<p>Ekonomija Bosne i Hercegovine u 2025. godini zabilježila je umjeren, ali neravnomjeran rast koji je prvenstveno bio vođen potrošnjom domaćinstava, dok je negativan neto izvoz bio ključni faktor koji je usporavao ekonomski rast. <b>Godina je završena sa stopom rasta od 2,1% na godišnjem nivou</b>, što ukazuje na otporan, ali ograničen ekonomski oporavak. </p><p>Početak godine obilježilo je izraženo usporavanje, vidljivo prvenstveno kroz slabiju dinamiku privatne potrošnje i investicionih aktivnosti, dok je, paralelno s postupnim smirivanjem neizvjesnosti i poboljšanjem ekonomskog sentimenta, u drugom dijelu godine zabilježen postepen oporavak i konsolidacija ukupne ekonomske aktivnosti. Potrošnja domaćinstava i državna potrošnja su s rastom od 2,3% i 2,8% respektivno, imale ključnu ulogu u održavanju privredne aktivnosti, dok je investiciona aktivnost, nakon sporijeg starta, ubrzala i na godišnjem nivou ostvarila rast od 6,7%. Nasuprot tome, kretanja u vanjskoj trgovini dodatno su naglasila prisutne strukturne neravnoteže i ovisnost o uvozu. Iako je izvoz roba i usluga 2025. godine zabilježio umjeren oporavak od 2,6%, nakon dvije godine negativnih kretanja, takav rast nije bio dovoljan da kompenzira bržu ekspanziju uvoza (5,2%), što je rezultiralo daljim pogoršanjem neto izvoza u strukturi BDP-a. Inflacija se čitavu godinu kretala iznad ciljanog nivoa, s ubrzanjem u drugoj polovini godine vođena prvenstveno povećanjem cijena u segmentu hrane, usluga i energije, što je doprinijelo prosječnoj stopi rasta cijena od 4%.</p><p>„<b>Sveukupno posmatrano, 2025. godinu obilježila je umjerena otpornost domaće ekonomije</b>, pri čemu je domaća potražnja pružila kratkoročnu stabilnost, ali istovremeno ostaje izražena potreba za dubljim <b>strukturnim reformama kako bi se ojačali proizvodni kapaciteti, unaprijedila vanjska konkurentnost i osigurao uravnoteženiji i održiviji dugoročni rast u Bosni i Hercegovini</b>“, istakli su analitičari sektora Istraživanje, ESG i strukturirano finansiranje Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.  </p><p>Početak 2026. godine obilježilo je smirivanje cjenovnih pritisaka, uz postupno usporavanje rasta cijena hrane i uvoznih proizvoda, što je djelimično rezultat stabilizacije globalnih robnih tržišta. Ipak, inflatorni pritisci su se zadržali kroz domaće faktore, prije svega rast troškova stanovanja, energenata, komunalnih usluga i cijena uslužnih djelatnosti. Dodatni pritisci proizašli su iz rasta troškova rada i poslovanja, koji su se brzo prelijevali na krajnje potrošačke cijene.</p><p>Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku rezultirala je i zatvaranjem Hormuškog moreuza, što je izazvalo značajne poremećaje na globalnom energetskom tržištu i snažan rast cijena nafte. <b>Iako sukob nema direktne sigurnosne implikacije za BiH, visoka zavisnost od uvoza nafte dovela je do snažnog rasta cijena energenata i dodatnih inflatornih pritisaka</b>. To se odrazilo na ubrzanje inflacije u martu na 5,1% godišnje, pri čemu je kategorija transporta zabilježila najsnažiji rast cijena od 11,1%. Uz očekivanja da će se <b>cjenovni pritisci nastaviti te da će se snažan rast cijena goriva preliti na ostale komponente indeksa potrošačkih cijena</b>, prvenstveno hranu i usluge, <b>realno je očekivati da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići nivo od oko 4,5%</b>.</p><p>Posmatrajući ekonomska kretanja u prvom kvartalu 2026. godine, <b>promet maloprodaje ponovo bilježi dvocifrene stope rasta</b>, koje su s februarom dostigle nivo od skoro 12%. Takva dinamika predstavlja jedan od ključnih faktora u kontekstu domaće potrošnje i njenog doprinosa kretanju BDP‑a u 2026. godini. Iako će inflacija i globalna previranja uticati na ponašanje potrošača, očekivanja su da domaća potrošnja i tokom ove godine ostane relativno otporna. S druge strane, kretanja u vanjskoj trgovini i industriji Bosne i Hercegovine dodatno su naglasila strukturnu asimetriju između domaće potražnje i proizvodnog sektora. Iako je izvoz u februaru zabilježio rast od oko 6%, kumulativno gledajući se ipak nalazi u negativnoj zoni, dok je<b> smanjenje trgovinskog deficita od 3,4% na godišnjem nivou u većoj mjeri rezultat slabije uvozne dinamike </b>nego stvarnog jačanja izvozne konkurentnosti. Paralelno s tim, <b>industrijska proizvodnja nastavila je bilježiti izražen negativan trend</b>, s padom od oko 6% na godišnjem nivou u prvom kvartalu. Posebno snažna kontrakcija zabilježena je u rudarstvu (‑20%), dok je prerađivačka industrija ostala u zoni negativnog rasta (‑3,5%). Ovakva kretanja potvrđuju da izostanak oporavka industrije i ograničen izvozni zamah ostaju ključna ograničenja rasta, te da se ekonomska aktivnost u ranoj fazi 2026. i dalje oslanja prvenstveno na domaću potrošnju.</p><p>„Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, uz izraženu osjetljivost ekonomije Bosne i Hercegovine na vanjske šokove, bila je ključni razlog za reviziju najvažnijih makroekonomskih projekcija. Pored pojačanih inflatornih pritisaka, zbog kojih će se inflacija i ove godine kretati iznad zdravog nivoa od 2%, pogoršanje vanjskog okruženja, uz slab rast ekonomije eurozone od svega 0,5% kao glavnog trgovinskog partnera BiH, ima direktne implikacije na izvoznu tražnju. Slabija ekonomska aktivnost u eurozoni dodatno ograničava izvozna kretanja BiH, što, u kombinaciji s postojećim unutrašnjim slabostima u industrijskoj proizvodnji, doprinosi usporavanju ukupne domaće ekonomske aktivnosti i pogoršanju izgleda ekonomskog rasta. U tom kontekstu, <b>očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini revidirana su naniže, na 1,7%. Rizici po makroekonomsku stabilnost u srednjem roku i dalje su prisutni, prvenstveno kroz inflatorne pritiske i slabiju dinamiku rasta</b>“, zaključili su analitičari Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini.</p>

Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.: Potrošnja i investicije drže ekonomiju Bih, inflacijski pritisak ponovno prisutan

Umjeren rast u 2025. i pogoršani rizici za 2026.

