Nekoliko sati prije planiranog odlaska na samit u Kinu, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) organizovao je proširenje delegacije vodećih američkih poslovnih ljudi koji putuju u Peking. Među novim članovima našao se i milijarder te suosnivač kompanije NVIDIA, koji se pridružio grupi najutjecajnijih direktora sa Fortune 500 liste.<h2>Dolazak Nvidijinog suosnivača</h2>U delegaciji su već bili i visoki finansijski i korporativni lideri, uključujući Džej Frejzeri (Jane Fraser) iz Citigroupa i izvršnog direktora Boeinga Kelija Ortberga (Kellyja Ortberga), koji je ranije Trampu simbolično dodijelio nagradu “Prodavač godine” zbog uspjeha u sklapanju velikih prodaja aviona.Dolazak Nvidijinog suosnivača opisan je kao dobrodošlo pojačanje, s obzirom na njegovu ključnu ulogu u razvoju tehnologija koje stoje iza globalnog AI buma. Nakon naknadnog uključivanja, dobio je mjesto u predsjedničkom avionu Air Force One, gdje je putovao zajedno s drugim istaknutim figurama, uključujući i Ilona Maska (Elon Musk).U tekstu se navodi i da je razlog što ranije nije bio dio delegacije jednostavno taj što nije direktno kontaktirao i zatražio uključivanje u putovanje.Dok sjedim prekoputa predsjednika za stolom Resolute u Ovalnom kabinetu i razgovaramo o njegovom predstojećem putovanju, jasno je da su ovakvi aranžmani upravo ona vrsta dogovora koje predsjednik voli sklapati – brzi, neformalni i oni u kojima sebe može proglasiti apsolutnim pobjednikom. Ponosi se svojom sposobnošću da svakoga dobije na telefon i postigne mjerljive rezultate, bilo da razgovara s nekim svjetskim liderom ili s američkom kompanijom kojoj želi pomoći.U širokom razgovoru koji je trajao sat vremena – i pokrio teme od tarifa preko AI data centara do rata u Iranu – predsjednik je iznio širi, "top-down" (od vrha prema dolje) mentalitet pregovaranja koji koristi kako bi pokušao oživjeti američku ekonomiju. (Mala grupa rukovodilaca Fortune Media pridružila nam se u Trampovoj kancelariji; oni nisu učestvovali u intervjuu.)Uz pomoć članova kabineta koji su bliski Wall Streetu, poput ministra trgovine Hovarda Lutnika (Howarda Lutnicka) i ministra finansija Skota Besenta (Scotta Bessenta), Tramp je preokrenuo stare ekonomske norme naglavačke. Predsjednik je postao zagovornik zdrave kombinacije novih izvora prihoda generisanih globalnim tarifama i strateškim vlasničkim investicijama, zajedno s velikim trgovinskim ugovorima osmišljenim da privuku strane investicije nazad u SAD. Trampovi dvostruki ciljevi su: okončanje trgovinskih debalansa za koje tvrdi da su oslabili Ameriku i ublažavanje sve većeg nacionalnog duga.<h2>Stranačke blokade&nbsp;</h2>Prethodni predsjednici i Kongres, zaglavljeni u stranačkim blokadama, nisu uspjeli ostvariti rezultate na ovim frontovima. Trampov odgovor bio je, u suštini, da ili pregazi ili potpuno ignoriše političare i regulatore. To je brzi "one-man show" (predstava jednog čovjeka) koji oduševljava njegove pristalice, dok njegove kritičare nagoni na uzbunu zbog etičnosti i zakonitosti cijelog procesa.- Svaki dan sklopim jedan od onih dogovora koje nijedna normalna osoba ne bi sklopila - kaže Tramp, dok mi priča o mogućem spajanju željeznica u kojem bi želio da vlada ima vlasnički udio. Razmišljajući o udjelima koje je njegova administracija preuzela u kompanijama poput Intela i U.S. Steela, nastavlja: "Neki ljudi zapravo misle da je ovo što radim neamerički. Kažu: "Oduzimaš im kompaniju".&nbsp;Ti kritičari ne vide širu sliku, implicira on; na kraju krajeva, "imamo 38 biliona dolara duga."Gdje će se karte na kraju posložiti kao rezultat cijele ove neortodoksnosti – uključujući dugoročno, geopolitičko preslagivanje saveza i partnerstava koje ona izaziva – još uvijek je pod velikim znakom pitanja. Postoji dovoljno pokazatelja koji sugerišu da ova strategija ima određene zasluge, barem pod vodstvom tako snažnog lidera kao što je Tramp. Američke akcije i korporativni profiti pokazuju iznenađujuću otpornost, dostižući nove rekorde ove godine – uprkos "skretanju" u obliku rata u Iranu koji pokreće inflaciju, kako to predsjednik Tramp voli nazvati. Šira javnost je manje uvjerena: povjerenje potrošača palo je na istorijski minimum u aprilu, a podrška Trampovom upravljanju ekonomijom strmoglavila se u anketama.Međutim, čak i oni koji su optimistični (bulls) moraju se uhvatiti u koštac s nekim pitanjima o budućnosti. Kao što svaki menadžer zna, nijedan stabilan posao ne može se izgraditi na leđima jedne osobe. Dakle, šta će se dogoditi kada "izvršni direktor nacije", koji bukvalno i figurativno preuređuje Bijelu kuću, više ne bude živio tamo?<h2>Linkolov memorijal</h2>Kada je naš razgovor počeo, dogovor o kojem je predsjednik Tramp najviše želio pričati nije bio onaj s Iranom, pa čak ni s kineskim predsjednikom Si Đipingom (Xi Jinpingom). Radilo se o kultnom bazenu (Reflecting Pool) ispred Linkolnovog memorijala, koji je curio i, kako kaže, narušavao izgled inače prelijepog National Malla.- To je katastrofa od samog početka, jer su tamo postavili granitne blokove, a svaki kamen će procuriti - kaže mi, dodajući da je bazen postao skoro kao "kanta za smeće".&nbsp;Plan koji mu je predstavljen za obnovu koštao bi oko 350 miliona dolara i trajao bi četiri godine. Umjesto toga, Tramp kaže da je pronašao rješenje koje će koštati znatno manje. Tretirajući strukturu kao jedan od bazena u svojim odmaralištima – i koristeći izvođača radova koji je radio na jednom od tih bazena – Tramp računa da može zadržati granitnu bazu, ubaciti čvrstu, nepropusnu školjku i voilà: problem riješen.Sada, dok mi Tramp pokazuje desetak fotografija projekta koji je u toku, prešao je na temu koju nijansu školjka treba imati – plavu kao američka zastava? Ili nešto tamniju kako bi se sakrila prljavština?Predsjednik se, naravno, prvo afirmisao u nekretninama, a ideje o imovini stalno iskaču dok razgovaramo. Pitanje o trci u naoružanju vještačkom inteligencijom navodi Trampa da se prisjeti posjete ogromnom data centru s izvršnim direktorom kompanije Meta, Markom Cukerbergom (Zuckerbergom).&nbsp;"Pentagon je uvijek bio najveća zgrada ikada izgrađena čudi se on. "To je kao igračka u poređenju s ovim. Ovo su najveće zgrade koje je iko ikada mogao zamisliti." (Tramp sada Cukerberga naziva "veoma dobrim prijateljem", usput se šaleći: "Kakva razlika u odnosu na moju prvu administraciju", kada se Tramp više puta sukobljavao s Facebookom, a kasnije prijetio da će Cukerberga strpati u zatvor.)Čak i ne rješiva dužnička kriza u zemlji izaziva analogije s nekretninama. Sve veći minus zemlje, napominje predsjednik, zapravo i nije tako strašan ako razmišljate kao magnat za nekretnine: Kolika je ukupna vrijednost Amerike i njenih prirodnih dobara, sugeriše on, poput Velikog kanjona ili čak okeana koji je okružuju? "Ako zapišete vrijednost tih stvari, to su stotine biliona dolara", kaže Tramp, i prema tom mjerilu, "ako zadržite nacionalni dug na 40 biliona dolara, niste uopšte prezaduženi (under-levered)."Kao što je Džef Kolvin (Geoff Colvin) iz Fortunea nedavno napisao, život u nekretninama oblikovao je Trampov stil vođenja i donošenja odluka. Mnogi veliki igrači u nekretninama, uključujući Tramp Organization, kontrolisani su od strane jedne osobe ili jedne porodice; pregovori se vode licem u lice; dogovori se sklapaju brzo. I nakon pet i po godina na funkciji, Tramp se i dalje frustrira kada vlada i kreiranje politike ne funkcionišu na taj način.<h2>Pitanje od 38 biliona dolara</h2>"To me stvarno izluđuje", gunđa predsjednik dok ulazimo u temu nedavne presude Vrhovnog suda da je otprilike polovina prošlogodišnjih tarifa uvedenih na Dan oslobođenja (Liberation Day) bila neustavna.Nije stvar u samoj presudi koja ga ljuti, iako naravno nije sretan zbog nje. Naći će on drugi način da provede tarife, kaže, samo sporije i pod drugim zakonima. Umjesto 600 milijardi dolara godišnje za koje procjenjuje da bi se slile u SAD od njegovih tarifa (cifra koju su neki ekonomisti osporili kao uveliko preuveličanu), Tramp računa da će nova suma biti smanjena skoro upola.Ali ono što ga je posebno iznerviralo jeste činjenica da presuda nije došla s fusnotom koja bi mu omogućila da zadrži sav prihod od tarifa prikupljen prije same presude. "Možete li zamisliti – ljudima koji nas mrze, zemljama koje su nas pljačkale godinama, moram vratiti 149 milijardi dolara." (Istraživanja – od kojih neka Bijela kuća osporava – pokazuju da su većinu tarifa platile ili američke kompanije koje su uvozile robu iz inostranstva, ili potrošači koji su tu robu kupovali; te kompanije sada imaju pravo tražiti povrat novca.)U igri je nešto dublje. Decenijama je predsjednik Tramp podržavao visoke poreze na uvoz, a nedavno je tarife nazvao "najljepšom riječju u rječniku". U svom drugom mandatu, on i Lutnick su zamislili da tarife donesu novi, značajan prihod – čak su plasirali ideju o "Službi za vanjske prihode" (External Revenue Service) – što bi omogućilo da se od Amerikanaca ne traži više teško zarađenog novca svake porezne sezone, niti da se smanjuju naknade iz socijalnog osiguranja ili zdravstvene zaštite (Medicare).Još jedan stub ove strategije prihoda, iako za sada uključuje mnogo manje sume, jeste korporativno vlasništvo (equity). U više navrata tokom protekle dvije godine, Trampova