Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) u telefonskom intervjuu za italijanski list “Corriere della Sera” uputio je oštre kritike premijerki Italije Đorđi Meloni (Giorgia Meloni), tvrdeći da je razočaran njenim stavom i da odbija saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.Tramp je naveo da je šokiran njenim pristupom i poručio da Meloni "ne želi pomoći da se riješimo nuklearnog oružja", te je istovremeno kritikovao i njenu politiku prema migracijama, kao i stavove o papi Lavu XIV.Oštre optužbe na račun Meloni- Sviđa li se Italijanima to što nam vaša premijerka ne pruža nikakvu pomoć oko nafte - upitao je Tramp.&nbsp;- Sviđa li se to ljudima? Ne mogu zamisliti. Šokiran sam njome. Mislio sam da ima hrabrosti, prevario sam se - dodao je.Na pitanje da li je o tome razgovarao s njom, rekao je:- Ona jednostavno kaže da Italija ne želi biti uključena. Iako Italija odande dobija svoju naftu, iako je Amerika vrlo važna za Italiju. Ona smatra da Italija ne treba biti uključena i da bi Amerika trebala sama obaviti posao.<h2>"Ona je neprihvatljiva"</h2>Kada mu je preneseno da je Meloni njegove izjave o Papi nazvala neprihvatljivim, Tramp je odgovorio:- Ona je ta koja je neprihvatljiva, jer je nije briga hoće li Iran imati nuklearno oružje, koje bi raznijelo Italiju za dvije minute da dobije priliku.Dodao je da s njom nije razgovarao "već dugo vremena", uz obrazloženje da "ne želi pomoći oko NATO-a i nuklearnog oružja".<h2>"Imigracija uništava Italiju i Evropu"</h2>Tramp je u intervjuu ponovio svoje stavove o Evropi, tvrdeći da se kontinent "uništava iznutra".- Ona više nije ista osoba, a Italija neće biti ista zemlja, imigracija uništava Italiju i cijelu Evropu - rekao je.- Plaćaju najviše cijene energije na svijetu i nisu čak ni spremni boriti se za Hormuški tjesnac odakle je dobivaju. Ovise o Donaldu Trampu da ga drži otvorenim.Na pitanje o pomoći saveznika, rekao je:- Tražio sam da pošalju što god žele, ali oni to ne žele jer je NATO tigar od papira.<h2>"Papa nema pojma što se događa"</h2>Govoreći o papi Lavu XIV, Tramp je rekao:- On to ne razumije i ne bi trebao govoriti o ratu, jer nema pojma šta se događa.- Ne razumije da su u Iranu prošlog mjeseca ubili 42 hiljade demonstranata - dodao je Trump, koji je nedavno zaprijetio da će u Iranu "uništiti civilizaciju".<h2>Orban i migracije</h2>Upitan je li razočaran porazom Viktora Orbana na izborima, Tramp je odgovorio: "Bio je moj prijatelj, to nisu bili moji izbori, ali bio je moj prijatelj, dobar čovjek, dobro je obavio posao s imigracijom. Nije dopustio da ljudi dođu i unište njegovu zemlju kao što je to učinila Italija."<h2>Politički razdor</h2>Meloni je do nedavno važila za jednu od najbližih Trampovih evropskih saveznica, posebno u oblasti migracija i konzervativne politike.Međutim, odnosi su se pogoršali nakon njegovog zaoštravanja prema Iranu i zahtjeva da se evropski saveznici aktivnije uključe, što je Rim odbio. Dodatne tenzije izazvale su i Trampove kritike Pape, na koje je Meloni reagovala negativno, produbljujući politički raskol.

Ona više nije ista osoba, a Italija neće biti ista zemlja, imigracija uništava Italiju i cijelu Evropu, rekao je

Tramp se obrušio na Meloni: "Šokiran sam, ona više nije ista osoba"