<p><b>Ako je prva era kripta bila obilježena trgovinom, likvidnošću i brzinom izvršenja, naredna bi mogla biti definisana nečim mnogo širim a to je svakodnevnom upotrebom finansija koje više ne izgledaju kao finansije.</b></p><p>Brojke već nagovještavaju promjenu. Sa oko 700 miliona korisnika danas, projekcije govore o čak dvije milijarde do 2030. godine. No, ključna dilema više nije koliko brzo tržište raste, već  šta tačno korisnici traže kada u njega ulaze.</p><p>Prema riječima Kyrylo Khomiakov, regionalnog <a href="http://binance.com/">Binance</a> direktora za Centralnu i Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, odgovor je prilično jasan: trgovanje više nije dovoljno.</p><p>„<i>Sljedeći talas usvajanja kripta neće biti vođen spekulacijom, nego korisnošću. Ljudi neće dolaziti zbog grafova, nego zbog toga što im to rješava konkretne potrebe – od plaćanja do upravljanja novcem</i>“, <b>ističe Khomiakov</b>.</p><h2>Od berze do ekosistema</h2><p>Godinama su se kripto platforme takmičile u istim disciplinama: ko ima veću likvidnost, brže izvršenje i širi izbor proizvoda. Taj model je, bez sumnje, otvorio vrata industriji i omogućio stotinama miliona ljudi pristup digitalnoj imovini.</p><p>Ali danas, kaže Khomiakov, tržište ulazi u novu fazu.</p><p>„<i>Ono što vidimo sada je prelazak sa ‘alata za trgovanje’ na ‘operativni sistem za finansije’. Korisnici žele jedno mjesto gdje mogu razumjeti tržište, donijeti odluku i odmah djelovati – bez prebacivanja između deset aplikacija.</i>“</p><p>Razvoj infrastrukture ide u tom pravcu. Stablecoini su premašili 320 milijardi dolara, dok mjesečni on-chain promet dostiže trilionske iznose. Tokenizirana realna imovina više nije koncept, već tržište vrijedno desetine milijardi.</p><p>To praktično znači da kripto platforme više nisu samo ulazna tačka – već potencijalni centar kompletnog finansijskog iskustva.</p>

<h2>Finansijska super-aplikacija kao logičan ishod</h2><p>Ako se posmatra šira slika, potencijal je još veći. Globalno tržište finansijskih usluga procjenjuje se na oko 36 triliona dolara, dok su kripto berze još uvijek relativno mali segment.</p><p>Upravo tu nastaje ideja o „<i>finansijskoj super-aplikaciji</i>“ – jedinstvenom prostoru gdje se spajaju trgovanje, plaćanja, štednja, društvene interakcije i investicije.</p><p>„<i>Super-app nije trend, nego nužnost</i>“, smatra Khomiakov.</p><p>„<i>Kada imate tehnologiju koja omogućava da isti novčanik koristite za sve – od plaćanja do investiranja – fragmentacija više nema smisla.</i>“</p><p>Za korisnika to znači jednostavnije iskustvo: isti račun, isti balans, više funkcija. Za industriju – potpuno novi nivo konkurencije.</p><h2>AI kao skriveni motor rasta</h2><p>Jedan od ključnih faktora koji ubrzava ovu transformaciju je vještačka inteligencija.</p><p>Do nedavno, napredni finansijski alati bili su rezervisani za institucionalne igrače. Danas se, međutim, AI integrira direktno u platforme koje koristi široka publika.</p><p>„<i>AI je zapravo demokratizacija finansijske inteligencije</i>“, kaže Khomiakov.</p><p>„<i>Ono što je prije bilo dostupno samo hedge fondovima, sada može koristiti bilo ko – kroz jednostavan interfejs na telefonu.</i>“</p><p>Analiza tržišta, kreiranje strategija i donošenje odluka postaju brži i strukturiraniji. A upravo ta jednostavnost može biti presudna za masovno usvajanje.</p><h2>Put ka tri milijarde</h2><p>Ambicija da se dosegne tri milijarde korisnika možda zvuči pretjerano, ali trendovi govore drugačije.</p><p>Ključ, zaključuje Khomiakov, nije u pojedinačnim inovacijama – već u njihovoj integraciji.</p><p>„<i>Kada spojite AI, zajednicu, plaćanja i investicije u jedno iskustvo, finansije prestaju biti komplikovane. A kada prestanu biti komplikovane – postaju masovne.</i>“</p><p>Drugim riječima, budućnost kripta možda neće biti definirana time koliko brzo trgujemo, nego koliko neprimjetno koristimo finansije u svakodnevnom životu.</p><p>I upravo tu počinje priča o naredne tri milijarde korisnika.</p>

Sa oko 700 miliona korisnika danas, projekcije govore o čak dvije milijarde do 2030. godine. 

Tri milijarde korisnika nisu mit: Kako se digitalne finansije šire izvan trgovanja

<p>Međunarodni omladinski turnir Sarajevo Trophy 2026 bit će održan od 4. do 7. juna 2026. godine na terenima Centra Safet Zajko i pomoćnom terenu stadiona Grbavica, okupljajući veliki broj mladih fudbalera i sportskih kolektiva iz različitih zemalja.</p><p>Sarajevo Trophy iz godine u godinu prerasta u jedan od najvažnijih omladinskih sportskih događaja u regionu, promovišući Sarajevo kao grad sporta, zajedništva i mladosti.</p><p>Organizator turnira, Akademija fudbala Sparta, kontinuirano radi na razvoju mladih sportista i promociji Bosne i Hercegovine kroz sport. Djeca Sparte već godinama uspješno predstavljaju naš grad i državu širom regiona, a ovog proljeća i ljeta taj put dobija još snažniju međunarodnu dimenziju.</p><p>Nakon Sarajevo Trophyja, generacije 2015. i 2016. predstavljat će Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim turnirima u Beču i Turskoj, gdje će naši dječaci ponosno biti ambasadori grada Sarajeva, sporta i zajedništva.</p>

<h2>Faris Pendek – Čuvamo te od zaborava</h2><p>Posebnu emociju i značaj i ove godine nosi nagrada „Faris Pendek“, čiji je ponosni sponzor domaći lanac trgovina Amko komerc. Nagrada se dodjeljuje najboljem odbrambenom igraču turnira, čuvajući uspomenu na talentovanog mladog sportistu Farisa Pendeka i vrijednosti koje je nosio, prijateljstvo, sportski duh, dobrotu i zajedništvo.</p><p>Kroz podršku ovoj nagradi, ali i brojnim projektima koji okupljaju djecu i mlade, Amko komerc potvrđuje svoju snažnu društvenu odgovornost i opredijeljenost da bude podrška pozitivnim pričama koje grade zdravije i bolje društvo. Jer ulaganje u djecu, sport i zdrave vrijednosti nije samo podrška jednom događaju,  to je ulaganje u budućnost.</p><p>Sarajevo Trophy nije samo turnir. To je mjesto novih prijateljstava, dječijih osmijeha, sportskih snova i uspomena koje ostaju za cijeli život.</p><p>Uz podršku Amko komerca i ostalih partnera, Sarajevo Trophy 2026 nastavlja rasti kao velika sportska priča koja povezuje djecu, porodice i sportske kolektive širom regiona i Evrope.</p><p>Zajedno gradimo priču sporta, prijateljstva i zajedništva.</p>

Turnir mladih fudbalera posvećen zajedništvu, sportu i sjećanju na Farisa Pendeka

Kada sport spaja gradove i emocije – Amko komerc uz Sarajevo Trophy 2026 i sjećanje na Farisa Pendeka

Glumac Srđan Todorović, poznatiji kao Žika, sin je legendarnog Bore Todorović, ali malo ko zna da iza njegovog talenta stoji i majka

Pogledajte majku glumačke legende Srđana Todorovića: U 84. godini izgleda nevjerovatno


Unuka legendarne pjevačice Ane Bekuta, Sonja Polić, ponovo je privukla pažnju javnosti nakon što je na društvenim mrežama 

Pogledajte unuku Ane Bekute u bakinoj haljini staroj 30 godina

Pjevač Mirza Selimović jednom prilikom otvoreno je govorio o svojoj izabranici Jeleni, ističući da mu je upravo ona najveća životna podrška

“Zbog nje sam danas tu gdje jesam”: Mirza Selimović otvorio dušu o djevojci Jeleni


Sarah Paulson pojavila se na crvenom tepihu Met Gale s neobičnim modnim detaljem, povezom za oči u obliku novčanice dolara

Milionerka koja kritikuje milijardere: Ideja zanimljiva, ali licemjerje mnogima nepodnošljivo

Ko bi rekao da je jedan od najemotivnijih hitova Dine Merlina nastao u najmračnijem periodu njegovog života?