administracija je preuzela udio u nekoj američkoj korporaciji umjesto da ponudi finansijski spas (bailout), poreznu subvenciju ili grant.Trampov i Lutnikov tabor ovo predstavlja kao pametan način da se pomogne američkim kompanijama koje se nađu u teškoj situaciji, dok se istovremeno omogućava potencijalni povrat investicije. Ako bi Ministarstvo finansija moglo ostvariti povrate kakve ostvaruju vrhunski poduzetnički kapitalisti (venture capitalists), to bi se vremenom moglo proširiti i smanjiti američki deficit. Ako kompanija pređe put od bankrota do milijardi, zar ne bi pomoglo Amerikancima da podijele dio tog kolača?Kontraargument (bear case) glasi: Zaista slobodna tržišta – temelj demokratije – zahtijevaju da se vlada ne miješa u korporativno upravljanje. Vlasnički udjeli vlade mogli bi stvoriti veliko iskušenje za neku buduću administraciju da pređe tu granicu. (Pored toga, većina poduzetničkih investicija propadne.)Za Trampa, odluka da umiješa vladu u posrnuli američki biznis očigledno se svodi i na priliku i na sposobnost lidera te kompanije da ga lično pridobije. Školski primjer ove strategije s vlasničkim udjelima je Intel, u kojem je Trump prošlog ljeta ispregovarao udio od 9,9%, vrijedan oko 10 milijardi dolara.Legendarni proizvođač čipova borio se prošle godine s problemima koji su uključivali pad tržišnog udjela i zabrinjavajući teret duga. "(Izvršni direktor Intela, Lip-Bu Tan) došao je da me vidi", prisjeća se Tramp. "Iskoristio mi se, mislio sam da je dobar." Tramp je imao i polugu: značajne savezne grantove za proizvodnju čipova koji su bili rezervisani, ali još uvijek neisporučeni Intelu."Rekao sam: 'Dajte državi 10% vlasništva besplatno u Intelu'", prisjeća se predsjednik. "On je rekao: 'Dogovoreno.' Ja sam rekao: 'Sranje, trebao sam tražiti više'." Grantovi su pretvoreni u vlasnički udio u avgustu.Dok Tramp prepričava priču, jedan od njegovih pomoćnika brzo pritrčava s odštampanim grafikonom performansi Intelovih akcija i spušta mi ga u krilo. U samo osam mjeseci, vladina pozicija u Intelu porasla je i sada vrijedi više od 50 billiona dolara, kaže Tramp. "Dobijam li priznanje za to? Da li iko uopšte zna da sam to uradio?"Kada pitam kakva bi mogla biti izlazna strategija vlade, Tramp ne izgleda zabrinuto. Misli da bi mogao polako prodavati akcije tokom vremena bez obaranja cijene na tržištu, pod uslovom da svoje namjere unaprijed jasno komunicira javnosti.Intel je priča u kojoj se sijeku Trampova strategija vlasničkih udjela i njegova opsesija stranom konkurencijom. "Intel bi trenutno trebao biti najveća kompanija na svijetu", kaže Tramp. "Da sam bio predsjednik kada su sve ove kompanije počele slati svoje čipove iz Kine, uveo bih tarifu koja bi zaštitila Intel." Govoreći o Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), trenutno dominantnom proizvođaču čipova u svijetu, dodaje: "Intel bi sada imao sav taj posao, a Tajvan ne bi ni postojao."Još jedna američka kompanija koja osjeća efekat Trampovog pregovaranja je Boeing. Aero-kosmički sektor je industrija u kojoj SAD dosljedno bilježe ogroman trgovinski suficit (oko 100 milijardi dolara u 2024. godini), a Boeing je ubjedljivo najveći izvoznik u tom sektoru. U svom naletu trgovinske diplomatije tokom protekle dvije godine, Tramp je često podsticao saveznike da se obavežu na kupovinu više aviona. Lutnick je za All-In podcast izjavio da rukovodioci Boeinga "idu za mnom kao psići" jer Tramp svakom velikom inostranom ugovoru doda 50 do 100 aviona.Tramp veselo priča o tome kako ga je izvršni direktor Boeinga, Ortberg, nazvao "Prodavačem godine", govoreći da je daleko premašio broj prodatih aviona u poređenju s najboljim prodavačem kojeg je sam Boeing ikada zaposlio. Zaista, tri dana nakon što sam se sastao s predsjednikom, Tramp će u Pekingu objaviti da je Kina pristala kupiti 200 Boeingovih aviona.Kada pitam Trampa šta ga motiviše da radi kao "glavni prodavač" za Boeing, on odgovara: "Želim pomoći američkim kompanijama. Nemam ništa od toga osim što želim da kompanije posluju dobro."<h2>Inflacija, rat i granice pregovaranja</h2>Ujutro na dan našeg sastanka, američki Senat je odobrio proceduralno glasanje koje je otvorilo put Kevinu Varšu (Warshu) da bude potvrđen za novog šefa Federalnih rezervi (Fed). Istog dana, Biro za statistiku rada objavio je najnoviji indeks potrošačkih cijena, izvještavajući da je inflacija porasla na 3,8%, u odnosu na 3,3% iz prethodnog mjeseca.Ova dva događaja su podsjetnik i na ono što predsjednik želi kontrolisati, i na ono što ne može.Varš je, naravno, provjeren i nominovan od strane Trampa i dijeli predsjednikovu opštu filozofiju: kamatne stope u Americi trebaju biti niže. Time bi se, tvrdi Tramp, ne samo podstakla ekonomija već bi se uveliko smanjio i glavni trošak u američkom bilansu: oko 3 milijarde dolara dnevno koliko se troši pri trenutnim stopama za servisiranje duga od 38 biliona dolara. (Fed ne kontroliše kamatne stope koje se plaćaju na dugoročni državni dug – mnogi faktori, uključujući zdravlje ekonomije i preovlađujuću inflaciju, utiču na stope koje investitori traže kada kupuju obveznice – ali šef Feda posvećen smanjenju stopa vjerovatno bi mogao pomoći na marginama.)U tipičnom priručniku Feda, naravno, potreba za borbom protiv inflacije i želja za smanjenjem stopa su u suprotnosti. A s rastućim troškovima nafte uslijed rata u Iranu koji podižu inflaciju, predsjednik izgleda pomireno s činjenicom da će možda morati sačekati na nova smanjenja. "Ne možete stvarno gledati brojke dok se rat ne završi", priznaje on.Inflacija, kamatne stope i Iran imaju nešto zajedničko: to su problemi koji se ne mogu lako riješiti ličnim dogovaranjem. Kompleksne sile koje pokreću sukob u Iranu uključuju sve, od globalne trke u naoružanju do kretanja na energetskim tržištima i sedam decenija duge istorije iranske sumnjičavosti prema američkoj hegemoniji. Ali čak i usred rata, Tramp posmatra iransko rukovodstvo kao da su oni više poput nekog tvrdoglavog poslovnog rivala."Oni stalno vrište", kaže o Irancima. "Mogu vam reći jednu stvar – umiru od želje da potpišu [dogovor]. Ali oni naprave dogovor, a onda vam pošalju papir koji nema nikakve veze s dogovorom koji ste napravili. Ja kažem: 'Jeste li vi ljudi ludi?'"<h2>"To se više neće ponoviti"</h2>Uprkos ratu u Iranu i visokim cijenama nafte, američke akcije nižu rekord za rekordom. Kada pitam predsjednika šta misli da stoji iza te otpornosti, on odgovara: "Jednostavno smo jaki."Jedan izvor te snage su kapitalni izdaci velikih tehnoloških kompanija: Amazon, Meta i Alphabet, na primjer, ove godine ulažu preko 100 milijardi dolara uglavnom u troškove povezane s AI infrastrukturom, što podiže tehnološki sektor do nevjerovatnih visina.Većina Amerikanaca nije tako optimistična u vezi s vještačkom inteligencijom kao što su to tržišta. Studije pokazuju da je američka javnost, strahujući od gubitka posla i većih društvenih poremećaja, znatno pesimističnija u pogledu ove tehnologije nego Kina, a neki od predsjednikovih savjetnika za AI, poput poduzetničkog kapitaliste Dejvida Saksa (Davida Sacksa), zabrinuti su da bi taj sentiment mogao uzrokovati da Amerika izgubi trku u AI.Kada pitam predsjednika o toj zabrinutosti, on ne priznaje strah od gubitka posla, već samo kaže da moć AI može ići u oba smjera i da moramo biti oprezni s njom. "Postoji moć za dobro", kaže on. "U medicini, to sam već vidio."Napominje da je dogovor na koji je najponosniji u oblasti AI pomaganje tehnološkim kompanijama poput Mete da shvate kako izgraditi pogone koji mogu napajati njihove računarske potrebe. "Treba im dvostruko više struje nego što imamo upravo sada", kaže on. "Pobjeđujemo Kinu u AI za mnogo, jer sam dozvolio da se ti pogoni izgrade. Ove kompanije sada grade vlastite električne jedinice, uopšte ne koriste mrežu. Inače ne bismo mogli da se takmičimo... Važno je da pobijedimo."Uz svu ovu priču o pobjeđivanju, moram ukazati na očigledno: nijedan od ovih dogovora "Amerika na prvom mjestu" na koje je predsjednik tako ponosan ne čini se mogućim bez njega u centru zbivanja. Na kraju krajeva, može li iko zaista reći 'ne' čovjeku koji je izjavio da je njegova moć ograničena samo njegovim vlastitim moralom? Pitam kako se taj tok sklapanja dogovora može održati kada mu istekne mandat."Ne mogu odgovoriti na to pitanje", kaže Tramp. "Ne znam. Mislim, to se više neće ponoviti."To je odgovor s kojim se nijedan izvršni direktor ne bi mogao izvući – posao izgrađen na jednoj osobi gubi većinu svoje osnovne vrijednosti čim ona ode. Apple, američki inovator koji je postao dominantna globalna uspješna priča, pokazuje vrijednost snažnih planova o nasljeđivanju: da nisu imali izvršne talente poput Džona (Johna) Ternusa na koje se mogu osloniti kada se Tim Kuk (Cook) penzioniše, ili da Stiv Đobs (Steve Jobs) nije imao Kuka, kompanija bi krenula silaznom putanjom.Što me dovodi do mog posljednjeg pitanja: Za koga predsjednik smatra da može najbolje nastaviti njegovo pregovaračko nasljeđe? Don Jr.,Marko (Marco) Rubio, Džej Di Vens (JD Vance)? Nakon što sam postavio pitanje, shvatam da se potpredsjednik tiho ušunjao u stražnji dio sobe i da će čuti Trampov odgovor."Ko god dobije ovaj (posao), biće veoma važan", kaže predsjednik. "I ako dobijete pogrešnu osobu: katastrofa."

