Američka prehrambena kompanija Mars namjerava do 2027. značajno proširiti svoj proizvodni pogon u gradu Stupino u moskovskoj regiji, uz povećanje proizvodnih kapaciteta za gotovo 500 tona slatkiša u danu, pokazali su podaci sa stranice državnog tijela za nadzor gradnje.- Marsova tvornica slatkiša bit će proširena novim proizvodnim pogonom koji će se prostirati na više od 26.000 kvadratnih metara. U pogonu će se nalaziti linije za proizvodnju i pakiranje čokolada i slatkiša. Kompanija će izgraditi proširenje postojeće tvornice u Stupinu, stoji u saopćenju objavljenoj na stranici ureda.Obavijest o početku izgradnje pogona zaprimio je glavni odjel državnog tijela za nadzor gradnje.U novoj zgradi kompanija planira pokrenuti tri proizvodne linije. Dvije će proizvoditi po 216 tona čokolade u danu, a treća će proizvoditi do 67 tona slatkiša u danu.

U novoj zgradi kompanija planira pokrenuti tri proizvodne linije

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud Evropske unije donio je presudu koja ponovno otvara pitanje koliko potrošači zapravo mogu vjerovati dojmu koji proizvodi ostavljaju na policama trgovačkih centara.&nbsp;U centru slučaja našla se Lidlova tjestenina, čija je ambalaža sugerirala italijansko porijeklo, iako su se stvarni podaci o sirovinama nalazili u sitnom tekstu te bili znatno manje uočljivi.Spor se vodio zbog pakovanja tjestenine koju je Lidl prodavao pod brendom s izrazito talijanskim vizuelnim identitetom ( robne marke Italiamo i Combino). Na ambalaži su se nalazili elementi poput italijanske zastave, naziva "Italiamo", slogana "Passione Italiana" te vizuelni motivi koji su upućivali na italijansko porijeklo proizvoda.Međutim, pšenica korištena za proizvodnju tjestenine nije bila isključivo iz Italije. Podatak da sirovine potječu iz "EU i izvan EU" bio je naveden sitnim slovima na manje vidljivom dijelu pakiranja.Italijansko tijelo za zaštitu tržišnog takmičenja i potrošača (AGCM) ocijenilo je da takvo pakokvanje može dovesti prosječnog potrošača u zabludu te je Lidlu izreklo kaznu od milion eura.Slučaj je potaknuo širu raspravu o pravilima deklariranja hrane u Europskoj uniji te o granici između dopuštenog marketinga i zavaravajuće prezentacije proizvoda.

Ambalaža sugerirala italijansko porijeklo, iako to nije istina

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Neka mjesta nisu samo lokacije, već doživljaji. Kompleks Porsche Sarajevo u Blažuju upravo je takav prostor - mjesto gdje automobili više nisu samo proizvodi, već sastavni dio savremenog i održivog životnog stila.Dvije godine nakon otvaranja vrata na novoj lokaciji, Porsche Sarajevo slavi viziju koja je Blažuj transformisala u destinaciju: otvorenu, pristupačnu i suštinski drugačiju od tradicionalnog autosalona.„Nismo samo promijenili adresu — promijenili smo način na koji ljudi doživljavaju automobilski svijet. Danas je Blažuj mjesto gdje se budućnost mobilnosti zaista može osjetiti,“ izjavio je Alex Vaszi, CEO Porsche Sarajeva.

<h2>Arhitektura u harmoniji s prirodom</h2>Bez dimnjaka. Bez fosilnih goriva. Bez kompromisa. Pokretan geotermalnom energijom i suncem, kompleks spaja pametne sisteme grijanja i hlađenja s modernim, minimalističkim dizajnom - stvarajući prostor u kojem se luksuz ne pokazuje, već osjeća.<h2>Mjesto susreta, ne samo kupovine</h2>Lounge zone, profinjen hospitality koncept i porodično okruženje redefinišu iskustvo boravka u salonu. Ovo je mjesto za razgovor, inspiraciju, kafu - i, naravno, nezaboravne testne vožnje.