Od psihijatrije do vrha scene: Koja pjesma Dine Merlina je obilježila njegov povratak?

Izgled Verice Rakočević i u osmoj deceniji života besprijekoran je, zbog čega je često tema komentara kada je riječ o njenom načinu života i navikama

Hrana bez zaprške i 100 čučnjeva dnevno: Tajna dobrog izgleda Verica Rakočević i u 78. godini

Regionalna influenserica Bojana Mutić iz Banjaluke, koja stoji iza popularnog profila “Moda i tako to”, podijelila je vijest koja je rastužila javnost

Preminuo 11-godišnji sin influenserice Bojane Mutić: Prije dvije godine izgubila i starijeg sina

Regionalna muzička zvijezda Neda Ukraden podijelila je tužnu vijest o smrti Aleksandra Ace Minovića, oca njenog zeta Predraga Minovića

Neda Ukraden shrvana bolom: Otišao je važan čovjek iz njenog života

<p>Hantavirusi predstavljaju grupu virusa koje prenose glodari, koji su rezervoar ovog virusa u prirodi, saopćili su iz instituta za javno zdravstvo RS.</p><p>– U pitanju su prirodnožarišne infekcije i da bi došlo do pojave bolesti potrebno je da je u određenom životnom staništu prisutna pojava glodara, koji su rezervoari. Ljudi se mogu zaraziti u kontaktu sa izlučevinama zaraženih glodara i u slučaju udisanja prašine kontaminirane česticama urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara. Andes virus, pronađen u Južnoj Americi, trenutno je jedini hantavirus za koji je poznato da postoji mogućnost prenosa sa čovjeka na čovjeka u situacijama bliskog i prolongiranog kontakta – naglašavaju u IJZ.</p><p>Objašnjavaju da su klinički oblici bolesti koji se najčešće javljaju hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom i hantavirusni kardiopulmonalni sindrom.</p><p>– Hemoragijska groznica je zarazna bolest koju karakteriše groznica, sklonost krvarenju i problemi s bubrezima. Prisutna je uglavnom u Evropi i Aziji. Ovaj sindrom se javlja i u našim  područjima, a u opštoj populaciji je poznat kao „mišija groznica“. Hantavirusni kardiopulmonalni sindrom utiče na srce i pluća, što dovodi do problema s disanjem i srcem. Ovaj oblik se uglavnom javlja javlja na području Amerike – poručuju iz IJZ.</p>

Panika na moru: Brod pogođen hantavirusom stiže na Tenerife, putnici ne mogu napustiti kruzer

<p>Podsjetimo, SZO je izdala hitno upozorenje zbog sumnje na prenos hantavirusa sa čovjeka na čovjeka na kruzeru i istraživačkom brodu „MV Hondijus“. </p><p>Kruzer, koji je isplovio iz argentinske Ušuaje, trenutno se nalazi u vodama Zelenortskih Ostrva, dok su Kanarska ostrva krajnje odredište, kako je planirano, piše SrpskaInfo.</p><p>Do sada su potvrđena 3 smrtna slučaja.</p><p>Rani simptomi su umor, groznica, bolovi u mišićima, u kasnim fazama dolazi do otežanog disanja, otkazivanja pluća i problema sa bubrezima.</p><p>Prema podacima CDC, smrtnost kod pacijenata sa respiratornim simptomima iznosi čak 33 posto.</p><p>Hantavirusi se dijele na viruse Starog svijeta (Evropa i Azija), koji uzrokuju hemoragijsku groznicu, i viruse Novog svijeta (Južna Amerika), koji napadaju pluća i srce.</p>

Smrtnost kod pacijenata sa respiratornim simptomima iznosi čak 33 posto

U Bosni i Hercegovini registrovan slučaj hantavirusa: Evo koje organe napada

<p>Profesor Ivo Komšić gostovao je sinoć kod istaknutog bh. novinara i tv voditelja Senada Hadžifejzovića u programu <a href="https://face.ba/face-tv/komsic-ostro-alija-legalizirao-rs-silajdzica-htjeli-likvidirati-dodika-i-covica-mora-srusiti-eu/581408/">FACE TV</a>. Govorio je o brojnim temama, te istakao kako je „RS tvorevina sa većim zločinima od Herceg-Bosne“.</p><p>-	Kako je mogla opstati? Napravili su genocid! Alija nije bio naučnik. "Željezara" je davno prodana; nije Trojke bilo na mapi. Ovdje se stranke bore za vlast. Kad imaš državu, možeš ostvarivati i stranačke interese. Ako su stranački interesi iznad, onda države nema. Onda država služi kao bankomat s kojeg se dižu pare. Podržavao sam Trojku. Niko me nikad nije nazvao. Ne trebaju mi... ako ja njima ne trebam, OK. Ova nova karta Herceg-Bosne je slična Tuđmanovoj. Mapa je napravljena kao nastavak Tuđmanove politike - naveo je.</p><p>Komšić o tome može li BiH ući u EU podijeljena na dva entiteta: </p><p>-	Ne mogu biti ni dvije politike, kamoli entiteti. EU se ponaša licemjerno. Ne možemo mi rušiti koaliciju Dodika i Čovića... nećemo uspjeti. To može samo EU. Gore se treba angažovati i predočiti im da iz ovoga se ne može izaći dok oni ne povuku neke poteze. Plenkoviću su puna usta EU puta BiH, a podržava Čovića koji je potvrdio savez sa Dodikom koji kaže: „Nikad EU, nikad NATO“. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku.“</p><p>Voditelj Senad Hadžifejzović upitao je Komšića šta je u tom rukopisu koji je pisao.</p><p>-	Ima tajni koje nisu ni u mojim knjigama. Ko je, kada i gdje dijelio BiH? Dvije knjige sam napisao pod ženinim kandžijama. Iz profesorske stolice otišao sam u političku. Mislio sam da moji zapisi neće otići u javnost. To je veliki emocionalni naboj. Bilježio sam to za sebe. Greška je ako ljudi prave zapise da bi ih objavili... onda to uvijek popravljaju. Ovdje nema ništa popravljeno – ni zarez. Danas teško čitam te tekstove... natjeraju mi suze na oči. Ne mogu da vjerujem da sam to sve prošao. Mnogima ne odgovara to što piše unutra. Izdavači vjerovatno ne smiju objaviti moju knjigu.“</p><p> Je li izdavači ne smiju to da objave?</p><p>-	Vjerovatno da ne smiju. Um može zamisliti i ono što ne postoji. Problem je nada. Šta nam ostaje? Čemu se možemo nadati? Ostavljena je mogućnost da mi možemo zamisliti da nešto može biti drugačije nego što jeste. Država se mogla raspasti drugačije, ne onako kako se raspala – ratom. Zlo je postalo zakon života, laž istina, nemoral pravda. Moj zadatak bio je da se poredak ne promijeni. Mora se izaći i djelovati; ja sam to uradio. Nisam mogao sjediti skrštenih ruku. Sve što sam radio u politici je borba za pravdu, istinu i dobro. Radio sam bez obzira na posljedice, a one su bile teške. Inteligencija je praktična. Čovjek je inteligencijom opstao kao ljudsko biće. Um nas obavezuje da moramo voditi računa o svojoj budućnosti. Imaš mudokrane... nema od toga ništa. Nema ništa od intelektualaca mudrokana. Moramo se angažovati. Živimo u svijetu laži i nepravde. Pred našim očima se vrši revizija prošlosti.</p><p>Još 1988. sam znao da će biti rat u BiH. Alija je uvijek tražio rješenje unutar toga. "Ja bih podijelio, ali dajte neku teritoriju!" Tu je griješio. On je prihvatio paket triju republika. Svi planovi o BiH dijelili su BiH, a svi su se zvali mirovni. Htjeli su proglasiti kreposnu muslimansku republiku. Haris je to odbio, čak mu je bio ugrožen život. Hrvatima nije bila u interesu podjela države. Sve bi se svelo na zapadnu Hercegovinu. Englezi, Francuzi i Rusi bili su na Miloševićevoj strani. Amerikancima je sve bilo dosadilo. Evropa je vodila mirovne pregovore.</p><p>Kako je Zagreb prihvatio?</p><p>-	Morao je. Njima je sporazum izdiktiran!</p><p>To je ukidanje Herceg-Bosne i kreposne muslimanske republike?</p><p>-	Tako je. Srbi su trebali biti uključeni u Federaciju sa kantonima!</p><p>Ako je bio takav dogovor, zašto to nije primijenjeno na Dejton?</p><p>-	Holbrooke je vodio pregovore. Odjednom su se Rusi pojavili, neka kontaktna strana. Kako su oni to uspjeli nametnuti, ne znamo. To je isto kao kad pucate penal i ne date gol. To se ne broji. Nikad to nije objašnjeno. Veliki problem bio je što je Alija legalizovao RS početkom septembra prije pregovora. RS se bila raspala. Došao je Holbrooke, izvršen je pritisak i RS je legalizovana. Holbrooke je rekao: „Ovo je potpisao Šaćirbegović. O tome više nema govora.“ Šaćirbegović je potpisao legalizaciju RS-a. Likvidirali smo Herceg-Bosnu – kako je mogla ostati RS? Ja sam bio protiv Dejtona. BiH ne može ući u EU s entitetima. EU se ponaša licemjerno. Plenković je glavni čovjek EU za Balkan i treba zaustaviti koaliciju Čović – Dodik. Plenković preko Čovića podržava Putinovu politiku u BiH – kome on baca prašinu u oči? Izbacili su me iz partije jer sam insistirao na ujedinjenju. Trojke nije bilo na mapi kada je uništena „Željezara“ Zenica – ne treba sve adresirati na Trojku. Ako su stranački interesi iznad svega, onda nema države BiH. Podržavao sam Trojku jer nemamo alternativu, ali niko me nije pitao za savjet - kazao je.</p>

