U danima kada Grupacija „Avaz“ iščekuje 25. godišnjicu, svoj 21. rođendan 2. oktobra obilježio je „Dnevni avaz“, najtiražniji i najutjecajniji politički dnevnik u BiH. A jedna od najuspješnijih kompanija u BiH svoj poslovni put počela je kada je Fahrudin Radončić utemeljio „Avaz“ još kao vrlo poznati novinar zagrebačkih sedmičnih novina „Danas“, za koje je pisao do 1992. godine. U Sarajevu je 22. oktobra 1991. osnovao firmu „Radončić Public“, koja je kasnije preregistrirana u Izdavačku kuću „Avaz“. 

Nacionalna svijest 

Radončić, koji je ratne, najteže dane u historiji BiH proveo u Sarajevu, 15. septembra 1993. pokrenuo je sedmičnik „Bošnjački avaz“. Uprkos tome što su još bili ratni uvjeti, a uz puno osjećanje prema bošnjačkom narodu, Radončić je zamislio, ali i ostvario u to vrijeme skoro pa nemoguće. 

Odlučio je da „Avaz“ krene i u dnevno izlaženje. Tako se 2. oktobra 1995. počeo štampati „Dnevni avaz“, koji se vrlo brzo etablirao kao najtiražniji i najutjecajniji dnevni list u BiH.

Uvodnik koji je Radončić potpisao prije 21 godinu pod naslovom „Šta 'Avaz' hoće?“, u prvom broju dnevnika, potpuno jasno je naznačio ambiciju izdavačke kuće i buduću uređivačku politiku novine.

Od tada do danas ništa se nije promijenilo u svijetloj viziji koju je uz prvi broj „Avaza“ potcrtao Radončić, ističući kao prioritet „Avaza“ razvijanje nacionalne svijesti Bošnjaka u smislu, kako je tada Radončić naveo, političkog naroda koji zna ko je, šta hoće i šta mu pripada.

Tog 2. oktobra 1995. Bošnjaci su prvi put u historiji dobili dnevni list, koji je vrlo brzo prepoznat kao narodna novina i glas svih građana BiH. Kako tada, tako i danas, „Avaz“ je zauzeo i zadržao vrlo jasan i odgovoran stav prema državnosti, suverenosti, multietničnosti i nedjeljivosti Bosne i Hercegovine, ravnopravnosti svih njenih naroda, borbi protiv kriminala i korupcije, reformama i ekonomskom razvoju zemlje.

Priča o „Avazu“ jedna je od najuspješnijih ne samo medijskih nego i poslovnih storija u historiji BiH. Prvi list koji su Bošnjaci dobili poslije više decenija, a s njim pouzdan izvor informacija i svi drugi bh. narodi, uspio je ispuniti svoju zadaću. I to ne samo onu prvenstvenu - informirati građane, nego potaknuti i brojna dobra djela među kojima prednjače ona koja su doprinijela spašavanju onog najvrednijeg - ljudskih života. Jer, uvijek je na stranicama „Avaza“ bilo i bit će mjesta za priče o onima kojima je pomoć potrebna i rad za javnost bio je i ostao naš glavni moto i ideal. 

Osim toga, „Avaz“ se vrlo brzo nametnuo i ostao regionalno relevantan medijski faktor i dostojan pandan jakim medijskim sistemima u Zagrebu i Beogradu, suprotstavljajući se asimilaciji i negativnim utjecajima. 

Afirmacija i kritika 

O tome svjedoči činjenica da je duže od dvije decenije „Avaz“ najviše citiran izvor iz BiH, kako na Balkanu tako i u svijetu, a u čemu je uvijek dominirala ustrajnost na afirmaciji pune i neokrnjene državnosti i cjelovitosti BiH. 

Oduvijek je „Avaz“ promovirao demokratske odnose u kojima su vrijednosti multikulturalnosti i multietničnosti bili nediskutabilni pojmovi, a ova novina nikada nije pravila kompromis kada su u pitanju ideje jedinstvene, cjelovite i multietničke BiH. 
Njima je „Avaz“ ostao privržen, vidjevši oduvijek našu zemlju kao dio evropske porodice i napredne zapadne civilizacije.

U proteklim decenijama predstavljali smo i žestoko kritizirali stavove naših političara, a afirmirali bh. umjetnike, naučnike, sportiste, intelektualce, našu djecu koja bilježe uspjehe. 

Pri tome smo se svi zajedno našim temama i pričama borili za jaku državu BiH, nekorumpirano društvo, međusobno poštovanje i kvalitetno obrazovanje, koji su jedini garant vraćanju nade u bolju budućnost BiH. 

Neovisno o svojoj najvažnijoj ulozi, informiranju javnosti, „Avaz“ je otvoreno, uz puno poštovanje prava svih naših zemljaka, radio na razvijanju nacionalne svijesti Bošnjaka u smislu političkog naroda koji zna ko je i šta hoće, i šta mu pripada, ali da to, kako zapisa i Radončić oktobra 1995., između ostalog, znači iskazivanje „znanog kolektivnog razumijevanja za ravnopravan nacionalni, politički, ekonomski, vjerski, kulturni i običan ljudski suživot“.

I dok danas uposlenici „Avaza“ svaki novi broj ispraćaju iz najljepše i najviše zgrade na Balkanu, i u uvjetima rada koji zasigurno premašuju i one evropske, oni koji su stvarali „Avaz“ sjećaju se i teških dana i prepreka koje su morali, ne preskakati, nego rušiti svojim znanjem i radom kako bi opstali. Od tada do danas prošlo je više od dva desetljeća. Promijenilo se mnogo toga. Ali, ono što je isto kao i od nastanka „Avaza“ jesu profesionalizam i žar njegovih urednika i novinara kojim ispisuju svaku novu stranicu novine za svoje čitaoce punu 21 godinu. 

Preživjeli su uposlenici „Avaza“, a s njima i ova novina, i ratna bombardiranja, i prozore „zastakljene“ UNHCR-ovom folijom, i hladnoće i vrućine na terenima na koje drugi nisu zalazili... 

Uz sve to, kako u ratno tako i poratno vrijeme, oduprli su se brojnim nasrtajima i pritiscima na ovu kuću, a posljednji u nizu desio se ove godine, kada su u „Avaz“ upali specijalci Agencije za istrage i zaštitu (SIPA). 

Ni tada novinari „Avaza“ nisu pognuli glavu i, znajući da su uvijek na strani istine, ostali su dosljedni profesionalnom novinarstvu kojim se bave uprkos pokušaju maskiranih i do zuba naoružanih specijalaca i njihovih nalogodavaca da ih u tome zaustave i spriječe.  

Brojke

1996.
godine, u septembru, osvanuo je prvi broj prvog bh. magazina „Azra“

14. 12. 1996.
izašao je prvi broj prvog bh. sedmičnog sportskog lista „Sport“

19. 6. 2001. 
godine izašao je prvi broj magazina „Express“