<h2>PIA Motion Days: Proslava pokreta i emocije</h2>Od 15. do 16. maja, Porsche Sarajevo poziva javnost da doživi spoj inovacije, dizajna i zabave. Najnoviji modeli, sadržaji za cijelu porodicu i uvidi stručnjaka susreću se u atmosferi koja briše granicu između tehnologije i lifestylea.Posjetioce očekuju testne vožnje različitih modela, posebne pogodnosti i ponude, prezentacije brendova i niz sadržaja koji će cijeli prostor centra pretvoriti u mjesto susreta automobilskog svijeta i porodične atmosfere.Dok jedni budu istraživali nove modele i uživali u testnim vožnjama, najmlađe očekuje posebno organizovan dječiji kutak uz tete čuvalice koje će brinuti o mališanima tokom trajanja programa.Za dodatnu atmosferu bit će zadužen i poznati influenser i food kreator Neno Cooks, koji će uživo pripremati specijalitete za posjetioce i cijelom događaju dati dodatnu lifestyle dimenziju.PIA Motion Days tako ovog vikenda Porsche Sarajevo pretvara u prostor koji se neće doživljavati samo kroz automobile, nego kroz kompletno iskustvo koje stoji iza njih.Porsche Sarajevo – kada automobilska izvrsnost postane način života.

Porsche Sarajevo u Blažuju slavi dvije godine kao nova lifestyle destinacija

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Čelić, koji je poznat kao jedan od najvažnijih krajeva u BiH za uzgoj jagoda, ove godine bilježi dobar rod, ali proizvođači se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u prodaji. Iako jagode imaju potencijal za širenje na inostrana tržišta, većina proizvodnje završava na lokalnom otkupu.

Mirza Kahrimanović, vlasnik firme PP “Mirza”, ističe da je ovogodišnja sezona jagoda kvalitetnija nego ranije zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima.- Kvalitet jagode je daleko bolji nego prethodne godine zbog vremenskih prilika gdje imamo i kiše i sunca, sve je to izbalansirano - naveo je Kahrimanović.

On dodaje da je proizvodnja certificirana i sigurna, ali da najveći problem ostaje plasman.- Najveći problem nam predstavlja plasman jagode. Imamo kvalitet koji može ići i na inostrano tržište, ali ga trenutno plasiramo lokalno - rekao je on.Kahrimanović upozorava i na nedostatak radne snage te visoke dnevnice, što dodatno otežava proizvodnju.- Teško je doći do radnika, a dnevnice su visoke. Troškovi proizvodnje rastu, posebno zbog očekivanog poskupljenja gnojiva - istakao je.Iako je kvalitet bolji, proizvođači se ne mogu pohvaliti zaradom.- Otkup je daleko slabiji, a cijene jagode su niske - poručuje Karmanović.Čelićke jagode, koje su godinama prepoznate kao kvalitetan domaći proizvod, i dalje se bore s istim problemima nestabilnim tržištem, nedostatkom radne snage i niskim profitom za proizvođače, uprkos visokom kvalitetu ploda.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno su pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Troškovi proizvodnje rastu, posebno zbog očekivanog poskupljenja gnojiva

Mirza Kahrimanović, vlasnik firme PP “Mirza”, 

Video / Mirza Kahrimanović: Kvalitet jagoda bolji, a cijena daleko manja i otkup slabiji

Njemačka automobilska industrija će u predstojećoj deceniji ukinuti 35.000 radnih mjesta više nego što je prethodno procijenila, rekla je predsjednica granskog udruženja VDA Hildegard Miler (Müller).- Nažalost, prema novim proračunima moramo da pretpostavimo da će do 2035. biti ukinuto 225.000 radnih mjesta, rekla je Miler za izdanja Redakcijske mreže Njemačke, prenosi agencija dpa.Industrija je između 2019. i 2025. već ugasila oko 100.000 poslova, a do skora je računala da će ta brojka do 2035. narasti na 190.000.Posebno snažan udarac istrpit će dobavljači, zbog tranzicije sa benzinskih na električne automobile, dodala je Miler.Uz to, njemačka i evropska automobilska industrija trpi „ozbiljnu i upornu krizu konkurentnosti“ koja zamračuje poslovnu perspektivu.- Uslovi se vidno pogoršavaju, rekla je Miler, ukazujući prije svega na velike poreze i dažbine, skup rad i suvišnu birokratiju.