Hrvatima nije bila u interesu podjela države, rekao je Komšić

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

<p>Boris Lovrić, oficir Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, na svom Facebook profilu komentirao je nedavnu utakmicu nogometnog Kupa Bosne i Hercegovine između Zrinjskog i Veleža na kojoj su Ultrasi psovali državu tokom izvođenja himne. </p><p>- Komentiram ovo urlikanje, kako ga drugačije nazvati, kada se skandiralo 'je*em te Bosno, je*em te ja, Hrvatska moja domovina'. Ovo je možda treći ili četvrti put kako se ovo dešava. Ja ne znam ko je izmislio tu glupost i kako je počelo. Od istinskih Hrvata nije sigurno. Jedno je Hrvat, drugo je navijač, treće je huligan. Ljudi su uvijek govorili, ovi nenačitani i mutavi - ti si izdajnik što to pričaš. Hajde da stanemo malo tu. Evo, jesam izdajnik. Ali da ja vas nešto pitam - poručio je Lovrić, te nastavio:</p><p>- Ljiljani, štit sa ljiljanima, kruna, velo, Katarina Kosača Kotromanić, Stjepan Kotromanić, Jelena Gruba - sve katolici. A Jelena i Katarina su bile i Hrvatice. Svaki tvoj djed, pradjed, čukundjed - u Bosni odrastao. Tvoja loza. Ništa iz Hrvatske nemaš.</p>

<p>Ali tvoj narod je naselio. Ne razumiješ povijest? Okej. Thompsona volite i slušate, koji je rekao 'Bosna kolijevka Hrvata'. Dakle, narod sa sjevera je naselio priobalna područja. Došli Hrvati i naselili to dolje. I Hrvatska se zove po Hrvatima, a ne Hrvati po Hrvatskoj.</p><p>Naš narod je velik i on je jednostavno migrirao. I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene Hrvatstva, korijen vaše vjere, simbole vaše vjere, korijene vaših očeva i djedova čije puteve trebate da nastavite, a ne da zgazite. Korijene koje trebate da nastavite i da se stablo povećava, a ne da ih čupate iz zemlje. Ako sam ja izdajnik, šta ste vi?"</p><p>Lovrić je potom istaknuo kako se "ne može psovati svoje".</p><p>Istaknuo je da ima državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali da ne treba jedno psovati, a drugo preferirati, te da je oboje "jednako njegovo."</p><p>- Kako vas sramota nije? I onda ćete reći da sam ja izdajnik. Sramotite naše korijene, naša obilježja, sramotite Hrvatstvo, sramotite sve. Razmislite o onome što radite. A ja ako nisam u pravu, neka sam izdajnik. Vi morate razmisliti o svojim postupcima. Ja volim Hrvatsku, volim BiH, dvije putovnice, dva državljanstva, ja to gledam kao veliko bogatstvo. Ali znam gdje su moji korijeni, svaki djed mi je iz Bosne. A Hrvat jesam, i Bosanac. Imam dva državljanstva, to dođe kao dvije nacionalnosti. Nemojte nas brukati i gaziti naše korijene. Ako si se našao u takvoj rulji gdje se skandalozno urliče, barem ti šuti i pogni glavu. To nije u redu, pa vi opet vičite šta sam ja i kakav sam ja. Ali istina je neumoljiva, sa njom se ne da igrati i to je tako - zaključio je Lovrić.</p>

Jelena i Katarina su bile i Hrvatice. Svaki tvoj djed, pradjed, čukundjed - u Bosni odrastao. Tvoja loza. Ništa iz Hrvatske nemaš, naveo je

Oficir Oružanih snaga BiH očitao lekciju navijačima Zrinjskog: "I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene Hrvatstva, korijen vaše vjere..."

<p>Predsjednik Rusije Vladimir Putin stigao je na Crveni trg u pratnji Aleksandra Lukašenka (Alexander Lukashenko), dok patrijarh Kiril (Kirill), Dmitrij Medvedev (Dmitry Medvedev) i Sergej Šojgu (Sergey Shoigu) sjede i čekaju početak parade. Među okupljenima nalazi se i delegacija bh. entiteta Republika Srpska.</p><p>Na društvenim mrežama već su se pojavili brojni komentari i šale na račun događaja.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Putin arrived at Red Square accompanied by Lukashenko<br><br>Matvienko, Patriarch Kirill, Medvedev and Shoigu are sitting and waiting for the parade to begin.<br><br>People online are already joking: “One drone and so many problems would disappear at once.” But Ukraine knows how to stick to… <a href="https://t.co/AVZByoNDb3">pic.twitter.com/AVZByoNDb3</a></p>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/2053008952418344962?ref_src=twsrc%5Etfw">May 9, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) izjavio je kako ne preporučuje predstavnicima stranih država da putuju u Moskvu povodom 9. maja.</p><p>- Rusija želi dobiti dozvolu Ukrajine za održavanje parade - kako bi mogli sigurno izaći na trg na jedan sat godišnje, a zatim se vratiti ubijanju naših ljudi i nastavku rata.</p><p>Rusi već govore o udarima nakon 9. maja. To je čudna i očito iskrivljena logika ruskog rukovodstva. Također dobijamo izvještaje iz nekih zemalja bliskih Rusiji da njihovi predstavnici namjeravaju biti u Moskvi.</p><p>Čudna odluka u takvom trenutku. Ne preporučujemo da se ovo učini, poručio je Zelenski.</p><p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prisustvuje obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi zajedno s delegacijom. Na snimku, objavljenom na X-u, vidi se da je sa njim i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić.</p><p>Od lidera zemalja Evropske unije ceremoniji će, kako je ranije najavljeno, prisustvovati samo premijer Slovačke Robert Fico.</p>