Među novim članovima našao se i milijarder te suosnivač kompanije NVIDIA

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom koji bi se zasnivao na prodaji osiguranja i drugih pomorskih usluga, uz cilj da se istovremeno osigura ekonomska korist i zadrži kontrola nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.Prema navodima iranske novinske agencije, Ministarstvo ekonomije priprema plan koji bi omogućio upravljanje prometom kroz moreuz putem sistema osiguranja, što bi Iranu dalo veću ulogu u nadzoru i regulaciji prolaza brodova.U okviru tog modela, Iran bi mogao vršiti razlikovanje brodova prema zemlji porijekla i vrsti tereta, te bi određene države imale poseban režim tranzita. Navodi se da bi se time postigla „informacijska kontrola“ nad kretanjem plovila kroz ovaj strateški prolaz.<h2>Dva moguća modela upravljanja</h2>Teheran razmatra dva scenarija budućeg upravljanja Hormuškim moreuzom.Prvi model podrazumijeva naplatu tranzitnih taksi i pružanje usluga brodovima, poput navigacijske podrške i peljarenja. Iako bi ovakav sistem bio u skladu s međunarodnim pravom, donio bi, prema procjenama, ograničene prihode i određene političke posljedice.Drugi, ambiciozniji model odnosi se na razvoj širokog sistema pomorskog osiguranja. U tom slučaju Iran bi prodavao police osiguranja koje bi pokrivale različite rizike, uključujući inspekcije, zadržavanja i zapljene brodova, dok bi osiguranje od oružanih sukoba bilo izuzeto.Prema procjenama iranskih izvora, ovaj model bi mogao donijeti višestruko veće prihode, potencijalno i više od deset milijardi dolara godišnje.<h2>Strateški značaj Hormuškog moreuza</h2>Hormuški moreuz ostaje jedan od najvažnijih globalnih pravaca za transport nafte i plina. Zbog toga svaki plan njegovog upravljanja ima široke geopolitičke i ekonomske poslje