Industrija je između 2019. i 2025. već ugasila oko 100.000 poslova

Automobilska industrija u Njemačkoj do 2035. ukinut će više radnih mjesta od planiranog

Već tri i po godine industrijska proizvodnja u BiH opada ili stagnira, pokazuju podaci iz ekonomskog kvartalnog izvještaja Evropske komisije. Industrijski sektor, koji čini 17 posto ukupne proizvodnje, nastavlja opadati, i to za 4,2 posto u odnosu na kraj prošle godine.<h2>Samo industrija</h2>Industrija je jedina djelatnost bogaćenja, smatra ekonomski stručnjak, profesor Aleksa Milojević.- Sve djelatnosti su djelatnosti s opadajućim prinosima, samo je industrija djelatnost s rastućim prinosima. Kod poljoprivrede, što je veća proizvodnja, koristi se lošija zemlja, rastu troškovi i prinosi su manji. Slično je i kod gotovo svih drugih djelatnosti. Jedino kod industrije, što je veća proizvodnja, manji su pojedinačni troškovi, a prinosi veći. Zbog toga nema u svijetu razvijene zemlje koja nema razvijenu industriju, – kazao je.Čak i zemlje koje su ekstremno prirodno nadarene prirodnim bogatstvima ili turističkim potencijalima, u strukturi društvenog proizvoda ne zaostaju po učešću industrije za drugim zemljama, dodao je. Međutim, Bosna i Hercegovina nije zemlja koja u punom kapacitetu koristi svoje turističke potencijale, poljoprivreda je na staklenim nogama, a gašenjem industrijskih giganata poput Koksare i Željezare, prijeti nam potpuni ekonomsko-privredni slom.

<h2>Nametnuta privatizacija</h2>Milojević dio odgovornosti za stanje pripisuje privrednom sistemu koji je nametnut, a koji mi nismo u stanju da preživimo.- Prije svega, riječ je o individualnoj privatnoj svojini, koja nam je nametnuta putem privatizacije i prodaje. Zapad sve svoje ekonomske i druge pobjede zasniva na masovnoj akcionarskoj svojini. Osamdeset posto bogatstva Zapada potječe od krupnih akcionarskih društava, kojih je svega jedan posto. Preduzeća srednje veličine, kojih je gotovo četiri posto, daju oko petnaest posto društvenog bogatstva. Devedeset pet posto malih preduzeća, zasnovanih na najnemoćnijoj individualnoj privatnoj svojini, ostvaruju doprinos u bogatstvu sa svega pet posto. Mi imamo samo tu malu individualnu privatnu svojinu, a nadamo se nekom razvoju. To je potpuno besmisleno – objasnio je Milojević.Prema njegovim riječima, nijedno krupno preduzeće u BiH ne može da preživi u individualnoj privatnoj svojini. To je zato što je suština krupnog preduzeća u akcionarskoj svojini, koja je najjeftiniji, najstabilniji i najobilniji izvor investiranja.- Najjeftinija je zato što ne otplaćuje dugove nego isplaćuje kamate, odnosno dividende. To je čini jeftinijom investicijom sedam do deset puta od ostalih. Najobilnija je zato što se direktno obraća stanovništvu kao izvoru investicija. Ljudi, umjesto da drže novac na štednom računu, investiraju u domaću privredu – objašnjava on.Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, slikovito je opisao da bolujemo godinama i postepeno umiremo.<h2>Zaduženi, zavisni i nemoćni</h2>- Naš novac je određen 1997. godine, otprilike dvije marke za euro. Od tada imamo porast dugova, deficita i gubitaka. Bilo bi logično da valuta slabi i da putem devalvacije poskupljujemo uvoz, a pojeftinjujemo izvoz, te na taj način podstičemo razvoj, prije svega društveni razvoj. Međutim, kako vrijeme odmiče, apsolutna vrijednost valute raste, što znači da se materijalne obaveze povećavaju iz godine u godinu. Mi jednostavno to stanje ne možemo da preživimo. To je jedan od najokrutnijih kolonijalnih instrumenata – kazao je Aleksa Milojević.&nbsp;