Moskva će danas na Crvenom trgu obilježiti Dan pobjede

Moskva pod opsadom zbog parade: Putin bez tenkova na Crvenom trgu, stižu oštre prijetnje Kijevu

<p>Kasno sinoć objavljeno je da je postignut dogovor o primirju, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da neće napasti okupljene na vojnoj paradi u Moskvi.</p><p>Dan pobjede nad fašizmom obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.</p><p>Ukrajina od 2023. godine više ne obilježava 9. maj kao Dan pobjede nad nacizmom, već je praznik zvanično pomjeren na 8. maj.</p><p>Rusija koristi 9. maj za promociju militarizma i opravdavanje trenutne invazije na Ukrajinu kroz propagandu o "denacifikaciji", dok Ukrajina promjenom datuma nastoji "demontirati mitove" koje koristi ruska propaganda.</p>

Čudna odluka u takvom trenutku. Ne preporučujemo da se ovo učini, poručio je Zelenski

Stevandić i Dodik došli na obilježavanje u Moskvi

Putin stigao na Crveni trg, u Moskvi i delegacija iz RS: Među prisutnima Dodik i Stevandić

<p>Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Općinskog suda u Živinicama stavilo prijedlog za određivanje mjere pritvora za Naila Jusića (59) iz Živinica zbog postojanja osnovane sumnje da je kao predsjedavajući Gradskog vijeća Živinice počinio dva krivična djela zloupotreba položaja i ovlašćenja u sticaju sa krivičnim djelom primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem.</p><p>Jusić je osumnjičen da je u periodu od 2023. do marta 2026. godine, obavljajući funkciju predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, u tri odvojena slučaja, pogodovao drugim osobama kako bi im ostvario korist.&nbsp;</p>

Nail Jusić naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu, pa sa kupljenim zvanjima radili kao psiholog, medicinska sestra i njegovateljica

<p>To je uključivalo neregularnosti prilikom imenovanja jedne osobe u Gradsku izbornu komisiju, pokušaj pribavljanja koristi u postupku ostvarivanja prava vlasništva nad parcelom zemljišta na kojem je izgrađen objekat bez prava korištenja, kao i trgovinu uticajem radi imenovanja njegovog sina u jednu stalnu komisiju Gradskog vijeća Živinice.</p>

Predsjedavajući Gradskog vijeća Živinica Nail Jusić predat Tužilaštvu TK

<p>Podsjećamo, po nalogu Tužilaštva i uz naredbu Općinskog suda u Živinicama, istražitelji Sektora kriminalističke policije MUP-a TK su obavili pretrese na više lokacija u Živinicama, nakon čega je Jusić lišen slobode. Prilikom pretresa su pronađeni i oduzeti mobilni uređaji, određena dokumentacija i drugi predmeti za koje se sumnja da su korišteni ili potiču iz izvršenja krivičnih djela.</p><p>Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage koja obuhvata pomenute tri radnje, ispitao na ove okolnosti osumnjičenog, te se istražne radnje u ovom predmetu nastavljaju i u narednom periodu.</p>

Oglasilo se Tužilaštvo TK: Uhapšen Nail Jusić, obavljeni pretresi u kući, kancelarijama i vikendici

<p>Prilikom pretresa su pronađeni i oduzeti mobilni uređaji, određena dokumentacija i drugi predmeti za koje se sumnja da su korišteni ili potiču iz izvršenja krivičnih djela.</p>

Iz MUP-a TK za "Avaz": Vršimo pretrese na nekoliko lokacija na području Živinica

<p>Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage koja obuhvata pomenute tri radnje, ispitao na ove okolnosti osumnjičenog, te se istražne radnje u ovom predmetu nastavljaju i u narednom periodu.</p>

Jusić je osumnjičen da je u periodu od 2023. do marta 2026. godine, obavljajući funkciju predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice, zloupotrebom položaja i ovlašćenja, u tri odvojena slučaja, pogodovao drugim osobama kako bi im ostvario korist

Traži se pritvor za Naila Jusića koji je naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu

<p>Rusija smatra nelegitimnim i destabilizujućim poteze kao što su formiranje trojnog vojnog saveza Hrvatske, Albanije i Prištine, rekao je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko. </p><p>-Јasno je da su ove akcije odraz želje NATO-a da na račun legitimnih interesa Srbije ojača svoj uticaj u regionu. Mi se sa ovim ne možemo saglasiti i to otvoreno govorimo na multilateralnim platformama, rekao je Harčenko za beogradsku "Politiku".</p><p>On je kazao da svaki pokušaj Prištine da formira oružane strukture predstavlja direktno kršenje međunarodnih sporazuma i prijetnju za Srbiju, te dodao da je za Rusiju Rezolucija 1244, koja potvrđuje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, jedini temelj za rješavanje kosovskog pitanja.</p><p>Kazao je da Rusija dosljedno podržava Srbiju od početka kosovske krize, te da je uvijek spremna da razmotri zahtjev srpske strane i pruži neophodnu pomoć u okviru postojećih mogućnosti.</p><p>Što se tiče Naftne industrije Srbije i pregovora o prodaji ruskog većinskog udjela mađarskom MOL-u, Harčenko je rekao da odluke o toj kompaniji, koja je pod američkim sankcijama zbog ruskog većinskog vlasništva, moraju potpuno da osiguraju energetsku sigurnost Srbije.</p>

Kazao je da Rusija dosljedno podržava Srbiju od početka kosovske krize, te da je uvijek spremna da razmotri zahtjev srpske strane 

Ruski ambasador u Srbiji uzburkao javnost: "Rusija smatra nelegitimnim i destabilizujućim poteze kao što su formiranje trojnog vojnog saveza"

<p>Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nalaze se na terenu, u sarajevskom naselju Bjelave, u blizini Doma za djecu bez roditeljskog staranja.</p><p>Na fotografijama koje je zabilježio reporter „Avaza“ vidi se kolona vozila, te da policijski službenici razgovaraju sa nekoliko građana.</p>

<p>Iako smo kontaktirali Operativni centar MUP-a KS, nisu imali prijavu o ovom događaju.</p><p>Pretpostavljamo da je došlo do saobraćajne nesreće, sudeći po fotografijama.</p><p>Više informacija bit će poznato tokom dana.&nbsp;</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Iako smo kontaktirali Operativni centar MUP-a KS, nisu imali prijavu o ovom događaju

Video / Policija na terenu, stvorila se gužva: Šta se dešava na Bjelavama?