Poraz Viktora Orbana, dugogodišnjeg mađarskog premijera, nije bio rezultat obične izborne kampanje, već stvaranja širokog, raznolikog i patriotskog društvenog pokreta. Upravo to je opozicija uspjela izgraditi, čime je promijenila političku dinamiku, ne samo u Mađarskoj nego i šire.<h2>Razbijanje uvjerenja</h2>Ovaj poraz razbija uvjerenje da su neliberalni režimi neizbježni i trajni. Ideja, prisutna i u retorici Vladimira Putina, da „pravi narod“ garantuje vječnu vlast, pokazala se pogrešnom. Građani se s vremenom zasite vlasti, stare ideje gube snagu, a mlađe generacije traže promjene. Ako Orban može izgubiti, mogu i drugi lideri sličnog političkog profila.Lider opozicije Peter Mađar (Magyar) i njegova stranka Tisza ostvarili su ubjedljivu pobjedu, vjerovatno osiguravši i ustavnu većinu. To je posebno značajno jer su djelovali u uslovima koji nisu tipični za evropske demokratije. Tokom 16 godina vlasti, Orbanova stranka Fidesz preuzela je kontrolu nad pravosuđem, medijima, birokratijom i velikim dijelom ekonomije kroz mrežu povezanih kompanija.Orban je izgradio i snažnu međunarodnu mrežu saveznika. Tokom kampanje dobio je podršku lidera poput Donalda Trampa (Trump), J. D. Vensa (Vance), Benjamina Netanjahua (Netanyahu), Marine Le Pen i Alice Videl (Weidel). Postoje i izvještaji o ruskoj podršci njegovoj medijskoj kampanji.<h2>Važna uloga medija</h2>Nasuprot tome, Mađar je imao minimalan pristup medijima i finansijama. Njegovi saradnici bili su izloženi pritiscima, uključujući gubitak poslova i društvenu izolaciju. Ipak, kampanju je gradio direktnim kontaktom s građanima, obilazeći male gradove i sela širom zemlje. Fokusirao se na konkretne teme poput ekonomije, zdravstva i obrazovanja, izbjegavajući ideološke i geopolitičke narative koje je forsirao Orban. Kao bivši član Fidesza, imao je dodatnu vjerodostojnost kada je govorio o korupciji vlasti.Važnu ulogu odigrali su i rijetki nezavisni mediji. Istraživački novinari, uključujući Szabolcsa Panija (Panyi), objavljivali su dokaze o vezama vlasti s Rusijom, razotkrivajući kontradikcije u Orbanovoj retorici o suverenitetu. Takve informacije posebno su utjecale na mlađe birače, koji su sve otvorenije izražavali nezadovoljstvo.Prema dostupnim podacima, Tisza je osvojila više od dvije trećine mandata, što Mađara stavlja u poziciju da provede duboke institucionalne reforme. U pobjedničkom govoru najavio je povratak evropskim pravnim standardima i promjene u ključnim državnim institucijama.Ipak, izazovi ostaju veliki. Fidesz i dalje ima snažan utjecaj u institucijama i ekonomiji, a naslijeđeni fiskalni problemi mogli bi otežati rad nove vlasti. Neki analitičari upozoravaju da bi ekonomske poteškoće mogle otvoriti prostor za Orbanov politički povratak. <h2>Važna prekretnica</h2>Ipak, izbori u Mađarskoj predstavljaju važnu prekretnicu. Pokazali su da čak i dugotrajni neliberalni režimi nisu nepobjedivi, te da organizirana, široka i uporna opozicija može promijeniti politički kurs jedne države.

Nakon 16 godina kontrole institucija i medija, opozicija je uspjela ono što se činilo nemogućim – pobijediti režim izgrađen da ne izgubi


Kako je pao Viktor Orban

Satelitski snimci koji su se pojavili u javnosti prikazuju razmjere razaranja na jugu Libana, gdje je grad Al-Khiam u periodu od nešto više od mjesec dana gotovo potpuno uništen usljed kontinuiranih izraelskih napada.Na dostupnim snimcima vidi se transformacija ovog područja od 3. marta do 13. aprila 2026. godine. Nekada naseljeni dijelovi, zelene površine i infrastruktura pretvoreni su u ruševine i kratere.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">WATCH: Israel destroyed all of the town of Al-Khiam in southern Lebanon within a month. <a href="https://t.co/J4N2PlIFLt">pic.twitter.com/J4N2PlIFLt</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2044037250728526248?ref_src=twsrc%5Etfw">April 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Al-Khiam ima strateški značaj zbog položaja na uzvišenju u blizini granice, zbog čega je postao jedno od glavnih žarišta sukoba između izraelskih snaga i boraca Hezbollaha nakon početka kopnene ofanzive sredinom marta.Tokom borbi zabilježeni su brojni zračni i artiljerijski napadi, a uništeni su i civilni objekti, uključujući vjerske i stambene zgrade.Aktuelna eskalacija sukoba započela je početkom marta nakon šireg regionalnog konflikta koji uključuje Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države, dok je Hezbollah odgovorio raketiranjem sjevernog Izraela.Prema podacima libanskih vlasti, u napadima je poginulo više od 2.000 ljudi, dok su hiljade ranjene, a više od milion stanovnika je raseljeno.

Kina zaprijetila Trampu

U međuvremenu, diplomatski napori za prekid sukoba su u toku, ali bez konkretnih rezultata, dok izraelska strana poručuje da će operacije trajati sve dok se ne osigura sigurnost njihove sjeverne granice.

Al-Khiam gotovo nestao u samo 40 dana intenzivnih udara

Satelitski snimci otkrivaju razaranje: Izraelski napadi sravnili grad na jugu Libana