Nema razvijene zemlje bez razvijene industrije

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Bruto domaći proizvod eurozone porastao je za samo 0,1 posto u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, a na godišnjem nivou za samo 0,8 posto, pokazali su podaci Eurostata.&nbsp;Riječ je o osjetnom usporavanju s 1,3 posto u posljednjem tromjesečju lani i gotovo cijeli postotni bod iza vrijednosti na početku godine.Evropska unija prošla je neznatno bolje s 0,2 posto na kvartalnoj i jedan posto na godišnjem nivou, pri čemu oba očitanja znatno zaostaju za Sjedinjenim Državama, gdje je BDP u istom periodu u godini dana porastao za 2,7 posto.Neke evropske ekonomije usprkos tome bilježe rast koji bitno nadmašuje trenutni prosjek kako EU tako i eurozone.Kipar je na vrhu tablice zahvaljujući rastu ekonomije od tri posto, što je najviša vrijednost među članicama EU za koje su dostupni podaci za prvo tromjesečje. Usprkos tome, i oni bilježe usporavanje u odnosu na 4,3 posto u četvrtom kvartalu lani.Slijedi Bugarska koja je u prva tri mjeseca zabilježila međugodišnji rast od 2,9 posto, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodni kvartal.Među najvećim evropskim ekonomijama prednjači Španija. Prema tamošnjem nacionalnom statističkom institutu (INE), BDP je u prvom tromjesečju porastao za 0,6 u odnosu na prošli kvartal i 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je lagano ubrzanje u odnosu na 2,6 posto posljednja tri mjeseca 2025.

Kipar je na vrhu tablice zahvaljujući rastu ekonomije od tri posto

Koja su evropske ekonomije najbrže rasle u prvom kvartalu ove godine

Realizacijom nove emisije obveznica na Sarajevskoj berzi, FBiH je prikupila 30 miliona KM, po ponderisanoj prosječnoj kamatnoj stopi od 5,25 posto i rokom dospijeća 2036. godine. Na isti način i na istoj berzi&nbsp;FBiH se i 24. marta zadužila za blizu 30 miliona maraka, koje mora vratiti s kamatom od oko 2,3 posto. Nekoliko dana ranije Vlada FBiH je donijela odluku da se putem Londonske berze izvrši emisija euroobveznica, i to u iznosu do 800 miliona eura.<h2>Propali fondovi</h2>Ove i druge odluke dio su rekordnog, budžetom predviđenog zaduženja od 2,3 milijarde KM iz domaćih i međunarodnih izvora.&nbsp;FBiH na ovaj način slijedi RS, koja se nedavno, kako bi vratila ranije dugove i sanirala budžetski deficit, na Londonskoj berzi zadužila za blizu milijardu KM po kamati od 6,25 posto. Nevjericu ekonomskih stručnjaka, ali i građana, izaziva činjenica da se iz planiranih zaduženja ne stvara nova vrijednost, već se s desetinama miliona koji će se vraćati s kamatama popunjavaju budžetske praznine i osigurava redovno funkcioniranje institucija.- Sama emisija obveznica nije neuobičajena, niti trenutno predstavlja ozbiljan rizik, posebno imajući u vidu da je nivo javnog duga, bez obzira na sve, i dalje relativno nizak u odnosu na većinu evropskih zemalja. Međutim, zabrinutost izaziva činjenica da se istovremeno planiraju značajna nova zaduženja, a istovremeno, iz političkih razloga, ne koristimo sredstva iz evropskih fondova i Plana rasta za Zapadni Balkan, koja su sigurno povoljniji i dugoročno održiviji izvor finansiranja – kaže ekonomski stručnjak Ermin Cero, profesor menadžmenta i finansija na Internacionalnom Burch Univerzitetu.

<h2>Fiskalni pritisak</h2>U apsurdnoj situaciji vlasti u oba entiteta praktično odbijaju bespovratna sredstva i povoljne kredite Evropske komisije, dok se zadužuju pod nepovoljnim uvjetima, a infrastrukturne projekte realiziraju dodatnim zaduženjima. Cero naglašava da ključno pitanje nije samo visina zaduženja, već način korištenja tih sredstava.

- Ako se zaduženje koristi za razvojne investicije, infrastrukturu i jačanje privrede, njegovi efekti mogu biti pozitivni. Međutim, ako se zaduženje dominantno koristi za pokrivanje tekuće potrošnje i budžetskih potreba, dugoročno može povećati fiskalne pritiske i usporiti ekonomski razvoj. Nažalost, dosadašnji trendovi ukazuju na ovo drugo – ističe profesor Cero.