<p>Proslavljeni bh. novinar Senad Avdić u kolumni na portalu <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/482841/h_istorijski_muslimansko_srpski_sporazum_35_godina_kasnije_nakon_sto_sam_napisao_da_karadzic_slijedi_put_svoga_oca_chetnichkog_ratnog_zlochinca_zulfikarpasic_je_bijesno_ugasio_svoj_list.html">Slobodna Bosna</a> prisjetio se historijskog muslimansko-srpskog sporazuma, u kojem je u novom dijelu pisao o smirivanju incidentne situacije u Bosanskoj Krupi te o Milanu Martiću.</p><p>Tekst prenosimo u cijelosti:</p><p>-	U smirivanje incidentne situacije u Bosanskoj Krupi  i oslobađanje Milana Martić uključio se vrh Jugoslovenske narodne armije koji na teren upućuje svog kapitalca, generala Aleksandra Vasiljevića, šefa Kontraobavještajne službe JNA, (KOS-a). Istovremeno je Ministarstvo unutrašnjih poslova BiH ovlastilo Avdu Hebiba, jednog od pomoćnika ministra, da zajedno sa Vasiljevićem i lokalnim vlastima pronađu rješenje za kriznu situaciju. Nakon zajedničkog boravka u Bosanskoj Krupi dogovoreno je oslobađanje Martića iz lokalnog policijskog pritvora što je privremeno spustilo napetosti.</p><h2>"Teorija prijetnje"</h2><p>Međutim, taj događaj dramatično je i nedvosmisleno upozorio na spremnost srpskih rukovodstava u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji da zajednički, sinhronizirano djeluju, kao i manevar JNA da glumeći tobožnju neutralnost i djelovanje na „očuvanju mira“, zapravo asistira u akcijama srpskih paravojnih snaga u obje republike na zaokruživanju ranije zacrtanih „granica srpstva“.</p><p>Prijetnja Radovana Karadžića da će oružanim putem osloboditi svog političkog saveznika i prijatelja Milana Martića uhapšenog u Bosanskoj Krupi podsjetila me na priču  njegovog zemljaka, pisca Jevrema Brkovića o sudbini oca lidera Srpske demokratske stranke. Iako mi je Brković djelovao kao pouzdan i relevantan „izvor“ kome se može vjerovati, pokušavao sam ipak na nekim drugim adresama dobiti potvrdu o četničkoj „karijeri“ i zatvorskoj kazni Vuka Karadžića.</p><p>Zatražio sam prijem kod Munira Alibabića, načelnika Službe bezbjednosti Sarajevo, jedine osobe koju sam na osnovu nekoliko prethodnih iskustava sa njim smatrao pouzdanom za takvu vrstu povjerljive suradnje.</p><p>Na sastanku kojeg smo brzo dogovorili, komentirali  smo minule događaje u Bosanskoj Krupi o kojima je on bio podrobno informiran i po „službenoj liniji“, a i kao Krajišnik rođen u Bihaću.</p><p>Učinilo mi se da ga je iznenadio moj interes za Karadžićevog oca, ali mi je ljubazno kazao da sačekam dan-dva dok on to ne provjeri u dubokim, skrovitim policijskim arhivama. Nedugo nakon toga, ponovo smo se sreli u njegovom uredu. Pokazao mi je stranicu papira na kojoj su bile napisane tek tri-četiri rečenice koje su sadržavale generalije Vuke Karadžića,  kratak opis krivičnog djela za koje je osuđen, ratni zločini protiv civilnog stanovništva i kazna od 14 godina robije koja mu je izrečena nakon Drugog svjetskog rata.</p><p>Alibabić mi je rekao da mi iz mnogo bezbjedonosno-proceduralnih razloga ne može dati dokument, ali je omogućio da prepišem u svoj notes ono što me iz njega zanima.</p><p>Narednog dana sam napisao redovnu kolumnu za „Bosanske Poglede“ sa naslovom „Teorija prijetnje“ u kojoj sam se bavio dramatičnim događajima u Bosanskoj Krupi i svim onim što se oko njih dešavalo, poglavito brutalno prijetećim porukama lidera SDS-a Radovana Karadžića. (Naslov teksta sam preuzeo od Petera Handkea, tih godina kod nas popularnog austrijskog pisca, čija je jedna knjiga imala isti naslov)</p><p>Tekst sam počeo rečenicom u kojoj sam napisao da bi „ratni zločinac Vuko Karadžić danas vjerovatno bio jako ponosan na svog sina Radovana zbog njegove spremnosti da slijedi očevu ideologiju“. Kod urednika u „Pogledima“, nakon što sam im predao tekst nisam vidio rezerviranost, premda sam kasnije od nekih od njih čuo da su bili u dilemi da li da ga objave u integralnoj formi, ili da nešto iz njega cenzuriraju. Njihovog vlasnika Adila Zulfikarpašića tih dana nije bilo u njegovom sarajevskom uredu.</p><h2>Zabrana iz Miloševićevog kabineta</h2><p>„Bosanski pogledi“ su iz štampe izašli narednoga dana, moja kolumna je objavljena „netaknuta“ uređivačkom intervencijom. Koliko sam u prvim reakcijama mogao primijetiti, izazvala je priličnu pozornost javnosti. Navečer toga dana sam, što mi je bila višegodišnja rutina, kupio prvo, večernje  izdanje „Oslobođenja“ u kiosku kod zgrade „Šipada“ u centru Sarajeva. Na posljednjoj stranici u desnom donjem uglu objavljena je „posljednja vijest“ očito stigla neposredno pred zaključenje lista: „ADIL ZULFIKARPAŠIĆ UKINUO „BOSANSKE POGLEDE“.  Nisam mogao kratki agencijski tekst pročitati u uličnom mraku, pa sam otišao to obaviti na miru u obližnji Klub novinara. Vijest je bila TANJUG-ova i u njoj se citirala izjava lidera MBO koju je dao novinarima tokom svog boravka u Beogradu - da je zbog grubog uređivačkog incidenta - objavljivanja teksta Senada Avdića - Zulfikarpašić odlučio ukinuti sedmični list u svom vlasništvu. Sa kafanskog sam telefona pozvao kući  Fahrudina Đapu, glavnog i odgovornog urednika „Pogleda“ i  pitao ga zna li on išta više od onoga što je prenio TANJUG?</p><p>Odgovorio mi je da je i on prije nekoliko minuta tu vijest čuo na televizijskim vijestima i da ga niko nije prije toga obavijestio o odluci njegovog poslodavca. Zanimalo me da li sam dobro shvatio da su „Bosanski pogledi“ ukinuti, a ne, kao što je bilo takvih primjera u povijesti štampe, da se jedan broj zabrani i povuče iz prodaje, odgovorio je da je i on to shvatio kao definitivan kraj novina na čijem je čelu.</p><p>Kod kuće me, kada sam te večeri kasno došao, dočekao referat roditelja o tome ko me je sve telefonski zvao i u vezi sa slučajem „Bosanskih pogleda“, riječ je bilo  o desetinama poziva. Nisam odgovarao ni te noći ni kasnije budući da ni sam nisam znao ništa više od onoga što je već objavljeno u medijima.