Plan uključuje prodaju osiguranja i kontrolu pomorskog prometa kroz strateški prolaz

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Čelnici Rumunije i Moldavije očito gaje bliske odnose. Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nicușor Dan objavili su na svojim Facebook profilima zajedničku fotografiju na kojoj nasmijani sjede jedno pored drugog u rumunskom vojnom avionu.– Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će biti održan sastanak Evropske političke zajednice – napisala je Maia Sandu.Bio je to prvi put da su lideri Republike Moldavije i Rumunije zajedno putovali na međunarodni sastanak te bili protokolarno dočekani kao politički tandem. Taj potez vjerovatno nije bio slučajan, već jasna poruka u kontekstu sve češćih rasprava o mogućem ponovnom ujedinjenju Moldavije i Rumunije, piše Deutsche Welle.Prvi put se dogodilo da su u obje države istovremeno na vlasti lideri koji imaju pozitivan stav prema ujedinjenju. Prethodni moldavski predsjednici uglavnom su se protivili toj ideji, dok je u Rumuniji jedino bivši predsjednik Traian Băsescu, koji je bio na vlasti od 2004. do 2014. godine, otvoreno zagovarao „unionizam“.<h2>„Rumunija je spremna“</h2>Aktuelna predsjednica Moldavije Maia Sandu poznata je kao pristalica ujedinjenja, ali je godinama izbjegavala otvoreno govoriti o toj temi. Tek posljednjih mjeseci u intervjuima za strane medije počela je javno podržavati tu ideju.U januaru 2026. godine izjavila je za BBC da bi lično glasala za ujedinjenje na eventualnom referendumu, što je izazvalo burne reakcije dijela opozicije u Moldaviji, koja je čak tražila njenu ostavku zbog „veleizdaje“. Uprkos tome, krajem aprila ponovo je podržala ideju ujedinjenja u razgovoru za francuski Le Monde.Rumunski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podržava tu mogućnost i poručuje:– Rumunija je spremna.On je ujedno prvi rumunski predsjednik koji prema Moldaviji ne nastupa paternalistički, nego njene građane tretira ravnopravno, što u Moldaviji nailazi na pozitivan prijem.I Maia Sandu i Nicușor Dan ranije su bili aktivisti u borbi protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Sandu, kao i veliki broj Moldavaca, posjeduje i rumunsko državljanstvo. Kao predsjednica podržala je Dana na rumunskim predsjedničkim izborima 2025. godine i glasala za njega.<h2>Igračka velikih sila</h2>Situacija u kojoj predsjednica jedne države istovremeno posjeduje državljanstvo susjedne zemlje, tamo glasa i zagovara mogućnost nestanka vlastite države može djelovati neobično. Ipak, to pokazuje koliko su Moldavija i Rumunija povezane historijski, kulturno i jezički. U obje države službeni jezik je rumunski.Nekadašnja Kneževina Moldavija podijeljena je 1812. godine između Ruskog i Osmanskog Carstva, pri čemu je granica bila rijeka Prut. Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, politička elita dijela Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučila je da se priključi Rumuniji.Međutim, 1940. godine Staljin je, u dogovoru s nacističkom Njemačkom, ponovo pripojio istočni dio Moldavije Sovjetskom Savezu, formirajući Moldavsku Sovjetsku Republiku zajedno s teritorijom Pridnjestrovlja. Moldavija je stekla nezavisnost 1991. godine, pred raspad Sovjetskog Saveza.Dugo vremena ideja ujedinjenja nije imala značajniju političku podršku ni u Moldaviji ni u Rumuniji. Ipak, Rusija je od 1991. godine upozoravala na navodno „fašističko ujedinjenje“ Moldavije i Rumunije, što je bio jedan od narativa korištenih tokom sukoba u Pridnjestrovlju početkom devedesetih.<h2>Podrška raste</h2>Prema istraživanju iz marta 2026. godine, oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje s Rumunijom, dok se 47 posto tome i dalje protivi. U Rumuniji je podrška znatno veća i iznosi oko 72 posto.Jedan od razloga rasta podrške ujedinjenju jeste ruska invazija na Ukrajinu, koja je posebno u Moldaviji promijenila stavove dijela stanovništva prema Rusiji. Procjenjuje se da više od trećine od ukupno 2,4 miliona stanovnika Moldavije ima i rumunsko državljanstvo. Rumunija je danas glavni trgovinski partner Moldavije i pomogla joj je da smanji energetsku ovisnost o Rusiji.Početkom maja savezi pisaca Rumunije i Moldavije zajednički su poručili:– Vrijeme je da se s deklaracija pređe na konkretne korake.Ipak, put do eventualnog ujedinjenja bio bi veoma složen. Ustavne prepreke postoje u obje države, dok se Moldavija ustavno obavezala na vojnu neutralnost. Dodatni problem predstavlja Pridnjestrovlje, koje i dalje kontrolišu proruski separatisti.<h2>„To je njihova odluka“</h2>Tema ujedinjenja posljednjih godina dobija na značaju. Moldavski birači imali su važnu ulogu na rumunskim izborima 2025. godine, kada su podržali Nicușora Dana protiv krajnje desnog kandidata Georgea Simiona, lidera stranke Savez za ujedinjenje Rumuna. Time su Sandu i Dan spriječili da pitanje ujedinjenja postane monopol krajnje desnice u Rumuniji.U Moldaviji se Maia Sandu zbog svojih stavova suočava s optužbama proruskih stranaka da izdaje državu. Postoje i kritičari koji smatraju da nije primjereno da predsjednica zagovara ujedinjenje dok Moldavija vodi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.Ipak, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas smatra da je riječ isključivo o odluci građana Moldavije i Rumunije.– O eventualnom ujedinjenju mogu odlučiti samo građani Republike Moldavije i Rumunije – i niko drugi – poručila je Kallas.

Prvi put se dogodilo da su u obje države istovremeno na vlasti lideri koji imaju pozitivan stav prema ujedinjenju

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Organizatori flotile brodova s pomoći za Gazu objavili su u ponedjeljak da su se izraelske snage ukrcale na jedan od njihovih brodova, a da su s drugim brodom u istočnom Sredozemlju izgubili kontakt.&nbsp;Ranije u ponedjeljak izraelsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je na X-u da "neće dopustiti kršenje zakonite pomorske blokade Gaze".Brodovi Globalne flotile Sumud isplovili su u četvrtak treći put, iz južne Turske, nakon što je Izrael u međunarodnim vodama presreo ranije pokušaje dostave pomoći Gazi. Na video prijenosu uživo u ponedjeljak moglo se vidjeti kako se vojni brodovi približavaju brodovima flotile.- Vojni brodovi trenutno presreću našu flotu, a (izraelske) snage ukrcavaju se na naš predvodeći brod, usred bijela dana. Zahtijevamo siguran prolaz za našu legalnu, nenasilnu humanitarnu misiju - objavila je Globalna flotila Sumud na X-u.&nbsp;&nbsp;U svojoj izjavi Izrael je također pozvao "sve sudionike u ovoj provokaciji da promijene smjer i smjesta se vrate".