Američke snage započele su blokadu pomorskog saobraćaja prema iranskim lukama, čime je otvorena nova i izuzetno rizična faza sukoba, nakon što su pregovori u Pakistanu propali tokom vikenda,&nbsp;piše Wall Street Journal.Uz snažno prisustvo ratnih brodova, blokada ima za cilj zastrašiti tankere koji prevoze naftu iz Irana. Ipak, američke snage moraju biti spremne i na presretanje te preuzimanje brodova koji pokušaju probiti blokadu, što je, prema ocjenama sadašnjih i bivših zvaničnika, moguće, ali operativno veoma zahtjevno.<h2>Kako funkcioniše blokada</h2>Vašington je operaciju započeo raspoređivanjem više od 15 ratnih brodova u regionu, potvrdio je jedan visoki američki zvaničnik.Zbog opasnosti od napada u blizini iranske obale, američka mornarica će najvjerovatnije presretati i zadržavati komercijalne brodove s obje strane Hormuškog moreuza kako bi spriječila njihov ulazak u iranske luke ili izlazak iz njih.Ratni brodovi mogu prići tankerima za koje se sumnja da krše blokadu. Ukoliko posada odbije saradnju, interveniraju posebno obučeni marinci i specijalne jedinice, uključujući Navy SEAL timove, koji se ukrcavaju na brodove.<h2>Snažna vojna prisutnost na moru</h2>Američka mornarica u regionu raspolaže velikom vatrenom moći koja podržava blokadu, uključujući nosač aviona, više razarača s navođenim projektilima, amfibijski jurišni brod i niz drugih plovila.Većina ovih brodova koristi helikoptere za operacije ukrcaja, dok pojedini mogu usmjeravati komercijalne brodove i držati ih pod kontrolom. SAD također može zračnim putem prebacivati timove za ukrcaj, uključujući i iz država oko Perzijskog zaljeva.Iranska takozvana "flota u sjeni", mreža tankera koja zaobilazi sankcije, vjerovatno će izbjegavati direktan sukob. Ipak, brodovi pod iranskom zastavom mogli bi pokušati proći kroz tjesnac, uz moguće osiguranje snaga Revolucionarne garde.<h2>Praćenje i presretanje</h2>Američke snage koriste nadzorne sisteme, javno dostupne podatke i vojne kapacitete za praćenje kretanja brodova kroz Perzijski zaljev i Hormuški moreuz.U operaciji bi mogle učestvovati i zaljevske države sa svojim dronovima i nadzornim sistemima. Ukoliko dođe do zapljene tankera, bit će potrebne dodatne posade za upravljanje tim brodovima, kao i lokacije za njihovo zadržavanje.<h2>Zašto je blokada uvedena</h2>Cilj američkog predsjednika Donalda Trampa jeste dodatno ekonomski pritisnuti Iran odsijecanjem jednog od ključnih izvora prihoda.Odluka je donesena odmah nakon neuspjeha pregovora o primirju. Tramp zahtijeva da Iran potpuno otvori Hormuški tjesnac bez naplate prolaza, prekine obogaćivanje uranija, preda zalihe visoko obogaćenog materijala, prihvati širi sigurnosni okvir i obustavi podršku militantnim grupama.Pregovori su propali jer Iran nije pristao odustati od nuklearnog programa.- Ne možemo dopustiti da jedna zemlja ucjenjuje svijet, jer upravo to rade. Iran trenutno ne posluje i tako će ostati - rekao je Tramp u Bijeloj kući.<h2>Plan koji postoji godinama</h2>Plan blokade Hormuškog moreuza razvijan je godinama u američkom vojnom zapovjedništvu za Bliski istok. Slične operacije već su provođene, uključujući presretanje isporuka oružja u Jemenu.Plan su dodatno razradili vojni stratezi, a predstavljen je ministru odbrane Petu Hegsetu prije nekoliko mjeseci. Tramp je odlučio aktivirati ga nakon propalih pregovora.<h2>Rizik od eskalacije</h2>Operacija nosi velike rizike jer je Hormuški moreuz uzak i izložen iranskoj obali, što američke brodove čini ranjivim na mine, dronove i brze napadačke čamce.Postoji mogućnost da Iran odgovori zapljenom tankera ili miniranjem tjesnaca, što bi moglo izazvati nagli rast cijena nafte.Iako je iranska vojska oslabljena, i dalje raspolaže značajnim kapacitetima, uključujući hiljade balističkih projektila i brza plovila Revolucionarne garde.U slučaju direktnog sukoba na moru, situacija bi se mogla brzo oteti kontroli, a Tramp bi mogao narediti nove vojne udare.Američki zvaničnici procjenjuju da je mala vjerovatnoća da će Iran odmah napasti, ali Teheran je već zaprijetio napadima na luke u Perzijskom i Omanskom zaljevu.

Američke snage započele su blokadu pomorskog saobraćaja prema iranskim lukama

Elitni specijalci na tankerima: Kako tačno funkcionira američka blokada Hormuza?


Za sada nema nestašica goriva u Evropskoj uniji, ali bi se u narednom periodu mogli pojaviti problemi s opskrbom mlaznim gorivom, izjavila je glasnogovornica Evropske komisije Ana Kajsa Itkonen.- Trenutno nema dokaza o nestašicama goriva u Evropskoj uniji, ali problemi s opskrbom mogli bi se pojaviti u bliskoj budućnosti, posebno kada je riječ o mlaznom gorivu - rekla je na konferenciji za novinare.Dodala je da rafinerije unutar Evropske unije pokrivaju oko 70 posto potreba za mlaznim gorivom, dok se ostatak osigurava uvozom.Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza doveli su do naglog rasta cijena naftnih derivata, a posebno kerozina.Udruženje evropskih aerodroma prošle sedmice je u pismu Evropskoj komisiji upozorilo da bi moglo doći do nestašica mlaznog goriva ukoliko se plovidba kroz Hormuški moreuz ne normalizuje u naredne tri sedmice.Itkonen je naglasila da Komisija intenzivno sarađuje s državama članicama kako bi imala potpuni uvid u stanje zaliha goriva, kapacitete rafinerija i alternativne pravce uvoza.Kako je istakla, upravo su ti podaci ključni za donošenje eventualnih mjera u slučaju pogoršanja situacije.