</p><p>Narednog jutra sam poranio i požurio do redakcije „Bosanskih pogleda“. Na ulici, u Ferhadiji, sam zatekao nekoliko novinara i tehničkog osoblja do tada zaposlenih u „Bosanskim pogledima“. Rekli su mi da ne mogu ući u redakciju jer je preko noći promijenjena brava na ulaznim vratima. Taj posao je obavio advokat Faruk Balijagić iz Tuzle kojeg je odmah nakon što je medijima podijelio informaciju o ukidanju „Pogleda“, Zulfikarpašić nazvao iz Beograda i naložio mu da otputuje u Sarajevo i, zajedno sa njegovim rođacima, promijeni bravu i tako onemogući zaposlenima da uđu u redakciju.</p><p>Sjedio sam sa nekim od poniženih i „ukinutih“ novinara u bašti konobe „Raguza“ gdje su oni čekali da se ovlašteni smiluju i dopuste im da iz bivše redakcije barem iznesu lične stvari. Osjećaj krivice koji sam imao odmah nakon što sam prethodne večeri pročitao vijest sada je bio dramatično uvećan: 15-ak ljudi je ostalo bez posla zbog mojeg teksta i poput okuženih životinja brutalno izbačeni na ulicu. Bila je to bolna lekcija iz onoga što će kasnije postati praksa: surove tržišne kontrole medija od strane nemilosrdnih vlasnika i gospodara medija i novinarskih sudbina!</p><h2>Kraj iluzije o slobodnom novinarstvu</h2><p>Da se slične intervencije bogatog vlasnika „Pogleda“ mogu očekivati uvjerio sam se nekoliko mjeseci ranije na jednom manje dramatičnom, ali ilustrativnom primjeru. U prvim brojevima „Bosanskih pogleda“ kolumnu je pisao književnik Semezdin Mehmedinović. Teme o kojima je pisao su bile apolitične, bili su to literarni zapisi, kratki poetski eseji. No, nakon izvjesnog vremena, Mehmedinovićeve kolumne više nije bilo u „Pogledima“. Ne znam je li razlog bio zabavniji ili bizarniji. Autoru je u to vrijeme izašla pjesnička zbirka koja se zvala „Emigrant“. Naslovna pjesma govorila je o bosanskom emigrantu koji živi u jednoj zapadnoj državi i na svom velikom imanju je okružen krvoločnim psima. Psi su dresirani da na daljinu osjete „miris“ ljudske mokraće, pa su eventualni provalnici i nezvani gosti čim bi kročili na raskošno imanje izlagali životnoj opasnosti - da im „kućni ljubimci“ skoče u međunožje i rastrgaju ga. „Nemojte više objavljivati ovoga Semezdinovića“, naredio je jednog dana Zulfikarpašić urednicima, a na pitanje zbog čega odgovorio kratko: „Zato što napada moje cuke“. Urednici su još neko vrijeme pokušavali odbraniti pjesničke i medijske slobode, ali ih je gazda Adil obeshrabrio riječima: „Nisam ja baš toliki demokrata, koliko se misli“!</p><p>Naravno da u trenutku pisanja svoje kolumne nisam mogao znati da će kada „Bosanski pogledi“ izađu iz štampe  njihov vlasnik Adil Zulfirkarpašić biti u Beogradu na sastanku sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i razgovarati sa njim o budućnosti istorijskog sporazuma Bošnjaka i Srba.</p><p>Munir Alibabić će u knjizi „Ubijanje Bosne nakon Tita“, objavljenoj trideset godina nakon ovih događaja napisati šta se toga dana dešavalo u Miloševićevom kabinetu. Radovan Karadžić, čije su telefone u to vrijeme intenzivno prisluškivali Alibabićevi operativci,  je nazvao Miloševićev kabinet i zamolio predsjednika Srbije da slušalicu prepusti Adilu Zulfikarpašić. „Gospodine Adile, šta mi ovi tvoji novinari rade?“, žalio se lider SDS-a. „Evo u „Pogledima“ tvojim objavljena biografija moga oca Vuke. Piše da je suđen po četništvu i zbog silovanja najbliže rodice, u potpisu je onaj Avdić. To nema smisla jer mi potpisujemo historijski sporazum zbog mira, a ovamo me ovi tvoji blate.“</p><p>Zulfikarpašić je, kako je navedeno u Alibabićevoj knjizi, nastojao umiriti Karadžića. „Smiri se, Radovane, jer ja ću to riješiti. Ja znam da je tu biografiju Senadu dao onaj Alijin isljednik. Kada dođem u Sarajevo, jebat ću majku i Munji i Avdiću. Tražit ću od Alije da smijeni Munju, a Senada ću izbaciti iz redakcije i tužiću ga“. Očito, nije mogao čekati povratak u Sarajevu već je odmah tu na licu mjesta, moguće i u Miloševićevom kabinetu izdiktirao novinarima Tanjuga saopćenje u ukidanju „Bosanskih pogleda“.</p><p>Iz telefonskih razgovara vođenih tih mjeseci a koje je presrela sarajevska Državna bezbjednost te ih nakon rata ih ustupila Tužiteljstvu Tribunala u Haagu koje ih je korisitlo na suđenju obojici srpskih lidera, vidljivo je da Karadžić tih mjeseci intenzivno komunicirao sa Slobodanon Miloševićem u vezi sa Istorijskim sporazumom. Predsjednik SDS-a je uvjeravao predsjednika Srbije da srpsko-muslimanski dijalog kojeg kreiraju on i Zulfikarpašić podržava gotovo cjelokupna muslimanska intelektualna elita, osim one koja je vezana uz SDA i Aliju Izetbegovića. Pominjao je Karadžić imena akademika Muhameda Filipovića, ali i profesora Abdulaha Šarčevića, koji se nikada nigdje nije oko toga izjašnjavao.  </p><p>Očigledno da je Karadžić bio bijesan nakon moga teksta u „Pogledima“ jer se pokazalo da on u Sarajevu ne uživa ugled, utjecaj i povjerenje kakvim se do tada razmetao u Beogradu.</p><p>Nisam pratio kako se dalje odvijala ta „trakavica“ oko istorijskog sporazuma, jer je očito bilo da je riječ o svojevrsnom političkom avanturizmu bez jasne ideje, konzistentnosti i osigurane šire podrške, odnosno konsenzusa.</p><h2>Prohujalo sa ratnim vihorom</h2><p>Posljednjih dana ljeta 1991.godine sa nekolicinom prijatelja sam ostao do zore u tada najpoznatijoj diskoteci u Sarajevu, „BB“ smještenoj u hotelu „Bosna“. Na praznoj Titovoj ulici, kod zgrade Centralne banke sreli smo Zlatka Hadžidedića, pisca, kolumnistu koji je nešto ranije postao portparol Adila Zulfirapašića i njegove stranke. Na naše pitanje šta radi, koga čeka u ta gluha doba, odgovorio je da čeka automobil koji će ga odvesti u Trebinje gdje se toga dana održavao neki masovni skup na kojem će sudjelovati lideri SDS-a i MBO-a.</p>

