Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) danas je burno reagirao na pitanje o mogućoj okupaciji iranskog ostrva Kharg, strateški važne tačke za iranski izvoz nafte.Tokom intervjua za Fox News s voditeljem Brajanom Kilmidom (Brian Kilmeade), Tramp je odbio dati odgovor, ocijenivši pitanje "glupim".Kilmid je upitao: "Razmišljate li o zauzimanju ostrva Kharg, preko kojeg prolazi 90 posto iranske nafte, i što mislite o...", no predsjednik ga je prekinuo prije nego što je uspio dovršiti pitanje.

<blockquote class="twitter-tweet">Trump on Seizing Kharg Island: &quot;Who Would Ask A Question Like That? And What Fool Would Answer It?&quot;<a href="https://t.co/NEUDrzJzJf">https://t.co/NEUDrzJzJf</a> &quot;Why would I tell you: Oh yes, Brian, I’m thinking about doing it. Let me let you know what time and when it’ll take place.&quot; <a href="https://t.co/f0U2KeTQWr">https://t.co/f0U2KeTQWr</a> <a href="https://t.co/uGCt3eZlZ6">pic.twitter.com/uGCt3eZlZ6</a>&mdash; RCP Video (@rcpvideo) <a href="https://twitter.com/rcpvideo/status/2032493094134837545?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Brajane, ne mogu vam odgovoriti na to pitanje. Ne biste ga ni trebali postavljati. To je jedna od brojnih mogućnosti. Nije visoko na listi prioriteta, ali to je samo jedna od opcija i mogu se predomisliti u sekundi - rekao je Tramp.Nakon toga je kritizirao samo pitanje: "Dobro, recimo da to namjeravam učiniti, ili da ne namjeravam. Šta da vam kažem? 'O, da, Brajane, razmišljam o tome, samo da vam javim tačno vrijeme i datum kad će se to dogoditi.' Znate, to je prilično glupo pitanje, što me pomalo čudi od vas, jer ste pametan čovjek", dodao je američki predsjednik.Ostrvo Kharg, kopnena masa duga oko osam kilometara smještena uz iransku obalu, do sada je ostalo pošteđeno u prve dvije sedmice rata s Iranom. Riječ je o strateški ključnom ostrvu preko kojeg se odvija oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte.Vojni stručnjaci ističu da bi pokušaj zauzimanja ili napada na ostrvo Kharg zahtijevao angažman znatnih kopnenih snaga, što je opcija kojoj Trampova administracija dosad nije bila sklona.

Znate, to je prilično glupo pitanje, što me pomalo čudi od vas, jer ste pametan čovjek, rekao je

Trampa razbjesnilo pitanje o ostrvu Kharg: "To me ne pitajte, ako ste pametan čovjek"

Iranska vojska saopćila je da je izvela masovni napad dronovima na sjedište izraelskih oružanih snaga u području Beršebe, navodeći da je riječ o odgovoru na aktuelne američko-izraelske napade na Iran.Prema navodima iz Teherana, operacija je pokrenuta jutros i obuhvatila je napade bespilotnim letjelicama lansiranim iz različitih dijelova zemlje.- Iranska vojska od jutros cilja sjedište izraelskih odbrambenih snaga na okupiranim teritorijama u Beršebi koristeći razorne dronove lansirane iz raznih dijelova zemlje. Beršeba je mjesto strateških vojnih instalacija i infrastrukture vojske cionističkog režima, uključujući baze povezane sa kopnenim i zračnim snagama - navodi se u saopćenju koje prenosi iranska televizija PRESS.U istom saopćenju ističe se da bi operacija mogla biti nastavljena i u narednim satima.- Operacija će se nastaviti u narednim satima napadima velikih razmjera na druge značajne lokacije izraelskih baza - poručila je iranska vojska.Iranska strana također tvrdi da izraelske vlasti pokušavaju spriječiti objavljivanje informacija o razmjerama štete i mogućim žrtvama.- Režim sprečava širenje informacija o obimu štete i žrtava koje su nanijele rakete i razorni dronovi kroz strogu cenzuru ratnih vijesti i efikasnih udara iranske vojske i Korpusa islamske revolucionarne garde - navodi se u saopćenju.