Budžetske rupe krpe kreditima s debelim kamatama

Nova emisija obveznica na Sarajevskoj berzi

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Američki Senat ove sedmice ulazi u jednu od najvažnijih rasprava za budućnost tržišta digitalne imovine, dok se u Vašingtonu sve ozbiljnije pokušava definirati regulatorni okvir koji bi mogao promijeniti način funkcioniranja kriptoindustrije u SAD.Senatski Odbor za bankarstvo razmatra tzv. „Clarity Act”, zakon koji bi po prvi put jasnije odredio ko nadzire pojedine dijelove tržišta kriptovaluta, stablecoina i digitalnih tokena. Za industriju koja je godinama djelovala u regulatornoj sivoj zoni, riječ je o historijskom trenutku.Glavno pitanje se odnosi na podjelu ovlasti između američke Komisije za vrijednosne papire i berzu (SEC) i Komisije za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC). Upravo je nejasna nadležnost između tih institucija posljednjih godina bila jedan od glavnih razloga brojnih sudskih sporova, regulatornih istraga i nesigurnosti među investitorima i tehnološkim kompanijama.Kripto sektor već dugo tvrdi da SAD riskira gubitak tehnološkog vodstva jer kompanije i projekti zbog regulatorne neizvjesnosti sve češće sele poslovanje u jurisdikcije s jasnijim pravilima, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura pa čak i dijelova Evrope.No prijedlog zakona ne dolazi bez kontroverzi. Velike američke banke intenzivno lobiraju protiv pojedinih dijelova ovog zakonskog prijedloga, posebno onih koji se odnose na stablecoine. Finansijski sektor strahuje da bi digitalni tokeni vezani uz dolar mogli postati ozbiljna konkurencija klasičnim bankovnim depozitima i dodatno ubrzati transformaciju finansijskog sistema.Istovremeno, dio senatora iz Demokratske stranke upozorava da zakon još uvijek ostavlja previše prostora za zloupotrebe, posebno u području sprječavanja pranja novca, zaštite malih ulagača i potencijalnih sukoba interesa povezanih s političarima i ulaganjima u digitalnu imovinu.Rasprava dolazi u trenutku kada se odnos službenog Vašingtona prema kriptovalutama vidljivo mijenja. Nakon nekoliko godina obilježenih kolapsima poput FTX-a, agresivnim regulatornim pristupom i skepticizmom dijela političke elite, tržište digitalne imovine ponovno dobiva institucionalnu podršku.Bitcoin je posljednjih mjeseci ponovno blizu rekordnih nivoa, a interes Wall Streeta za digitalnu imovinu dodatno je ojačan uspjehom spot bitcoin ETF-ova i rastućim interesom velikih fondova i institucionalnih investitora.U pozadini svega nalazi se i snažan politički faktor. Kriptoindustrija postala je jedna od najagresivnijih lobističkih sila u Vašingtonu, s rekordnim izdvajanjima za političke kampanje i utjecaj na zakonodavce uoči izbora 2026. godine.

Senatski Odbor za bankarstvo razmatra tzv. „Clarity Act”, zakon

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud presudio je da nove Milka čokolade smanjene težine krše zakon o tržišnom takmičenju i ne smiju se stavljati na tržište u svom trenutnom obliku, čime je pristao na tužbu koju je podnijela agencija za zaštitu potrošača.Regionalni sud u Bremenu rekao je da je proizvođač Mondelez International smanjio težinu mnogih Milka varijanti sa 100 grama na 90 grama, uz minimalne promjene u pakovanju.Sudije su presudile da se čokolade od 90 grama ne smiju prodavati u istom pakovanju ako su u prethodna četiri mjeseca ponuđene verzije od 100 grama. Presuda još nije konačna i još uvijek se može uložiti žalba.Međutim, sud je rekao da odluka nema neposredne praktične posljedice, jer je četveromjesečni prijelazni rok nakon promjene pakovanja već istekao.Stoga ne postoji obaveza izmjene proizvoda koji su već na policama trgovina, rekao je glasnogovornik suda za dpa.Ipak, presuda ima značaj za buduće slučajeve i vjerovatno će doprinijeti kontroli takozvane „šrinkflacije“, gdje proizvođači smanjuju veličinu proizvoda bez jasnog signaliziranja promjene potrošačima.Tokom saslušanja prije tri sedmice, sud je već naznačio da bi potrošači mogli biti zavedeni novim pakovanjem.&nbsp;- Ovo je oblik obmanjujućeg pakovaanja. Potrošač ne može prepoznati razliku“, rekao je tada predsjedavajući sudija.Hamburška agencija za zaštitu potrošača tvrdila je da manja veličina nije bila očita, jer je nova pločica samo oko 1 milimetar tanja, a dizajn pakovanja ostaje gotovo identičan.Milka je jedan od najpoznatijih evropskih brendova čokolade. Njegov vlasnik, američki proizvođač grickalica Mondelez, koji ima njemačko sjedište u sjevernom gradu Bremenu, odbacio je kritike, rekavši da je težina jasno navedena i na prednjoj i na stražnjoj strani ambalaže.