Rat na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza doveli su do naglog rasta cijena naftnih derivata, a posebno kerozina

Još četiri aviona za slovenačke državljane sa Bliskog istoka u narednim danima

EU prijeti nestašica mlaznog goriva

Jutros je u Sivereku, u provinciji Šanliurfa u Turskoj, proglašena uzbuna nakon što je 19-godišnji napadač upao u srednju stručnu školu i nasumično otvorio vatru, pri čemu je ranjeno 16 osoba. Prema navodima vlasti, napadač je kasnije preminuo tokom policijske intervencije.Incident se dogodio u jutarnjim satima u srednjoj stručnoj i tehničkoj školi "Ahmet Kojundžu" u Sivereku, u provinciji Šanliurfa. Prema zvaničnim informacijama, počinilac, identifikovan kao Omer Ket, ušao je u školski kompleks naoružan sačmaricom i počeo pucati nasumično, izazvavši paniku među učenicima i zaposlenima.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/SONDAK%C4%B0KA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SONDAKİKA</a> Şanlıurfa Siverek&#39;te 19 yaşındaki saldırgan Ömer Ket&#39;in, liseye girip rastgele ateş açtığı anın görüntüleri ortaya çıktı. (DHA) <a href="https://t.co/p3wLSeQgUG">pic.twitter.com/p3wLSeQgUG</a> <a href="https://t.co/GZYOyAbPEk">https://t.co/GZYOyAbPEk</a>&mdash; Solcu Gazete (@solcugazete60) <a href="https://twitter.com/solcugazete60/status/2043975821585478009?ref_src=twsrc%5Etfw">April 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Svjedoci su opisali scene haosa i straha, navodeći da su učenici i nastavnici u trenutku pucnjave pokušavali pobjeći i skloniti se iz školskog objekta.Nakon dojave građana, na lice mjesta upućene su brojne policijske snage, ekipe hitne pomoći i specijalne jedinice. Prema prvim informacijama, napadač je ostao unutar školskog kompleksa dok je među učenicima i osobljem vladala opšta panika.Guverner Šanliurfe Hasan Šildak saopćio je da je u napadu povrijeđeno ukupno 16 osoba, među kojima su četiri nastavnika, deset učenika, jedan policajac i jedan radnik školske kafeterije. Kako je naveo, među žrtvama nije bilo smrtno stradalih.- Od 16 povrijeđenih, četvoro, dva nastavnika i dva učenika, procijenjeno je da su u težem stanju i prebačeni su u bolnice u pokrajinskom centru. Preostalih 12 povrijeđenih nastavlja liječenje u državnoj bolnici Siverek - izjavio je guverner.<h2>Napadač je bio bivši učenik</h2>Prema njegovim riječima, napadač je bio bivši učenik škole koji je pohađao nastavu do devetog razreda, nakon čega je obrazovanje nastavio putem nastave na daljinu. Kako se navodi, rođen je 2007. godine.Tokom policijske akcije unutar škole, napadač je navodno pucao u sebe kada su pripadnici specijalnih jedinica pokušali da ga neutraliziraju, nakon čega je preminuo na licu mjesta.Nakon incidenta, policija je evakuisala školski kompleks, dok je tužilaštvo pokrenulo istragu, a nadležne službe provode i administrativnu provjeru svih okolnosti napada.<h2>Istraga u toku</h2>Guverner Šanliurfe uputio je poruku podrške povrijeđenima i njihovim porodicama, kao i cijeloj obrazovnoj zajednici.- Izražavamo saučešće svim stanovnicima Sivereka, Šanliurfe i cijeloj obrazovnoj zajednici. Uprkos preduzetim mjerama sigurnosti, mogu se dogoditi izolovani incidenti. Pažljivo pratimo stanje povrijeđenih i želimo im brz oporavak", naveo je.Jedan svjedok opisao je dramatične trenutke, navodeći da su se pucnji čuli iz pravca škole, dok su učenici i nastavnici u strahu bježali iz zgrade.Vlasti su saopćile da se istraga nastavlja kako bi se utvrdili motivi napada i sve okolnosti koje su dovele do ovog teškog incidenta.

Učenici i nastavnici su u trenutku pucnjave pokušavali pobjeći i skloniti se iz školskog objekta

Snimljen trenutak kada naoružani napadač ulazi u školu: Djeca vrište, on ih juri sačmaricom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak da će Izrael i Srbija zajednički praviti dronove i da će njegova zemlja imati najbolje dronove u ovom dijelu svijeta, javlja Anadolu.Na pitanje novinara da prokomentariše pojedine tvrdnje da će Izrael sam graditi fabriku dronova u Srbiji, a zatim i dronove, Vučić je upitao da li je to pohvala ili ga time kritikuju.- Ja mislim da me hvale. Ne umijemo mi da napravimo dronove kakve umije da napravi Izrael. Ja se time dičim, zajednički ćemo to da radimo, bit će pola-pola, 50-50. To pokazuje da ćemo da imamo najbolje dronove u ovom dijelu svijeta - rekao je Vučić na obilježavanju Dana Odreda vojne policije za specijalne namjene "Kobre".Dodao je da mu je "najsmješnije kada pojedini mediji tvrde da je otišao avion s oružjem ili municijom za Izrael ili negdje drugdje.- Ja kažem: 'Samo jedan?' Nadam se da će biti tri, pa sutradan tri i svakog dana tako, jer to govori o našim uspjesima i to govori o tome koliko smo pametni da osiguramo odbrambeni i sigurnosni sistem naše zemlje i nastavit ćemo to da radimo. Tako da sve to što me kritikuju, sve je tačno, sve su u pravu, pošto radimo sve mnogo više nego što oni misle i nastavit ćemo - rekao je Vučić.Predsjednik Srbije najavio je u martu otvaranje fabrike za proizvodnju naprednih dronova u Srbiji u saradnji s inostranim partnerom."Uskoro otvaramo prvu fabriku ozbiljnih dronova ovdje u našoj zemlji, veoma ozbiljnih, najozbiljnije svjetske produkcije. Radili smo i do sada, i kao vojska i privatne kompanije različita sklapanja, asemblije manjih dronova, komarac 1, komarac 2, privatne kompanije imate koje to rade", dodao je Vučić.