Prema navodima iz Teherana, operacija je pokrenuta jutros i obuhvatila je napade bespilotnim letjelicama lansiranim iz različitih dijelova zemlje

Iranska vojska izvela masovni napad dronovima na izraelski vojni štab u Beršebi


Više od 700 ljudi poginulo je u izraelskim napadima širom Libana od 2. marta, prema podacima ministarstva zdravstva te zemlje objavljenima danas, javlja Anadolu.Libanska nacionalna novinska agencija NNA prenijela je priopćenje ministarstva u kojem se navodi da je ukupan broj poginulih između 2. i 13. marta dosegnuo 773, dok su 1.933 osobe ozlijeđene.Hezbolah je 2. marta počeo napadati izraelske vojne položaje kao odgovor na izraelske napade na Libanon, unatoč primirju iz studenoga 2024., kao i na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija u Teheranu.Izrael je istoga dana proširio svoju kampanju zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta te na područja u južnom i istočnom Libanonu.Izrael je 3. ožujka pokrenuo ograničeni kopneni upad u južni Libanon, nakon što je 28. veljače zajedno sa SAD-om započeo vojnu kampanju protiv Irana.

Hezbolah je 2. marta počeo napadati izraelske vojne položaje kao odgovor na izraelske napade na Libanon

U izraelskim napadima poginulo više od 700 ljudi

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se širom centralnog Izraela nakon što su detektirana lansiranja raketa iz Irana, objavili su izraelski mediji, javlja Anadolu.Izraelski dnevnik "Yedioth Ahronoth" objavio je da su se sirene aktivirale u centralnim dijelovima zemlje, uključujući Šfelu, Lakiš, Samariju, nakon lansiranja raketa i projektila iz Irana.U napadu na Holon zapaljena su vozila, navodi se u izvještaju, dodajući da su sistemi protuzračne odbrane presreli ograničenu baražnu paljbu raketa lansiranih prema izraelskoj teritoriji.Izraelski Kanal 12 objavio je da su šrapneli pali na nekoliko lokacija u centralnom Izraelu.Dopisnik agencije Anadolu izvijestio je o velikim eksplozijama na nebu iznad centralnih i sjevernih dijelova okupirane Zapadne obale, koje su se poklopile s lansiranjima.U međuvremenu, iranski mediji su objavili da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) pokrenuo 45. val onoga što je opisao kao operaciju "Pravo obećanje 4" protiv izraelskih i američkih ciljeva koristeći baraž raketa, u koordinaciji s pomorskim snagama Revolucionarne garde, jedinicama dronova iranske vojske i libanskim Hezbollahom.Napadi se događaju usred rastućih tenzija širom Bliskog istoka, koje su se rasplamsale otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara, ubivši do sada oko 1.300 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneij (Khameneija), i ranivši više od 10.000, prema iranskim vlastima.Teheran je odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američki vojni resursi, što je rezultiralo žrtvama i oštećenjem civilne infrastrukture.

Izraelski mediji izvještavaju o presretanjima dok Iran najavljuje novi val napada

Sirene se oglasile u centralnom Izraelu nakon lansiranja raketa iz Irana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) osvrnuo se na nagađanja o sudbini Modžtabe Hamneija (Mojtaba Khamenei), navodeći da mnogi pokušavaju utvrditi da li je on još uvijek živ.Govoreći o toj temi, Tramp je kazao da u ovom trenutku postoje brojna pitanja i nejasnoće oko njegovog stanja.- Pitali ste je li živ ili ne. Mnogi ljudi pokušavaju to shvatiti - rekao je Tramp, nakon čega je iznio i vlastitu procjenu.- Mislim da je vjerovatno živ. Mislim da je oštećen, ali mislim da je vjerovatno živ u nekom obliku - izjavio je američki predsjednik.Tramp je u nastavku govorio i o odnosu Mojtabe Hamneija s njegovim ocem, vrhovnim vođom Irana Alijem Hamneijem (Ali Khamenei), sugerirajući da njihov odnos nije bio naročito blizak.- Ovo nije neko koga je otac čak i želio - rekao je Tramp.