Sporna težina popularnih čokolada

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Južnokorejski proizvođač poluvodiča SK Hynix nadomak je tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara, svega nekoliko sedmica nakon što je i elektornički div Samsung Electronics premašio tu brojku, budući da je snažna potražnja za čipovima pozicionirala Južnu Koreju u centar azijskog procvata umjetne inteligencije.Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena, nakon što su u cijeloj 2025. porasla za nevjerovatnih 274 posto, potaknuta potražnjom sektora umjetne inteligencije i za konvencionalnim memorijskim čipovima i za memorijskim čipovima visoke propusnosti (HBM), koji se upotrebljavaju u serverima za AI.Ako SK Hynix premaši vrijednost 1.000 milijardi dolara i tako se pridruži Samsungu, Južna Koreja postat će prva država uz SAD koja ima više od jedne kompanije tako velike tržišne vrijednosti.O kakvoj je golemoj vrijednosti riječ, može za usporedbu poslužiti vrijednost hrvatskog BDP-a u tekućim cijenama, koji je lani iznosio oko 93 milijarde eura ili otprilike 108 milijardi dolara.Početkom mjeseca Samsung je postao prva južnokorejska kompanija čija je vrijednost premašila bilion dolara. Ipak, prvo mjesto na ljestvici najvećih azijskih kompanija po tržišnoj vrijednosti, uz vrijednost od 1.830 milijardi dolara, drži tajvanski TSMC.Ta tri proizvođača čipova i njihovi rekordni prihodi stavili su u prvi plan ključnu ulogu azijskih kompanija u svjetskom lancu opskrbe za AI.Prije 16 mjeseci SK Hynix vrijedio je manje od 100 milijardi dolara, a sada se po tržišnoj vrijednosti približava američkom maloprodajnom divu Walmartu i kompaniji Berkshire Hathaway, investicijskom instrumentu legendarnog investitora Warrena Buffetta.Tržišna kapitalizacija SK Hynixa iznosila je otprilike 948 milijardi dolara, prema cijeni dionica od srijede. U četvrtak je cijena dionice SK Hynixa kliznula za 0,48 posto.

Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte u četvrtak su na međunarodnim tržištima bilježile tek neznatne promjene i kreću se i dalje iznad 100 dolara, uz fokus ulagača na razvoj situacije na Bliskom istoku i važan samit američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu.Na londonskom tržištu barelom nafte marke Brent se trguje po cijeni od 106 dolara, za 0,3 posto višom nego na zatvaranju trgovine dan ranije. Barel marke WTI na američkom tržištu prodaje se po cijeni od 101,47 dolara, višoj za 29 centi ili za gotovo 0,3 posto.Referentne cijene na oba tržišta zadržavaju se oko ili iznad 100 dolara za barel od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem februara i posljedične blokade Hormuškog morteuza, ključnog plovnog puta za transport energenata s Bliskog istoka.Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u srijedu je snizila prognozu rasta svjetske potražnje za naftom u 2026. godini, pridruživši se nizu drugih organizacija, poput Međunarodne organizacije za energiju (IEA), koje su srezale očekivanja uslijed rata u Iranu. Grupa proizvođača očekuje manji utjecaj na potražnju nego IEA, koja je ranije u srijedu povisila prognozu pada potrošnje nafte u ovoj godini. OPEC očekuje da će se potrošnja kasnije oporaviti i povisio je prognozu rasta potražnje u 2027. godini.

Fokus ulagača na razvoj situacije na Bliskom istoku i važan samit Donalda Trumpa i Xi Jinpinga