Najavio je zajedničku proizvodnju dronova s Izraelom

Vučić: Izrael i Srbija će zajedno praviti najbolje dronove u ovom dijelu svijeta

Pojavili su se novi, uznemirujući navodi o navodnim laboratorijama za razvoj otrova povezanim s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (Vladimir Putin), u kojima se, prema tvrdnjama, usavršavaju toksične supstance za eliminaciju protivnika.Prema tim navodima, eksperimenti se provode i na ljudima u razgranatoj mreži tajnih objekata, što ukazuje na mračnu pozadinu represivnog sistema vlasti, prenosi <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-15731525/Putins-poison-empire-revealed-laboratories-accused-testing-toxins-humans.html">Daily Mail</a>.Istraživački portal Proekt objavio je da u programima povezanima s razvojem otrova navodno učestvuje oko 3.500 ljudi, pod kontrolom ruskog režima.<h2>Napadi povezani s toksinima</h2>Među operacijama u kojima su korišteni smrtonosni toksini iz tog sistema navode se napad nervnim agensom novičok 2018. godine na bivšeg pripadnika GRU Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju Skripalj u Velikoj Britaniji, kao i kasnije trovanje političkog protivnika Alekseja Navaljnog.U središtu ove mreže, prema navodima, nalazi se malo poznati naučni centar "Signal" u Moskvi, koji je navodno osnovan direktnom odlukom Putina 2010. godine.Za ove tvrdnje nisu ponuđeni konkretni dokazi.<h2>Šta se navodno razvija u laboratorijama</h2>Prema procurjelim podacima o zaposlenima, centar sa oko 500 stručnjaka navodno ima kapacitete za sintezu smrtonosnih toksina, razvoj metoda za izbjegavanje detekcije, testiranje supstanci na životinjama i ljudima, kao i razvoj sistema za njihovu primjenu i metoda genetskog inžinjeringa.Na čelu ovog instituta, prema istim izvorima, nalaze se naučnici i sigurnosni zvaničnici, uključujući bivše pripadnike FSB-a povezane s operacijama trovanja.Proekt navodi i da "Signal" sarađuje s civilnim institucijama poput Moskovskog državnog univerziteta i Ruske akademije nauka.Na čelu centra nalazi se Artur Žirov, stručnjak za analitičku hemiju toksičnih supstanci, koji je ranije radio u vojnim istraživačkim institucijama Ministarstva odbrane.<h2>Eksperimenti na ljudima</h2>"Signal" je, prema navodima, povezan s Vojno-medicinskim istraživačkim institutom, jedinim tijelom Ministarstva odbrane koje od 2015. godine ima ovlaštenje za provođenje eksperimenata na ljudima, uključujući takozvane "zdrave vojnike-volontere".U toj ustanovi, direktor Sergej Čepur navodno nadgleda testiranja artiljerijskih sistema, supstanci koje djeluju na nervni sistem i zaštitne opreme u klinici sa stotinjak kreveta.Prema tvrdnjama, "dobrovoljci" među vojnicima bili su izloženi eksplozijama, eksperimentalnim supstancama i ekstremnim fiziološkim opterećenjima. Cilj istraživanja, prema internim dokumentima, bio je utvrditi kako "uništiti ili onesposobiti neprijateljsko osoblje".Navodi se i da su ispitanici tokom eksperimenata trpjeli neurološke poremećaje, nagle promjene krvnog pritiska i oštećenja kognitivnih funkcija.<h2>Veze s ranijim trovanjima</h2>Čepur je, prema istim izvorima, bio u kontaktu s pripadnicima vojne obavještajne službe GRU povezanim s trovanjem u Solsberiju. Dok su Skripalji preživjeli, britanska državljanka Don Sterdžis preminula je nakon kontakta s novičokom.Još jedan segment ovog sistema, kako se tvrdi, nalazi se u Državnom istraživačkom institutu za organsku hemiju i tehnologiju u Šihanima, oko 850 kilometara jugoistočno od Moskve.<h2>Ozbiljna etička pitanja</h2>Stručnjaci upozoravaju da, čak i ako se eksperimenti nazivaju "dobrovoljnim", postoji ozbiljna etička zabrinutost zbog mogućeg pritiska unutar vojne hijerarhije.Prema Proektu, riječ je o državnom toksikološkom sistemu koji objedinjuje razvoj, detekciju i protumjere u vezi s otrovima, pod nadzorom ruskih sigurnosnih službi. Kremlj se nije oglasio povodom ovih tvrdnji.Ako bi se ove informacije potvrdile, ukazivale bi na jedan od najopsežnijih savremenih programa eksperimentisanja na ljudima u vojne svrhe, povezan s državnim sigurnosnim aparatom i praksama koje podsjećaju na mračne periode 20. stoljeća.

Istraživački portal Proekt objavio je da u programima povezanima s razvojem otrova navodno učestvuje oko 3.500 ljudi

Otkriveno Putinovo carstvo otrova: Hiljade naučnika u tajnim laboratorijama testiraju toksine na ljudima?