Tramp je kazao da u ovom trenutku postoje brojna pitanja i nejasnoće oko njegovog stanja

Tramp o Modžtabi Hamneiju: "Vjerovatno je živ u nekom obliku, ali mislim da je oštećen"

Papa Lav poručio je da bi kršćanski politički lideri koji pokreću ratove trebali preispitati vlastitu savjest i zapitati se da li zaista slijede Isusova učenja, pozivajući ih da se suoče s moralnom odgovornošću koju nose u oružanim sukobima.U obraćanju svećenicima Papa nije imenovao nijednog konkretnog političara niti određeni sukob, ali je postavio pitanje savjesti za one koji donose odluke o ratu.- Imaju li oni kršćani koji snose tešku odgovornost u oružanim sukobima poniznosti i hrabrosti za ozbiljno ispitivanje savjesti i odlazak na ispovijed? - upitao je Papa u svom govoru.<h2>Poziv na prekid rata</h2>Iako nije naveo konkretna imena, Papa Lav je posljednjih dana pojačao pozive na prekid rata u Iranu, koji je započeo zajedničkim američko-izraelskim zračnim napadima 28. februara.Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) odrastao je u prezbiterijanskoj kršćanskoj tradiciji, dok su neki od njegovih najbližih saradnika katolici. Među njima su potpredsjednik Džej Di Vens (J. D. Vance) i državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio).<h2>Stavovi Katoličke crkve</h2>Isus je u svojim učenjima naglašavao nenasilje, a Katolička crkva u pravilu se protivi ratu. Kroz historiju je, međutim, razvijena doktrina takozvanog pravednog rata, kojom se kroz određene kriterije procjenjuje može li se neki sukob smatrati moralno opravdanim, na primjer u slučaju odbrane od nepravedne invazije.O aktuelnom ratu ranije je govorio i kardinal iz Vašingtona Robert Mekelroj (Robert McElroy), koji je ove sedmice izjavio da američko-izraelski napadi na Iran "nisu moralno legitimni", jer, prema njegovim riječima, ne ispunjavaju kriterije pravednog rata koje propisuje Katolička crkva.Papa Lav govorio je na konferenciji u Vatikanu posvećenoj praksi ispovijedi, sakramentu u kojem katolici priznaju svoje grijehe svećeniku i traže Božiji oprost.Tom prilikom je naglasio da ispovijed ne pomaže samo pojedincima u duhovnom životu, nego može doprinijeti i jačanju mira i jedinstva u društvu.

Papa Lav je posljednjih dana pojačao pozive na prekid rata u Iranu, koji je započeo zajedničkim američko-izraelskim zračnim napadima 28. februara

Papa Lav: Imaju li kršćani koji pokreću ratove hrabrosti preispitati svoju savjest?