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum 35 godina kasnije: Izetbegović je navodno rekao Zulfikarpašiću: "Srbima treba prepustiti što je srpsko, Hrvatima što je hrvatsko, a mi trebamo uzeti..."

<p>Iste večeri televizija je objavila izvještaj sa tog događaja održanog na stadionu „Leotara“ u Trebinju. U prvom redu su sjedili Karadžić, Krajišnik, Božidar Vučurović, gradonačelnik Trebinja, kao i Adil Zulfikarpašić i nekoliko njegovih suradnika. Specijalni muzički gost je bila grupa „Zabranjeno pušenje“. Mnogo godina kasnije, nakon rata Davor Sučić „Sejo Sexon“, jedan od osnivača te rock grupe mi je rekao da on nije nastupao na koncertu jer je grupu napustio nekoliko mjeseci ranije. Bio je nezadovoljan načinom na koji su grupom upravljali i usmjeravali je Nenad Janković i Emir Kusturica.</p>

Senad Avdić govorio o historijskim događajima

„(H)istorijski muslimansko-srpski sporazum" - 35 godina kasnije: Kad su na bajramski prijem 1991. kod Zulfikarpašića došli Jevrem Brković i Radončić, Karadžić i Krajišnik su žurno otišli!

<p>Vrlo brzo nakon toga, 1. oktobra te godine u sklopu kampanje divljačkih napada na Dubrovnik, Jugoslovenska narodna armija je napala selo Ravno u trebinjskoj općini i ubila nekoliko desetina mještana hrvatske nacionalnosti. I prije tog tragičnog događaja koji je predstavljao početak rata u Bosni i Hercegovini niko ozbiljan nije spominjao „(H)istorijski sporazum“...&nbsp;&nbsp;</p>

Kako je taj proces počeo, kako se prema njemu odnosila SDA, zašto se sve raspalo, saznajte u trećem nastavku feljtona koji slijedi i koji je dio novog rukopisa Senada Avdića, nastavka čitane knjige „Gole Godine“!

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije: Nakon što sam napisao da Karadžić slijedi put svoga oca-četničkog ratnog zločinca, Zulfikarpašić je bijesno ugasio svoj list...

<p>U njemačkom gradu Sinzigu, naoružani napadači izveli su pljačku poslovnice Volksbanke koja je rezultirala neobjašnjivim bijegom.&nbsp;</p><p>Incident je započeo oko 9:00 sati ujutro, kada su kriminalci presreli oklopno vozilo za prijevoz novca i prisilili vozača inkasatora da uđe u zgradu banke.</p><h2>Tok talačke krize</h2><p>Policija je satima tretirala situaciju kao kritičnu talačku krizu.&nbsp;</p><p>Poduzete su opsežne mjere sigurnosti.</p><p>Cijelo područje je bilo potpuno zatvoreno, na terenu su bile jedinice SEK i policijski helikopteri.</p><p>Vjerovalo se da su napadači i taoci zabarikadirani u unutrašnjosti trezora.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYFUTsbkgND/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by CGTN Europe (@cgtneurope)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<h2>Upad i pronalazak talaca</h2><p>Kada su specijalne snage u poslijepodnevnim satima izvršile upad u banku, situacija na terenu bila je neočekivana. </p><p>U prostorijama su pronašli dvoje zaposlenika (uključujući vozača inkasatora) koji su bili zaključani, ali su prošli bez povreda.</p><h2>Misteriozan nestanak počinitelja</h2><p>Iako je banka bila pod potpunim obručem policije, napadači su uspjeli pobjeći prije nego što su specijalci ušli u zgradu.</p><p>Istražitelji za sada nemaju objašnjenje na koji su način kriminalci neopaženo napustili objekt koji je bio pod stalnim nadzorom i blokadom.</p>

Istražitelji za sada nemaju objašnjenje na koji su način kriminalci neopaženo napustili objekt koji je bio pod stalnim nadzorom i blokadom

Naoružani pljaškaši misteriozno nestali

Video / Njemačka policija bez odgovora: Otmičari pobjegli iz potpuno opkoljene banke

<p>Žena (53) iz Bistrice, stradala je u napadu medvjeda kada je izašla iz kuće da nahrani stoku. Tragedija se dogodila u četvrtak, nedugo nakon što se nesretna žena (53) čula sa svojim bližnjima.&nbsp;</p><p>Ona je rođacima u telefonskom razgovoru rekla da se sprema da izađe da nahrani stoku. Čitav dan nakon toga nisu uspjeli da stupe u kontakt sa njom, zbog čega su se uspaničili.&nbsp;</p><p>Kada su stigli na imanje, zatekao ih je jeziv prizor, piše <a href="https://www.telegraf.rs/vesti/svet/4322872-medved-ubio-zenu-u-bistrici-izasla-da-nahrani-stoku-i-stradala-u-kandzama-zveri" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Telegraf.rs</a>.</p><p>Kako navode, prvih nekoliko sati nisu dizali paniku jer su znali da domet u ovom dijelu Rumunije zna da bude slab.&nbsp;</p><p>Međutim, kada se uvečer nije vratila u porodičnu kuću, pozvali su policiju.</p><p>- Prvo sam vidio mrtvu kravu, a onda i nju. Bila je na oko 50 metara od kuće, dole u dolini... Prizor je bio stravičan - svjedoći čovjek koji je pronašao tijelo.</p><p>Mještani kažu da u kraju ima mnogo medvjeda, ali da ne pamti da je bilo napada na ljude. Ističe da su ljudi koji žive u ovom dijelu Bistrice znaju da medvjeda ima, zbog čega su stalno na oprezu.</p><p>- Imamo problema zbog broja medvjeda. Mislim da je ona shvatila da joj jedna krava fali, pa da je izašla da je potraži. Mislim da je medvjeda prvo ubio kravu, pa nju - rekao je jedan mještanin.</p><p>Lokalne vlasti kažu da intenzivno rade na rješenju kako bi medvjede sklonili iz ovog područja.</p><p>U 2025. godini, u okrugu Bistrica-Nasaud je zabilježeno preko 1.000 medvjeda. U odsustvu jasnih mjera, oni se iz godine u godinu množe i napuštaju svoje stanište da bi se hranili. A opasnost je na svakom koraku.</p>

Mještani kažu da u kraju ima mnogo medvjeda, ali da ne pamti da je bilo napada na ljude

U okrugu Bistrica - Nasaud zabilježeno 1000 medvjeda

Radončić: Napravili smo sjajan rezultat

U Bosni i Hercegovini registrovan slučaj hantavirusa: Evo koje organe napada

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

Oficir Oružanih snaga BiH očitao lekciju navijačima Zrinjskog: "I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene Hrvatstva, korijen vaše vjere..."

Putin stigao na Crveni trg, u Moskvi i delegacija iz RS: Među prisutnima Dodik i Stevandić

Traži se pritvor za Naila Jusića koji je naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu

Ruski ambasador u Srbiji uzburkao javnost: "Rusija smatra nelegitimnim i destabilizujućim poteze kao što su formiranje trojnog vojnog saveza"

Video / Policija na terenu, stvorila se gužva: Šta se dešava na Bjelavama?

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije: Nakon što sam napisao da Karadžić slijedi put svoga oca-četničkog ratnog zločinca, Zulfikarpašić je bijesno ugasio svoj list...

Video / Njemačka policija bez odgovora: Otmičari pobjegli iz potpuno opkoljene banke

Medvjed ubio ženu: Išla da nahrani stoku i pala u kandže zvijeri

Radončić: Napravili smo sjajan rezultat

U Bosni i Hercegovini registrovan slučaj hantavirusa: Evo koje organe napada

Ivo Komšić: RS je tvorevina sa većim zločinima od "Herceg-Bosne", Silajdžića su htjeli likvidirati

Oficir Oružanih snaga BiH očitao lekciju navijačima Zrinjskog: "I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene Hrvatstva, korijen vaše vjere..."

Putin stigao na Crveni trg, u Moskvi i delegacija iz RS: Među prisutnima Dodik i Stevandić

Traži se pritvor za Naila Jusića koji je naručio lažne diplome za suprugu, sina, snahu

Ruski ambasador u Srbiji uzburkao javnost: "Rusija smatra nelegitimnim i destabilizujućim poteze kao što su formiranje trojnog vojnog saveza"

Video / Policija na terenu, stvorila se gužva: Šta se dešava na Bjelavama?

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum - 35 godina kasnije: Nakon što sam napisao da Karadžić slijedi put svoga oca-četničkog ratnog zločinca, Zulfikarpašić je bijesno ugasio svoj list...

Video / Njemačka policija bez odgovora: Otmičari pobjegli iz potpuno opkoljene banke

Medvjed ubio ženu: Išla da nahrani stoku i pala u kandže zvijeri