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Njemačka multinacionalna kompanija Porsche SE izvijestila je o neto gubitku od 923 miliona eura u prvom tromjesečju nakon velikog otpisa svog udjela u Volkswagen grupi.Holding kompanija sa sjedištem u Stuttgartu zabilježila je blagi pad gubitaka s 1,08 milijardi eura u prvom tromjesečju 2025.Kompanija, u vlasništvu porodice Porsche i Piech, otpisala je svoj udio u Volkswagen grupi za 1,3 milijarde eura.I najveći evropski proizvođač automobila, Volkswagen, i njegov drugi veliki holding, proizvođač sportskih automobila Porsche, trenutno se bore s teškim tržišnim uvjetima i previranjima u automobilskoj industriji.Izvršni direktor Porsche SE Hans Dieter Pötsch rekao je da je kompanija ostvarila dobit na konsolidiranoj osnovi prilagođenu otpisima i da je uspjela dodatno ojačati svoju strukturu finansiranja.- Početak fiskalne godine u skladu je s našim očekivanjima. Istodobno, poslovne modele koji su dugo dobro služili našim temeljnim ulaganjima sada je potrebno preusmjeriti. To zahtijeva dosljednu implementaciju inteligentnih rješenja za održivo jačanje konkurentnosti i profitabilnosti, rekao je.Konsolidirana dobit, prilagođena za amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti, pala je za nešto više od petine u prvom tromjesečju na 382 miliona eura.Neto dug iznosio je 5,15 milijardi eura, što je nešto više od 5,10 milijardi eura zabilježenih krajem 2025.Holding kompanija Porsche SE i dalje cilja na prilagođenu konsolidiranu dobit između 1,5 i 3,5 milijardi eura za cijelu godinu i neto dug između 4,7 i 5,2 milijarde eura do kraja godine.

Kompanija izvijestila o rezultatima koji su po njima u skladu s očekivanjima

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

KJKP "Toplane–Sarajevo" d.o.o. uspješno su završile proces recertifikacije međunarodnih standarda ISO 9001:2015, ISO 14001:2015 i ISO 45001:2018, čime je još jednom potvrđena opredijeljenost preduzeća prema kvalitetnom, sigurnom i odgovornom poslovanju.Proces audita proveden je u skladu sa zahtjevima svih navedenih standarda, a tokom kontrole nisu zabilježena značajna odstupanja. Time je potvrđeno da su sistemi upravljanja u potpunosti usklađeni s propisanim međunarodnim kriterijima.KJKP "Toplane–Sarajevo" predstavljaju moderno organizovano preduzeće iz oblasti energetike i jedan su od ključnih nosilaca sistema javnog grijanja u glavnom gradu BiH. Integrisani sistem upravljanja kvalitetom, zaštitom okoliša, zdravljem i sigurnošću primjenjuje se u svim organizacionim segmentima kompanije, što potvrđuje kontinuiranu primjenu savremenih standarda u svakodnevnom radu.Standard ISO 9001:2015 odnosi se na upravljanje kvalitetom i osigurava da se usluge realizuju kroz jasno definisane i efikasne procese, uz stalno unapređenje zadovoljstva korisnika.ISO 14001:2015 potvrđuje posvećenost preduzeća zaštiti okoliša, odgovornom korištenju resursa i održivom poslovanju, dok standard ISO 45001:2018 reguliše oblast zdravlja i sigurnosti na radu te potvrđuje aktivnosti usmjerene ka unapređenju uslova rada i zaštiti zaposlenih.Novi menadžment kompanije, predvođen direktorom Haris Džihanić, pružio je snažnu podršku kontinuiranim edukacijama iz oblasti zaštite na radu, zaštite okoliša i upravljanja kvalitetom. U preduzeću ističu da međunarodne standarde vide kao važan alat za unapređenje poslovnih procesa, povećanje organizacione efikasnosti i podizanje kvaliteta usluga.Uspješno završena recertifikacija potvrđuje da KJKP "Toplane–Sarajevo" nastavljaju dosljedno primjenjivati međunarodne standarde i unapređivati sve segmente poslovanja u interesu građana i zajednice.

Standard ISO 9001:2015 odnosi se na upravljanje kvalitetom i osigurava da se usluge realizuju kroz jasno definisane i efikasne procese

Sarajevske Toplane zadržale međunarodne standarde kvaliteta

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza (SASE) zakazala je vanrednu aukciju na zahtjev člana berze VGT Broker d.o.o. Visoko, a koja će biti održana 21. maja.Predmet prodaje na aukciji je 10.000 dionica emitenta HM Cement BiH d.d. Kakanj, a aukcija će biti realizovana uz primjenu metode jedinstvene cijene (M1).Kao klijent u ovoj transakciji naveden je ZIF Prof Plus d.d. Sarajevo, koji spada u kategoriju investicionih fondova.Cijena je 118 KM po dionici, a simbol vanredne aukcije TCMKRA.Iz berze napominju da će unos naloga biti moguć isključivo na dan održavanja aukcije, odnosno 21. maja ove godine.