Grupa američkih kongresmena i senatora uputila je pismo državnom sekretaru Marku Rubiju (Marco Rubio), tražeći pojašnjenja u vezi s najavama mogućeg povlačenja američkih vojnika iz sastava KFOR-a, međunarodne vojne misije stacionirane na Kosovu.U pismu, koje su potpisali i demokrati i republikanci, takve najave ocijenjene su zabrinjavajućim, a poseban naglasak stavljen je na moguće posljedice po Bosnu i Hercegovinu.- U vrijeme povećane političke krhkosti i rastućeg zlonamjernog uticaja na Zapadnom Balkanu, preuranjeno smanjenje američkog prisustva rizikuje destabilizaciju ne samo Kosova, već i šireg regiona, a posebno Bosne i Hercegovine - navodi se na početku pisma.<h2>Implikacije za BiH</h2>U nastavku su se osvrnuli na stanje na Kosovu, ističući stalne tenzije između albanskog i srpskog stanovništva, dok su posebnu pažnju posvetili situaciji u Bosni i Hercegovini.- Implikacije za Bosnu i Hercegovinu su posebno zabrinjavajuće, s obzirom na to da je KFOR rezervna snaga za podršku snagama Evropske unije (EUFOR) Althea u reagovanju na bilo kakvo moguće rasplamsavanje sukoba u Bosni i Hercegovini. Posljednjih mjeseci, lider entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, nastavio je sa svojom secesionističkom retorikom i institucionalnom opstrukcijom, uprkos odluci Trampove administracije od 29. oktobra da ukine sankcije Dodiku i njegovim saradnicima. Zapravo, od ukidanja sankcija, Dodik je lažno tvrdio da je i dalje legitimni predsjednik RS, dovodio u pitanje da li Bosna i Hercegovina treba da nastavi da postoji, a nedavno, 30. januara, nastavio je svoje pozive na ujedinjeni front za pokretanje izlaska iz Dejtonskog mirovnog sporazuma - naveli su u pismu.Autori pisma upozoravaju da bi percepcija američkog povlačenja iz KFOR-a mogla ohrabriti nacionalističke političke agende na Kosovu i u Srbiji, ali i separatističke ambicije pojedinih lidera u Republici Srpskoj, što bi dodatno moglo potkopati državnu koheziju Bosne i Hercegovine i povećati rizik od političke ili sigurnosne krize.Cijelu situaciju stavili su i u kontekst ruskog djelovanja na Zapadnom Balkanu.- Štaviše, Rusija je dosljedno nastojala da iskoristi pukotine na Zapadnom Balkanu i oslabi podršku NATO-a i EU u regionu. U aprilu 2024. godine, vrhovni saveznički komandant za Evropu Kristofer Kavoli (Christopher Cavoli) svjedočio je pred Kongresom da je Rusija aktivno podsticala tenzije između etničkih grupa kako bi potkopala teritorijalni integritet Bosne, što je uticalo na njegovu odluku da poveća i ojača snage KFOR-a i donese više vojne opreme. Nadalje, Rusija je aktivno blokirala priznanje nezavisnosti Kosova. S obzirom na to da nedavni obavještajni podaci ne ukazuju na promjenu ruskog zlonamjernog uticaja u regionu, ne bismo trebali smanjivati američke trupe i prepuštati bilo kakav dodatni prostor za ruske aktivnosti - naveli su kongresmeni i senatori.Od Rubija su zatražili i dodatna pojašnjenja o procjenama State Departmenta kada je riječ o mogućim posljedicama takvog poteza po regionalnu sigurnost, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.- Konkretno, tražimo jasnoću u vezi sa procesom donošenja odluka i da li se ova odluka donosi kao dio revizije rasporeda snaga Trampove administracije. Dodatno, apelujemo na State Department da blisko koordinira sa Kongresom prije sprovođenja daljih smanjenja snaga koja mogu nositi značajne geopolitičke posljedice - navodi se u pismu.<h2>Posebna odgovornost</h2>Na kraju su istakli i da Rubio ima posebnu odgovornost kada je riječ o odlukama koje se donose u ovom kontekstu.- Kao savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Trampa, odgovorni ste za očuvanje nacionalnih sigurnosnih interesa SAD-a; u ovoj situaciji tražimo od Vas da osigurate da svako razmatranje promjene u rasporedu američkih snaga na Kosovu bude razmotreno unutar međuagencijskog procesa pod Vašim vodstvom. Kao članovi koji su posvetili značajnu količinu vremena Zapadnom Balkanu, pozdravljamo priliku da razgovaramo s Vama o ovom pitanju detaljnije - stoji na kraju pisma.Pismo su potpisali kongresmeni Brenden F. Bojl (Brendan F. Boyle), Gregori V. Miks (Gregory W. Meeks) i Rik Larsen (Rick Larsen) iz Demokratske stranke, te Majkl R. Tarner (Michael R. Turner) i En Vagner (Ann Wagner) iz Republikanske stranke.Među senatorima potpisnicima nalaze se Džin Šahin (Jeanne Shaheen), Kris Van Holen (Chris Van Hollen) i Piter Velč (Peter Welch) iz Demokratske stranke, te Čarls Grasli (Charles Grassley), Tom Tilis (Thom Tillis), Rodžer Viker (Roger Wicker) i Džoni Ernst (Joni Ernst) iz Republikanske stranke.