<blockquote class="twitter-tweet">RED ALERT! Military vessels are currently intercepting our fleet and IOF forces are boarding the first of our boats in broad daylight. We demand safe passage for our legal, non-violent humanitarian mission. Governments must act now to stop these illegal acts or piracy meant to… <a href="https://t.co/4RmPuswZNo">pic.twitter.com/4RmPuswZNo</a>&mdash; Global Sumud Flotilla (@gbsumudflotilla) <a href="https://twitter.com/gbsumudflotilla/status/2056286380373029332?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prethodna flotila napustila je Španiju 12. aprila, no izraelske su snage presrele brodove te skupine.&nbsp;Tada se više od 100 propalestinskih aktivista iskrcalo na Kretu, a još dvoje je pritvoreno u Izraelu.

Izgubljen konatkt s drugim brodom

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađarski predsjednik Tamas Sulyok odbio je pozive novog premijera Petera Magyara da podnese ostavku, poručivši u intervjuu objavljenom danas da za njegov odlazak s funkcije ne postoji nikakav pravni ni ustavni osnov.Magyarova stranka TISZA uvjerljivo je u aprilu porazila Fidesz bivšeg premijera Viktora Orbana, čime je okončana njihova 16-godišnja vladavina. Nova vlast najavila je reforme u oblasti vladavine prava i druge promjene koje su godinama bile predmet sporova između Budimpešte i Evropske unije.Nazivajući izbore „glasom za promjenu režima“, Magyar je pojačao pritisak na Sulyoka, kojeg podržava Fidesz, kao i na druge zvaničnike, tražeći da podnesu ostavke do kraja maja.– Trenutno ne postoji nikakav pravni razlog niti ustavni temelj koji bi opravdao moju ostavku – rekao je Sulyok za Index.hu.<h2>Uloga predsjednika uglavnom ceremonijalna</h2>– Ostajem vjeran svojoj zakletvi i, sve dok obavljanje moje dužnosti nije onemogućeno, namjeravam izvršiti mandat koji sam preuzeo – dodao je.Funkcija predsjednika u Mađarskoj uglavnom je ceremonijalna, ali Sulyok ima mogućnost da zakone vrati parlamentu na ponovno razmatranje ili ih uputi Ustavnom sudu, što bi moglo otežati Magyarove reformske planove.Magyar je ranije pozvao na ostavke Sulyoka i drugih, kako ih je nazvao, „marioneta“ imenovanih tokom Orbanove vladavine. Orbanova politika često je dovodila Mađarsku u sukob s institucijama Evropske unije, zbog čega su Budimpešti bila blokirana određena evropska sredstva.Sulyok je u intervjuu poručio da predsjednik mora predstavljati jedinstvo nacije te odbacio tvrdnje da su izbori predstavljali promjenu režima, a ne samo smjenu vlasti.<h2>Magyarov odgovor</h2>Magyar je najavio da će, ukoliko Sulyok ne podnese ostavku, njegova stranka iskoristiti parlamentarnu većinu za izmjene ustava i drugih zakona kako bi ga prisilili da napusti funkciju.Reagujući na intervju, Magyar je na Facebooku napisao da Mađarskoj treba predsjednik koji nije odan nijednom političkom bloku te ponovio da je aktuelni predsjednik „marioneta propalog sistema“.– Moraš otići! I otići ćeš – poručio je Magyar.

Nazivajući izbore „glasom za promjenu režima“, Magyar je pojačao pritisak na Sulyoka,

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka je danas, uoči sastanka ministara finansija grupe G7 u Parizu, upozorila na teške ekonomske posljedice koje bi izazvao rat u Iranu i moguća blokada Hormuškog moreuza. Njemački vicekancelar i ministar financija Lars Klingbeil izjavio je uoči puta u Pariz kako je rat "ozbiljna prijetnja globalnoj ekonomiji" koja nanosi ogromnu štetu gospodarskom razvoju.<h2>Okončati trajno sukob</h2>Naglasio je da se mora učiniti sve kako bi se sukob "trajno okončao", stabilizirala regija i osigurali slobodni pomorski putovi. "Pritom je naš put kao Evropljana jasan: prioritet dajemo saradnji, a ne konfrontaciji", rekao je Klingbeil, a prenosi njemačka agencija dpa.<h2>Ekonomske posljedice</h2>Očekuje se da će se učesnici sastanka ministara finansija grupe G7, koji počinje danas, usredotočiti na ekonomski utjecaj sukoba na Bliskom istoku i moguće posljedice za svjetsku trgovinu. Hormuški tjesnac i dalje je jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za trgovinu naftom i plinom.Na razgovorima u Parizu, uz ministre G7, sudjelovat će i ministri financija Brazila, Indije, Južne Koreje i Kenije. Klingbeil je također istaknuo kako trenutačne krize pokazuju koliko je važno da Njemačka i Europa postanu "neovisnije i otpornije", osobito u pogledu sirovina, energenata i opskrbnih lanaca.

Naglasio je da se mora učiniti sve kako bi se sukob "trajno okončao"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Američki medij Axios objavio je da Kuba raspolaže s najmanje 300 vojnih dronova te da su vođeni razgovori o mogućoj upotrebi tih letjelica protiv američke baze u Guantanamu, vojnih brodova na Karibima, ali i najjužnijeg dijela teritorije SAD-a.Prema informacijama iz izvještaja, Havana od 2023. godine nabavlja borbene dronove iz Irana i Rusije. Američke obavještajne službe vjeruju da su kubanski agenti analizirali iranske metode suprotstavljanja SAD-u tokom prethodnih sukoba.Axios navodi i da su, prema američkim obavještajnim podacima, iranski vojni savjetnici nedavno boravili u Havani.Jedan američki zvaničnik izjavio je da Washington posebno zabrinjava činjenica da se takva vojna oprema nalazi u neposrednoj blizini SAD-a, naročito zbog veza koje Kuba ima s Iranom, Rusijom i drugim državama koje Amerika smatra prijetnjom.U izvještaju se također tvrdi da Rusija i Kina navodno koriste špijunske centre na Kubi za prikupljanje obavještajnih informacija.Američke procjene govore i da se oko 5.000 kubanskih vojnika borilo uz ruske snage u ratu u Ukrajini, a pojedini su po povratku prenijeli iskustva o korištenju dronova i savremenim metodama ratovanja.Kuba se istovremeno suočava s teškom ekonomskom i energetskom krizom. Posljednjih dana zabilježen je djelimičan kolaps elektroenergetske mreže, zbog čega brojni dijelovi ostrva ostaju bez električne energije i po 20 sati dnevno.Kriza je dodatno pogoršana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio sankcijama državama koje isporučuju gorivo Kubi, nakon čega su Venecuela i Meksiko, prema navodima medija, smanjili količine nafte koje šalju toj zemlji.Tramp je ranije poručio da očekuje "kolaps" kubanske vlasti i naglasio da SAD žele političke promjene u toj državi.Direktor CIA-e&nbsp;Džon Retklif (John Ratcliffe) navodno je tokom nedavne posjete Havani prenio poruku da će Washington sarađivati s Kubom samo ukoliko vlasti provedu "fundamentalne promjene".Američki zvaničnici ističu da Kuba danas nema vojnu moć kakvu je imala tokom krize 1962. godine, ali upozoravaju da njena blizina SAD-u i saradnja s Rusijom i Iranom predstavljaju razlog za zabrinutost.