Kina je zaprijetila uvođenjem "protumjera" ukoliko Sjedinjene Američke Države nastave s povećanjem carina, za što Peking tvrdi da se temelji na netačnim medijskim izvještajima o navodnoj kineskoj vojnoj pomoći Iranu.- Medijski navodi koji optužuju Kinu za pružanje vojne pomoći Iranu potpuno su izmišljeni - poručio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova na platformi X.- Ako Sjedinjene Američke Države nastave s povećanjem carina na osnovu tih optužbi, Kina će odgovoriti protumjerama. Kina uvijek postupa oprezno i odgovorno kada je riječ o izvozu vojne opreme te provodi strogu kontrolu u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim obavezama - dodao je.

Ako Sjedinjene Američke Države nastave s povećanjem carina na osnovu tih optužbi, Kina će odgovoriti protumjerama, poručio je portparol

Američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) optužio je Iran za, kako je naveo, "ekonomski terorizam", poručivši da će Sjedinjene Američke Države odgovoriti istom mjerom kroz pojačane mjere kontrole i pritiska na pomorske rute.Gostujući na Fox News, Vens je izjavio da Iran ugrožava globalnu trgovinu prijetnjama brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz, te dodao da "tu igru mogu igrati dvoje".Prema njegovim riječima, ukoliko Iran nastavi s takvim potezima, nijedan iranski brod neće moći prolaziti kroz ključne pomorske pravce, čime bi se dodatno pojačao ekonomski pritisak na Teheran.Vens je istakao da je cilj američke administracije da se postigne dogovor, ali i da se istovremeno zaštite globalni trgovinski tokovi, naglasivši da je "lopta sada na strani Irana".

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">VANCE: What they have done is engage in this act of economic terrorism against the entire world. As the President showed, two can play at that game. <a href="https://t.co/pd9HIdamV7">pic.twitter.com/pd9HIdamV7</a>&mdash; Acyn (@Acyn) <a href="https://twitter.com/Acyn/status/2043815914857214417?ref_src=twsrc%5Etfw">April 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U izvještajima se navodi i da su Sjedinjene Američke Države pokrenule pomorsku blokadu iranskih luka nakon neuspješnih pregovora, što je dodatno povećalo tenzije u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte.Analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla dovesti do ozbiljnijeg pomorskog sukoba u regiji.

SAD najavljuje pojačan pritisak i mjere na pomorskim rutama prema Iranu

Džej Di Vens optužio Iran za "ekonomski terorizam" i zaprijetio odgovorom

Uvjerljiv poraz Viktora Orbana i stranke Fidesz na izborima u Mađarskoj proteklog vikenda predstavlja snažan šamar političarima na Zapadnom Balkanu, koji su u kontroverznom mađarskom premijeru imali političkog saveznika, zaštitnika, povremeno finansijera, pa i ličnog prijatelja.- Posljedice Orbanovog katastrofalnog gubitka na izborima bit će pozitivne za zemlje zapadnog Balkana. Oni koji su ga nekritički kopirali, radeći na uništavanju institucija, shvatit će da je moguće pobijediti i takve politike krajnje zloupotrebe i podređivanja institucija interesima jedne stranke, pod uvjetom da osviješteni građani izađu na izbore – kaže vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, bivši zastupnik u Saboru i ministar u Vladi Hrvatske.<h2>Selektivno svrstavanje</h2>Bez pouzdanog saveznika, dodaje, sada ostaju predsjednik Srbije i bivši predsjednik RS, Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, vlasti u RS će trebati analizirati kako to da Orbanu nije pomogla ni direktna podrška predsjednika SAD, kojoj se i oni nadaju, dok će u širim odjecima rezultati izbora u Mađarskoj pokazati da demokratska svijest u zemljama Evrope ipak prevladava u odnosu na desničarski populizam.- Pitanje životnog standarda Mađara je bilo pitanje broj jedan, jednako važno bilo je i pitanje korupcije, kao i nastojanja Fidesza da promijeni ustav i izborne zakone, kako bi sebi osigurao beskonačan ostanak na vlasti. Građani su to onemogućili. Logično je da građani političare smatraju odgovornima za svoj životni standard. Orbanova politika nije politika nesvrstavanja, već politika selektivnog svrstavanja. Ona je rezultirala jasnim pozicioniranjem Mađarske na dno ljestvice evropskih zemalja po BDP-u. Mađari su gubili, dok su se Orban i njegovi klijenti bogatili. Takvim obrascima svjedočimo i u susjednim državama i nadamo se da će građani slijediti primjer osviještenih građana Mađarske, koji su politikama zloupotrebe vlasti odlučno rekli „ne“ – ističe Kovačević. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Odlazak Viktora Orbana predstavlja ozbiljan politički udar za Vladimira Putina, ali indirektno i za Donalda Trampa, jer slabi jedan od ključnih političkih modela i savezništava koja su gradila narativ “suverenističke” Evrope, kaže Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH. Ipak, smatra da je rano govoriti o širenju tog trenda.- Za Dodika i SNSD ovo znači gubitak najjačeg političkog saveznika unutar EU, jer je Viktor Orban godinama bio ključni zaštitnik njihovih pozicija i kanal prema evropskim institucijama. Istovremeno, slabi i važna indirektna veza prema Trampu, što dodatno sužava prostor za međunarodnu političku podršku koju su do sada mogli mobilizirati – ističe Ćutahija.<h2>Otvaranje u Evropi</h2>Novinar i analitičar Miljan Kovač kaže da je poraz Orbana lijepa vijest za sve stanovnike Zapadnog Balkana, svjesne da je budućnost ovog regiona u “Evropi, a ne u Rusiji, Iranu ili Kini”.- Ovo je jak udarac populističkim režimima i poruka da se Evropa vraća sebi i da je budućnost u demokratskom i liberalnom uređenju kakvo nam nudi EU. Sada je jasno zašto se populistički, mali diktatori na Zapadnom Balkanu plaše EU i zašto su toliko navijali i tražili podršku Orbana. Njima ne odgovara društvo u kojem važe zakoni, u kojem se efikasno bori protiv korupcije, već ovako izolovane gubernije gdje mogu da rade šta hoće. Vjerujem da se sada i BiH olakšavaju putevi prema EU i normalnom društvu – naglašava Kovač. Bivši bh. diplomata Draško Aćimović, preko zajedničkih prijatelja, poznaje Petera Mađara. U prvoj reakciji kaže da je u nedjelju pobijedila demokratija i očekuje da sada diplomatski odnosi Mađarske i BiH budu podignuti na viši nivo. &nbsp;- On će na neki način postati most između Istoka i Zapada. Mislim da će BiH sigurno imati podršku na svom evropskom putu, ali i njegovu aktivnu pomoć. Mnogi putevi će se sada otvoriti. Evropa će moći izbalansirati odnose, dobiti energente, jer vidimo da ide totalni kolaps na tom planu. Mađar će pokazati da je EU put koji je Mađarska davno izabrala, a s druge strane će pokušati da izbalansira EU, Ukrajinu i Rusiju i njene energente – dodaje Aćimović.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; SADA JE jasno zašto se populistički, mali diktatori na Zapadnom Balkanu plaše EU i zašto su toliko navijali i tražili podršku Orbana