Iz berze napominju da će unos naloga biti moguć isključivo na dan održavanja aukcije

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Vanjskotrgovinski deficit BiH raste i u prva četiri mjeseca ove godine veći je od 4,72 milijardi KM. U odnosu na isti period prošle godine deficit u robnoj razmjeni s inostranstvom porastao je za više od 132 miliona maraka. <h2>Neumoljivi podaci</h2>Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u periodu januar – april u BiH je uvezeno proizvoda u vrijednosti od 10,58 milijardi KM, dok je u istom periodu vrijednost izvoza iznosila 5,8 milijardi KM. Najviše smo uvozili iz Hrvatske (2,11 milijardi KM), Srbije (1,29 milijardi KM) i Njemačke (889 miliona KM). U prvom kvartalu najviše smo izvozili u Hrvatsku (1,12 milijardi KM), Njemačku (872 miliona KM) i Austriju (593 miliona KM).Profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Ognjen Riđić kaže da se bh. ekonomija suočava s kombinacijom strukturalnih ekonomskih slabosti, visokim stepenom ovisnosti o uvozu, posebno skupih, sofisticiranih proizvoda, uz ograničenu izvoznu kompetitivnost, ali i kardinalne greške vlasti. Podaci iz prva četiri mjeseca bit će mnogo lošiji za ostatak godine, nakon gašenja proizvodnje u najvećim izvoznicima, poput Koksare u Lukavcu i Željezari Zenica.

- Podaci će definitivno biti lošiji radi domino efekta, jer su mnoge podržavajuće industrije i biznisi bili uvezani s Koksarom i Željezarom, legendarnom kompanijom koja je u svojih 130 godina postojanja preživjela tri rata, a sada je lošim prodajama i odlukom politike ugašena. Mislim da je njeno spašavanje strateški interes BiH, a birači bi trebali kazniti ove koji su doveli do toga – kaže Riđić.<h2>Udar na najjače</h2>Uz naftu i plin, kojih nemamo, Riđić podsjeća da smo počeli uvoziti i struju, koju pored koksa i čelika smatra fundamentalnim proizvodom.- Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli. Zavrtanjem ruke, zbog zelene agende i ne znam kakvog cilja od izvoznika struje postali smo uvoznik, a možete zamisliti šta će s nama biti nakon što smo izgubili koks, čelik, rudnik željezne rude u Ljubiji, a sada nemamo ni dovoljno struje. Idemo ka potpunoj ovisnosti, što je forma neokolonijalizma. Krivim političare, ali i narod koji im ne daje do znanja da to tako ne može – ističe profesor Ognjen Riđić.

Zbog slabog otpora i nepatriotskog stava dozvolili su udar na najjače proizvođače – termoelektrane u Kaknju, Gacku i Tuzli, kaže Riđić

Udar na Željezaru izazvat će domino efekt

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Video / Mirza Kahrimanović: Kvalitet jagoda bolji, a cijena daleko manja i otkup slabiji

Automobilska industrija u Njemačkoj do 2035. ukinut će više radnih mjesta od planiranog

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Koja su evropske ekonomije najbrže rasle u prvom kvartalu ove godine

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka

Biznis

Mars će u Rusiji proizvoditi gotovo 500 tona slatkiša dnevno

Sud EU presudio protiv Lidla: Određena im kazna zbog spornog pakovanja tjestenine

Gdje se tehnologija osjeća, a održivost živi

Video / Mirza Kahrimanović: Kvalitet jagoda bolji, a cijena daleko manja i otkup slabiji

Automobilska industrija u Njemačkoj do 2035. ukinut će više radnih mjesta od planiranog

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Koja su evropske ekonomije najbrže rasle u prvom kvartalu ove godine

Zaduženje do rekordnih 2,3 milijarde maraka: Guše nas kreditima, a propuštaju milione

Kriptoindustrija na pragu najveće regulatorne pobjede u SAD

Njemački sud podržao potrošače u slučaju protiv Milke

Još jedna kompanija nadomak tržišne vrijednosti od 1.000 milijardi dolara

Cijene nafte i dalje iznad 100 dolara za barel

Porsche SE bilježi gubitak od gotovo milijardu eura

Potvrđen kvalitet poslovanja: Toplane Sarajevo prošle recertifikaciju bez odstupanja

Sarajevska berza zakazala vanrednu aukciju dionica HM Cementa BiH

Bez Koksare i Željezare bit će još gore: Vanjskotrgovinski deficit BiH veći od 4,7 milijardi maraka