Navodno razmatrani napadi na američke ciljeve

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski list Yedioth Ahronoth objavio je da se izraelska vojska suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, dok ratna djelovanja na više frontova sve više iscrpljuju vojne resurse i operativne kapacitete.Prema navodima lista, visoki sigurnosni zvaničnici upozoravaju da je iscrpljenost unutar vojnog sistema dostigla zabrinjavajući nivo, znatno veći nego što se ranije procjenjivalo. U izvještaju se čak spominje mogućnost sistemskog kolapsa, dok su pojedini programi obuke za redovni sastav navodno zaustavljeni, a rezervisti primorani na duža angažovanja kako bi nadomjestili manjak vojnika na terenu.Dodatni problem predstavlja i politička kriza u Knesetu, gdje traju nesuglasice oko produženja obaveznog vojnog roka te izuzeća ultraortodoksnih Haredi Jevreja od služenja vojske. Kako navodi list, politički pregovori su trenutno blokirani, i to u trenutku kada vojska planira da u januaru naredne godine otpusti regrute primljene u julu 2024, nakon isteka postojećeg tridesetomjesečnog vojnog roka.U izvještaju se prenosi i upozorenje sigurnosnih zvaničnika na mogućnost “iznenadnog udara poput srčanog udara”, čije bi posljedice najviše osjetili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava vojske. Prema podacima predstavljenim pred Odborom za vanjske poslove i sigurnost Kneseta, izraelskoj vojsci trenutno nedostaje gotovo 12.000 vojnika, među kojima između 6.000 i 7.000 borbenih pripadnika.List također upozorava da bi, ukoliko se zakon ne izmijeni i vojni rok ne produži na 36 mjeseci, mogao nastati dodatni manjak od oko 2.500 borbenih vojnika. Istovremeno, sigurnosni establišment smatra da je ovo posljednja prilika za povećanje broja regruta kroz zakonske izmjene, dok pritisak na vladu raste zbog kontinuiranih gubitaka na više frontova, posebno na sjeveru zemlje, gdje djelovanje Hezbolah dodatno opterećuje vojsku.

Prema navodima lista, visoki sigurnosni zvaničnici upozoravaju da je iscrpljenost unutar vojnog sistema dostigla zabrinjavajući nivo

Izraelski mediji upozoravaju da je njihova vojska pred kolapsom: Fali oko 12.000 vojnika

Vojska u Izraelu suočava se s ozbiljnom krizom ljudstva, objavio je Izraelski list Yedioth Ahronoth.Prema navodima lista, visoki sigurnosni zvaničnici upozorili su na naglo produbljivanje iscrpljenosti unutar vojnog sistema, uz ocjenu da je stepen trošenja kadra višestruko veći od ranije poznatog.&nbsp;U izvještaju se navodi i mogućnost sistemskog kolapsa, dok su programi obuke za redovni sastav navodno obustavljeni, a rezervisti prisiljeni na znatno duže angažmane kako bi popunili manjak na terenu.Kriza se dodatno produbljuje i u Knessetu zbog političkih sporova o produženju obaveznog vojnog roka i zakonskim izuzećima ultraortodoksnih Haredi Jevreja od regrutacije. List navodi da su politički razgovori zaustavljeni u trenutku kada se vojska priprema da narednog januara otpusti regrute primljene u julu 2024. godine, nakon isteka sadašnjeg tridesetomjesečnog roka službe.U izvještaju se navodi i upozorenje sigurnosnih zvaničnika na mogući "iznenadni udar poput srčanog udara", čije bi posljedice, kako se ističe, najviše snosili pripadnici redovnog i rezervnog sastava. Prema podacima koje su vojni predstavnici iznijeli pred Odborom za vanjske poslove i sigurnost Knesseta, vojsci trenutno nedostaje gotovo 12.000 vojnika, uključujući između 6.000 i 7.000 borbenih vojnika.List upozorava da bi, ako zakon ne bude izmijenjen i obavezni rok ne bude vraćen na 36 mjeseci, mogao uslijediti dodatni manjak od oko 2.500 borbenih vojnika. Istovremeno, sigurnosni establišment ovaj period vidi kao posljednju priliku za povećanje broja regruta kroz zakonodavne izmjene, dok se pritisak na vladu pojačava usljed nastavka gubitaka na više frontova, posebno na sjeveru, gdje operacije Hezbolaha dodatno opterećuju vojsku.

Rezervisti prisiljeni na znatno duže angažmane kako bi popunili manjak na terenu

Izraelska vojska se suočava sa krizom u ljudstvu: Prijeti im sistemski kolaps

Peter Mađar (Péter Magyar), novi premijer Mađarske, nastavio je s objavljivanjem dokumenata koji se odnose na prethodnu vladu Viktora Orbana, kao i fotografija koje, prema njegovim tvrdnjama, prikazuju luksuzne prostorije koje su ranije korištene kao sjedišta ministarstava.Mađar je na društvenim mrežama objavio i video iz bivše zgrade Ministarstva građevinarstva i saobraćaja, koja će ubuduće služiti kao ured premijera. U snimku navodi da su tokom obilaska podruma pronašli više vreća sa uništenim dokumentima, promotivnim materijalima stranke Fidesz, materijalima bivšeg ministra Janoša Lazara (János Lázár), kao i zastavama korištenim na političkim skupovima.

<blockquote class="twitter-tweet">Haladéktalanul távozzon Varga Zs. András, közpénzen luxizó, fideszes kúriai elnök! Az a Varga Zs. András, aki amolyan fideszes stílusban rendszeresen fenyegette a saját kollégáit. Az a Varga Zs. András, akiről most kiderült, hogy a közpénzen épített luxust ugyanúgy szereti, mint… <a href="https://t.co/xCLJPZiYP6">pic.twitter.com/xCLJPZiYP6</a>&mdash; Magyar Péter (Ne féljetek) (@magyarpeterMP) <a href="https://twitter.com/magyarpeterMP/status/2055962971247968357?ref_src=twsrc%5Etfw">May 17, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema njegovim riječima, otkrića bi mogla biti osnova za podnošenje više krivičnih prijava, uključujući i sumnje na nezakonito finansiranje političkih stranaka.Također je zatražio ostavku predsjednika Vrhovnog suda Mađarske Andrasa Varge, optužujući ga za političku povezanost s Fideszom i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Mađar ga je dodatno kritikovao zbog, kako tvrdi, korištenja javnih sredstava za luksuzne sadržaje u sudskoj zgradi.On je naveo da su ranije demantovane tvrdnje o luksuznom apartmanu u zgradi Vrhovnog suda netačne, te je iznio navode o pozlaćenim plafonima, mramornim kupatilima, sudijskom klubu sa barom, zimskom vrtu s palmama i terasama s pogledom na parlament, tvrdeći da je sve finansirano javnim novcem.Na kraju je pozvao Vargu i druge, kako ih naziva, "Orbanove saradnike", da podnesu ostavke.

Mađar je na društvenim mrežama objavio i video iz bivše zgrade Ministarstva građevinarstva i saobraćaja, koja će ubuduće služiti kao ured premijera

Mađar objavio snimak iz podruma Orbanove vlade: "Čudni nalazi" i optužbe za luksuz i zloupotrebe