Vlasti u RS će trebati analizirati kako to da Orbanu nije pomogla ni direktna podrška predsjednika SAD, kojoj se i oni nadaju

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

Kineski izvoz značajno je usporio u martu, pokazuju podaci carinske uprave, što se povezuje s posljedicama rata na Bliskom istoku, ali i prošlogodišnjim ubrzanim isporukama pred najavljene nove američke carine.Izvoz je u martu porastao za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je najslabiji rezultat u posljednjih pet mjeseci. U poređenju s periodom januar–februar, kada je rast iznosio 21,8 posto, riječ je o značajnom usporavanju.Carinske vlasti u Kini objedinjuju podatke za prva dva mjeseca godine kako bi ublažile sezonske oscilacije uzrokovane praznicima lunarne Nove godine.Uvoz je u martu zabilježio snažan rast od 27,8 posto, dok je u prva dva mjeseca bio povećan za 19,8 posto. Time je Kina ostvarila trgovinski višak od 51,13 milijardi dolara u martu, dok je u prvom dijelu godine ukupni višak iznosio 213,6 milijardi dolara.Posebno se ističe pad uvoza prirodnog gasa za 10,7 posto na najniži nivo od oktobra 2022. godine, pri čemu su kineski brodovi dio pošiljki preusmjerili na druga tržišta radi boljih cijena.

Iran traži ratnu odštetu od pet arapskih zemalja

Uvoz sirove nafte također je smanjen za 2,8 posto, što se povezuje s visokom poredbenom osnovicom i činjenicom da su pošiljke stigle prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

Slabiji rast isporuka, ali snažan skok uvoza uprkos globalnim poremećajima

Kineski izvoz naglo usporio u martu

Međunarodni lideri okupit će se za tri dana u Parizu kako bi razradili plan koji bi osigurao da Hormuški moreuz ostane otvoren za plovidbu nakon završetka rata na Bliskom istoku.Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) bit će domaćini samita.Kako je saopćeno, cilj sastanka je unapređenje koordinisanog, nezavisnog i multinacionalnog plana za zaštitu međunarodne plovidbe nakon okončanja sukoba.Makron je ranije naveo da će zemlje učesnice raditi na "strogo odbrambenoj misiji, odvojenoj od strana u sukobu", koja bi se mogla rasporediti čim okolnosti to dozvole.U Westminsteru je formiran novi vladin odbor koji se bavi posljedicama sukoba s Iranom, a prvi sastanak održan je danas kako bi se razmotrila situacija u Hormuškom moreuzu, ključnom plovnom putu za globalnu isporuku nafte i plina.

U Parizu plan za osiguranje plovidbe nakon rata na Bliskom istoku

Starmer i Makron organizuju samit o Hormuškom moreuzu

Teretni brod pogođen je s dva neidentificirana projektila u Omanskom zaljevu, saopćila je britanska agencija UKMTO.Riječ je o incidentu koji se dogodio prije sedam dana, a javnosti je objavljen tek danas.Prema navodima UKMTO-a, prijava je evidentirana 7. aprila. Na brodu je nakon udara izbio požar, a pomoć je pružio pakistanski ratni brod.Napad se dogodio oko 112 nautičkih milja jugoistočno od rta Ras Al Hadd u Omanu, navodi se u objavi na platformi X.

<blockquote class="twitter-tweet">UKMTO WARNING 036-26 Click here to read the full warning⤵️<a href="https://t.co/J0FHDI6d5f">https://t.co/J0FHDI6d5f</a><a href="https://twitter.com/hashtag/MaritimeSecurity?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MaritimeSecurity</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/MarSec?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MarSec</a> <a href="https://t.co/qjgfXWDOv6">pic.twitter.com/qjgfXWDOv6</a>&mdash; UKMTO Operations Centre (@UK_MTO) <a href="https://twitter.com/UK_MTO/status/2043970018111541251?ref_src=twsrc%5Etfw">April 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za sada nije poznato ko stoji iza ovog napada.