Američko-izraelski rat s Iranom već je kompanije širom svijeta koštao najmanje 25 milijardi dolara, a ukupni gubici i dalje rastu, piše Reuters. Analiza poslovnih izvještaja kompanija iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Azije pokazuje ozbiljne posljedice sukoba po svjetsku ekonomiju.Kompanije se suočavaju s rastom cijena energenata, prekidima u lancima snabdijevanja i otežanim trgovinskim rutama zbog zastoja u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih prolaza za transport nafte.Najmanje 279 kompanija navelo je rat kao razlog za hitne mjere ublažavanja finansijskih gubitaka, uključujući povećanje cijena proizvoda, smanjenje proizvodnje i dodatne troškove transporta. Pojedine firme obustavile su isplatu dividendi i otkup dionica, dok su druge bile primorane na otpuštanja radnika ili traženje hitne državne pomoći.<h2>Smanjuju se očekivanja za ostatak godine</h2>Novi globalni poremećaj dodatno je uzdrmao poslovni sektor, koji se još oporavlja od posljedica pandemije covida-19 i rata u Ukrajini. Sve je manje očekivanja da bi uskoro mogao biti postignut dogovor o okončanju sukoba s Iranom, što dodatno povećava neizvjesnost na tržištima.Gotovo petina kompanija obuhvaćenih analizom od proizvođača kozmetike, guma i deterdženata do kruzerskih i aviokompanija prijavila je direktan finansijski udar zbog rata.Najviše pogođenih kompanija dolazi iz Evrope, gdje su troškovi energije već bili izrazito visoki, dok skoro trećina firmi dolazi iz Azije, regije koja je snažno zavisna od nafte i energenata s Bliskog istoka.Dodatni pritisak na poslovanje stvaraju i carine koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela tokom 2025. godine prema brojnim državama širom svijeta. Do oktobra prošle godine kompanije su prijavile više od 35 milijardi dolara dodatnih troškova povezanih s tim mjerama.<h2>Aviokompanije među najvećim gubitnicima</h2>Aviokompanije trenutno bilježe najveće finansijske gubitke povezane s ratom. Njihovi troškovi procjenjuju se na gotovo 15 milijardi dolara, dok su cijene avionskog goriva gotovo udvostručene od početka sukoba.

Poskupljenje energenata, poremećeni lanci snabdijevanja i rast troškova goriva teško pogađaju globalnu ekonomiju

Rat s Iranom nanio kompanijama širom svijeta gubitke veće od 25 milijardi dolara

Kruzer MV Hondius, pogođen širenjem hantavirusa, danas bi trebao uploviti u Roterdam (Rotterdam) gdje će biti obavljena potpuna dezinfekcija broda, dok nizozemske vlasti pripremaju karantin za 25 članova posade i dva medicinska radnika koji su ostali na plovilu.Lokalne vlasti saopštile su da su osigurani karantinski objekti za dio posade koji nisu nizozemski državljani, iako još nije poznato hoće li tamo ostati tokom cijelog preporučenog perioda izolacije od 42 dana.Luksuzni kruzer pod nizozemskom zastavom prevozio je 150 putnika i članova posade iz 23 države kada je 2. maja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) prvi put prijavljena grupa teških respiratornih oboljenja među putnicima.<h2>Inkubacija traje i do šest sedmica</h2>Od početka epidemije preminule su tri osobe, bračni par iz Nizozemske i jedan njemački državljanin. Brod je ranije ovog mjeseca bio blokiran kod Zelenortskih Ostrva, planiranog konačnog odredišta, nakon što su vlasti zabranile iskrcavanje putnika zbog izbijanja zaraze.WHO i Evropska unija zatražili su od Španije da koordinira evakuaciju na Kanarskim ostrvima, nakon čega je brod krenuo prema Rotterdamu sa osnovnom posadom i dva dodatna medicinska radnika.Hantavirus uglavnom prenose glodari, ali se u rijetkim slučajevima može prenijeti i među ljudima, posebno nakon dužeg i bliskog kontakta.Inkubacija virusa može trajati i do šest sedmica, zbog čega su članovi posade, putnici koji su već napustili brod, kao i njihove bliske osobe, stavljeni u karantin u više zemalja širom svijeta.WHO je u petak smanjio broj prijavljenih slučajeva sa 11 na 10, nakon što je jedan test u SAD-u bio negativan.<h2>WHO: Situacija nije ni približno poput covida</h2>Prema podacima WHO-a od 15. maja, registrovano je 10 slučajeva osam potvrđenih i dva vjerovatna, uključujući tri smrtna ishoda.Vlada Britanske Kolumbije jučer je saopštila da je jedan Kanađanin, koji je bio putnik na brodu Hondius, također pozitivan na hantavirus.WHO je naveo da čeka zvaničnu potvrdu tog slučaja, što bi ukupan broj zaraženih povećalo na 11. Iz organizacije su ranije poručili da se očekuje pojava dodatnih slučajeva povezanih s ovom epidemijom, ali su naglasili da situacija nije ni približno slična pandemiji covida-19.

Tri osobe preminule, putnici i posada u karantinu širom svijeta

Stigao kruzer smrti na kojem se pojavio hantavirus 

Brod sa zaraženima stiže u Roterdam na hitnu dezinfekciju

Zemljotres jačine 5,2 stepena koji je u ponedjeljak ujutro pogodio jugozapadnu kinesku regiju Guangsi (Guangxi) odnio je dva života, dok je više od 7.000 stanovnika grada Liužou (Liuzhou) evakuirano. Spasilačke ekipe i dalje tragaju za nestalima, dok vlasti upozoravaju na moguće poremećaje u saobraćaju.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">May 18, a 5.2-magnitude earthquake struck Liunan District, Liuzhou City, Guangxi. Video footage shows that some street-side buildings in the area collapsed due to the <a href="https://twitter.com/hashtag/earthquake?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#earthquake</a>. Video from <a href="https://twitter.com/whyyoutouzhele?ref_src=twsrc%5Etfw">@whyyoutouzhele</a><a href="https://twitter.com/hashtag/China?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#China</a> <a href="https://t.co/xoMSKautlX">pic.twitter.com/xoMSKautlX</a>&mdash; ChinaVideos (@ChinaVideos1) <a href="https://twitter.com/ChinaVideos1/status/2056235130742829487?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema informacijama koje su objavili CCTV i Xinhua News Agency, jedna osoba se i dalje vodi kao nestala, dok su četiri osobe hospitalizirane, ali nijedna nije životno ugrožena.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">🆘 A strong earthquake has struck southern China At least two people have been killed by a 5.2-magnitude earthquake in southern China&#39;s Guangxi Zhuang Autonomous Region. At least 13 residential buildings collapsed as a result of seismic activity in the Liunan district of… <a href="https://t.co/gDmBLtpZgU">pic.twitter.com/gDmBLtpZgU</a>&mdash; News.Az (@news_az) <a href="https://twitter.com/news_az/status/2056250627269734644?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U ranim jutarnjim satima srušeno je 13 objekata. Željezničke vlasti su saopćile da se provjerava stanje infrastrukture, zbog čega bi moglo doći do kašnjenja u saobraćaju.&nbsp;Ipak, prema dosadašnjim podacima, snabdijevanje strujom, vodom, gasom i komunikacijama u pogođenom području funkcioniše bez većih problema.

Željezničke vlasti su saopćile da se provjerava stanje infrastrukture

Srušene zgrade, traje potraga za nestalima

Zemljotres jačine 5,2 pogodio Guangsi: Dvije osobe poginule, 7.000 stanovnika evakuirano

Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) predstavio je novu web-stranicu i dokument u kojem se simbol kriške lubenice povezuje sa sekularnim propalestinskim ekstremizmom u Njemačkoj.Kako navode iz BfV-a, riječ je o veoma raznolikoj mreži grupa, organizacija i pojedinaca koje okuplja neprijateljski stav prema Izraelu i osporavanje njegovog prava na postojanje. Služba tvrdi da se u toj sceni prepliću različiti oblici ekstremizma, uključujući ljevičarske, islamističke, pa čak i pojedine krajnje desne pokrete.Među simbolima koje izdvajaju nalazi se i kriška lubenice, koja se koristi kao zamjena za palestinsku zastavu zbog identičnih boja. Problematičnim smatraju i prikaz cijelog teritorija Izraela u palestinskim bojama, ocjenjujući da takvi simboli mogu predstavljati negiranje izraelske države.U dokumentu se spominju i obrnuti crveni trokut, slogan "od rijeke do mora" te uzvik "yalla yalla intifada". BfV navodi da slogan "od rijeke do mora" nije nužno direktan poziv na oružanu borbu, ali upozorava da se može interpretirati kao zahtjev za ukidanje Izraela.Slogan "Baby killer Israel" njemačka služba opisuje kao poruku zasnovanu na antisemitskim teorijama zavjere i historijskim optužbama protiv Jevreja.Prema navodima BfV-a, učesnici pojedinih protesta u Njemačkoj često pokušavaju zaobići zabrane koristeći zabranjene simbole i antiizraelske poruke. Dodaju i da napeta atmosfera na skupovima nerijetko dovodi do sukoba, dok se van protesta bilježe slučajevi vandalizma i grafita s antiizraelskim sadržajem.Istovremeno je objavljen i priručnik od 80 stranica pod nazivom "Skrivene poruke, antisemitski kodovi i šifre", koji je namijenjen nastavnicima, odgajateljima i građanima. U njemu se upozorava da prikrivene poruke mogu postepeno doprinositi normalizaciji antisemitizma i podsticanju nasilja.

Kako navode iz BfV-a, riječ je o veoma raznolikoj mreži grupa, organizacija i pojedinaca koje okuplja neprijateljski stav prema Izraelu

Na propalestinskim demonstracijama lubenica je svuda prisutna kao simbol

Njemačka pooštrava stav prema kritičarima Izraela: Lubenica označena kao ekstremistički simbol

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao pažnju na svojoj društvenoj mreži Truth Social, objavivši niz neobičnih sadržaja, među kojima su i AI-generirane slike vanzemaljaca, svemirskih sukoba i raketnih napada.Tokom nekoliko sati podijelio je oko 25 objava, u trenutku kada rastu tenzije između Vašingtona i Teherana nakon višemjesečnih sukoba na Bliskom istoku. Među objavama se našla i AI slika na kojoj Trump šeta uz vanzemaljsko biće, dok ih u pozadini prate agenti Tajne službe.

Na drugoj ilustraciji prikazan je u svemiru pod nazivom "Svemirske snage", okružen satelitima i scenama raketnih udara iz orbite. Objavljene su i slike koje prikazuju američke dronove u napadima na iranske čamce uz poruku: "ZBOGOM, gliseri".Tramp je podijelio i izmijenjenu kartu na kojoj je Venezuela predstavljena kao "51. američka država", kao i objavu kojom ismijava demokratskog lidera Hakima Džefriza (Hakeem Jeffries), nazivajući ga osobom "niskog IQ-a".

Sve ovo dolazi u trenutku kada Tramp dodatno zaoštrava retoriku prema Iranu zbog zastoja u pregovorima o sankcijama, nuklearnom programu i regionalnim sukobima.- Za Iran sat otkucava i bolje im je da se pokrenu, i to BRZO, ili od njih neće ostati ništa. VRIJEME JE KLJUČNO! - napisao je Tramp na Truth Socialu.Iran je ubrzo odbacio najnovije američke prijedloge za nastavak pregovora, tražeći ukidanje sankcija, ratnu odštetu i priznanje suvereniteta nad Hormuškim moreuzom prije bilo kakvog nastavka razgovora.Iranski predsjednik Mesud Pežeskian (Masoud Pezeshkian) optužio je SAD i Izrael da pokušavaju destabilizirati Iran podržavanjem, kako je naveo, "terorističkih skupina" tokom sukoba.Trampovo interesovanje za teme vanzemaljaca i svemira dolazi nakon odluke njegove administracije da objavi ranije povjerljive dokumente o NLO-ima i neidentificiranim zračnim fenomenima. Ranije ovog mjeseca izjavio je da mu je bila "čast" narediti objavljivanje vladinih dosjea povezanih s "vanzemaljskim životom" i "neidentificiranim letećim objektima".

Tramp je podijelio i izmijenjenu kartu na kojoj je Venezuela predstavljena kao "51. američka država"

Tramp objavio niz nevjerovatnih fotografija: Šeta sa vanzemaljcem

Iranski rat koštao je kompanije širom svijeta najmanje 25 milijardi dolara, izvijestio je jutros Reuters, pozivajući se na vlastitu analizu korporativnih izjava.Navodi se da su kompanije kotirane u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Evropi i Aziji navele rastuće cijene energije, poremećene lance snabdijevanja i trgovinske rute prekinute iranskim aktivnostima u Hormuškom moreuzu.Najmanje 279 kompanija navelo je rat kao okidač za odbrambene mjere za smanjenje finansijskih gubitaka, pokazala je analiza.Oman je u ponedjeljak osudio napad dronom usmjeren na nuklearnu elektranu Barakah u regiji Al Dafra (Al Dhafra) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), nazvavši ga neprijateljskim i eskalacijskim činom.Ministarstvo vanjskih poslova Omana saopćilo je da Maskat (Muscat) izražava solidarnost s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i podržava mjere poduzete za zaštitu njihove sigurnosti i teritorijalnog integriteta.Kuvajt je u ponedjeljak osudio napad dronom na Saudijsku Arabiju bespilotnim letjelicama koje su došle iz iračkog zračnog prostora i uspješno presretnute.Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta saopćilo je da podržava Saudijsku Arabiju u svim mjerama koje se preduzimaju radi zaštite njene sigurnosti i stabilnosti.

Kuvajt je u ponedjeljak osudio napad dronom na Saudijsku Arabiju bespilotnim letjelicama koje su došle iz iračkog zračnog prostora i uspješno presretnute

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski mediji upozoravaju da je njihova vojska pred kolapsom: Fali oko 12.000 vojnika

Izraelska vojska se suočava sa krizom u ljudstvu: Prijeti im sistemski kolaps

Mađar objavio snimak iz podruma Orbanove vlade: "Čudni nalazi" i optužbe za luksuz i zloupotrebe

Rat s Iranom nanio kompanijama širom svijeta gubitke veće od 25 milijardi dolara

Brod sa zaraženima stiže u Roterdam na hitnu dezinfekciju

Zemljotres jačine 5,2 pogodio Guangsi: Dvije osobe poginule, 7.000 stanovnika evakuirano

Njemačka pooštrava stav prema kritičarima Izraela: Lubenica označena kao ekstremistički simbol

Tramp objavio niz nevjerovatnih fotografija: Šeta sa vanzemaljcem

Iranski rat kompanije koštao 25 milijardi dolara

Globus

Haos iza zatvorenih vrata: Trump bijesan na Irance tokom sastanka u Bijeloj kući, otkriveni detalji

Iran razmatra novi model upravljanja Hormuškim moreuzom

Da li će doći do ujedinjenja dvije evropske države?

Video / Izraelske snage upale na brod humanitarne flotile za Gazu

Mađar poručio predsjedniku: "Moraš otići. I otići ćeš"

Njemačka upozorava na posljedice rata u Iranu i blokade Hormuza

Amerikanci tvrde: Kuba nabavila stotine dronova iz Irana i Rusije

Izraelski mediji upozoravaju da je njihova vojska pred kolapsom: Fali oko 12.000 vojnika

Izraelska vojska se suočava sa krizom u ljudstvu: Prijeti im sistemski kolaps

Mađar objavio snimak iz podruma Orbanove vlade: "Čudni nalazi" i optužbe za luksuz i zloupotrebe

Rat s Iranom nanio kompanijama širom svijeta gubitke veće od 25 milijardi dolara

Brod sa zaraženima stiže u Roterdam na hitnu dezinfekciju

Zemljotres jačine 5,2 pogodio Guangsi: Dvije osobe poginule, 7.000 stanovnika evakuirano

Njemačka pooštrava stav prema kritičarima Izraela: Lubenica označena kao ekstremistički simbol

Tramp objavio niz nevjerovatnih fotografija: Šeta sa vanzemaljcem

Iranski rat kompanije koštao 25 milijardi dolara