Na teretnom brodu izbio požar, posadu spasio pakistanski ratni brod

Projektili pogodili brod u Omanskom zaljevu

Projektili pogodili brod u Omanskom zaljevu, informacija objavljena tek nakon sedam dana

Američki potpredsjednik&nbsp;Džej Di Vens (JD Vance) branio je odluku da posjeti Budimpeštu u završnici izborne kampanje u Mađarskoj, naglašavajući da je riječ o podršci američkim interesima i saradnji s tadašnjim premijerom Viktorom Orbanom.Gostujući na Fox News, Vens je kazao da mu je žao zbog Orbanovog poraza, ali je istakao da njegova posjeta nije bila usmjerena na Rusiju niti Evropu, već kao znak zahvalnosti za, kako je naveo, zaštitu američkih interesa u odnosu na birokratiju Evropske unije.Prema njegovim riječima, Orban je bio jedan od rijetkih evropskih lidera spremnih suprotstaviti se institucijama u Briselu, koje su, kako tvrdi, često djelovale protiv američkih kompanija.Vens je dodao da je Bijela kuća bila svjesna da postoji velika mogućnost da Orban izgubi izbore, ali da su ipak odlučili stati iza lidera koji je, kako je rekao, dugo bio njihov saveznik.Naglasio je i da Orban ima značajnu političku ostavštinu, ističući da je tokom 16 godina vlasti temeljno promijenio Mađarsku.Ipak, Vens je poručio da će Sjedinjene Američke Države sarađivati i s novim premijerom Peterm Mađarom (Peter Magyar), čime je poslao signal spremnosti na nastavak odnosa s novom administracijom.

Bijela kuća bila svjesna mogućeg izbornog poraza u Mađarskoj

Džej Di Vens hvalio Orbana, ali najavio saradnju s novim premijerom Mađarom

Iran je zatražio ratnu odštetu od pet arapskih zemalja, među kojima su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar i Jordan, tvrdeći da su učestvovale u američko-izraelskim napadima na njegovu teritoriju.U pismu upućenom generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu i predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a, iranski predstavnik Amir Saeid Iravani naveo je da su te zemlje prekršile međunarodne obaveze time što su, kako tvrdi Teheran, omogućile ili podržale vojne akcije protiv Irana.Iran procjenjuje da ukupna šteta od sukoba iznosi oko 270 milijardi dolara, prema preliminarnim podacima koje je iznijela portparolka iranske vlade.Napetosti u regionu dodatno su eskalirale nakon vojnih udara SAD-a i Izraela na iranske ciljeve, nakon čega je Teheran odgovorio napadima na više regionalnih meta, uključujući Izrael i područja gdje se nalaze američke vojne snage.Nakon višednevnih sukoba, proglašeno je privremeno primirje, dok su diplomatski razgovori između Irana i SAD-a završeni bez konkretnog dogovora.

Tramp se obrušio na Meloni: "Šokiran sam, ona više nije ista osoba"

Kako je pao Viktor Orban

Satelitski snimci otkrivaju razaranje: Izraelski napadi sravnili grad na jugu Libana

Elitni specijalci na tankerima: Kako tačno funkcionira američka blokada Hormuza?

EU prijeti nestašica mlaznog goriva

Snimljen trenutak kada naoružani napadač ulazi u školu: Djeca vrište, on ih juri sačmaricom

Vučić: Izrael i Srbija će zajedno praviti najbolje dronove u ovom dijelu svijeta

Otkriveno Putinovo carstvo otrova: Hiljade naučnika u tajnim laboratorijama testiraju toksine na ljudima?

Kina zaprijetila Trampu

Džej Di Vens optužio Iran za "ekonomski terorizam" i zaprijetio odgovorom

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

Kineski izvoz naglo usporio u martu

Starmer i Makron organizuju samit o Hormuškom moreuzu

Projektili pogodili brod u Omanskom zaljevu, informacija objavljena tek nakon sedam dana

Džej Di Vens hvalio Orbana, ali najavio saradnju s novim premijerom Mađarom

Iran traži ratnu odštetu od pet arapskih zemalja

Globus

Tramp se obrušio na Meloni: "Šokiran sam, ona više nije ista osoba"

Kako je pao Viktor Orban

Satelitski snimci otkrivaju razaranje: Izraelski napadi sravnili grad na jugu Libana

Elitni specijalci na tankerima: Kako tačno funkcionira američka blokada Hormuza?

EU prijeti nestašica mlaznog goriva

Snimljen trenutak kada naoružani napadač ulazi u školu: Djeca vrište, on ih juri sačmaricom

Vučić: Izrael i Srbija će zajedno praviti najbolje dronove u ovom dijelu svijeta

Otkriveno Putinovo carstvo otrova: Hiljade naučnika u tajnim laboratorijama testiraju toksine na ljudima?

Kina zaprijetila Trampu

Džej Di Vens optužio Iran za "ekonomski terorizam" i zaprijetio odgovorom

Orbanov poraz udarac populistima i dobra vijest za Balkan: Vučić i Dodik ostali bez zaleđine u Evropi

Kineski izvoz naglo usporio u martu

Starmer i Makron organizuju samit o Hormuškom moreuzu

Projektili pogodili brod u Omanskom zaljevu, informacija objavljena tek nakon sedam dana

Džej Di Vens hvalio Orbana, ali najavio saradnju s novim premijerom Mađarom

Iran traži ratnu odštetu od pet arapskih zemalja