Autori pisma upozoravaju da bi percepcija američkog povlačenja iz KFOR-a mogla ohrabriti separatističke ambicije pojedinih lidera u RS

Marko Rubio na konferenciji sa Viktorom Orbanom 

Američki kongresmeni i senatori upozorili Rubija: Povlačenje iz KFOR-a moglo bi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu

Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca upozorila je administraciju predsjednika Donalda Trampa (Trump) da ne smanjuje broj američkih vojnika u NATO-ovoj mirovnoj misiji na Kosovu (KFOR), upozoravajući da bi takav potez mogao destabilizirati Zapadni Balkan u trenutku rastućih tenzija u regionu.<h2>Slabljenje sigurnosti</h2>Kako piše „The Hill“, zakonodavci iz redova demokrata i republikanaca uputili su pismo državnom sekretaru Marku Rubiju (Marco), koji istovremeno obavlja funkciju savjetnika za nacionalnu sigurnost, tražeći pojašnjenje navoda da Vašington razmatra smanjenje američkog prisustva u KFOR-u.U pismu navode da bi povlačenje američkih vojnika moglo oslabiti sigurnost u regionu i smanjiti pritisak na strane uključene u dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.„S obzirom na to da u dijalogu Beograd–Priština nema značajnog napretka, smanjenje broja vojnika uklonilo bi važnu polugu koja može natjerati strane da se vrate pregovorima“, navodi se u pismu.Zakonodavci su također upozorili da bi smanjeno američko prisustvo moglo ohrabriti aktere koji zapadno povlačenje vide kao priliku za poticanje nestabilnosti u regionu.<h2>Raspoređeni od 1999.</h2>NATO je potvrdio da trenutno nema planova za značajne promjene u vezi s KFOR-om. Sjedinjene Američke Države trenutno imaju gotovo 600 vojnika raspoređenih u okviru misije i predvode Regionalnu komandu Istok.- Sjedinjene Američke Države nastavljaju igrati ključnu ulogu u podršci trajnoj sigurnosti na Kosovu i regionalnoj stabilnosti kroz NATO-ovu misiju KFOR - izjavio je zvaničnik NATO-a za „The Hill“.KFOR je raspoređen na Kosovo 1999. godine nakon završetka rata, kako bi nadgledao povlačenje srpskih snaga i osigurao stabilnost. Iako su tenzije tokom godina varirale, posljednjih godina ponovo su porasle, posebno na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.Pismo su predvodili senatorica Džin Šahin (Jeanne Shaheen), rangirana članica Senatskog odbora za vanjske poslove, i zastupnik Majk Tarner (Mike Turner), član Odbora Predstavničkog doma za oružane snage. Među potpisnicima su i brojni utjecajni članovi Kongresa iz oba politička tabora.Tramp je ranije tvrdio da je spriječio izbijanje sukoba između Srbije i Kosova 2025. godine, ali zakonodavci upozoravaju da situacija na Zapadnom Balkanu ostaje krhka.U pismu se posebno ističe zabrinutost zbog šire regionalne nestabilnosti, uključujući političke tenzije u Bosni i Hercegovini. Američki zakonodavci upozoravaju da bi i sama percepcija smanjenog američkog angažmana mogla ohrabriti nacionalističke i separatističke politike u regionu.Posebno su ukazali na djelovanje lidera Republike Srpske Milorada Dodika, koji se suočava s kritikama zbog zagovaranja secesije tog entiteta iz Bosne i Hercegovine i zapaljive retorike prema Bošnjacima.<h2>Doprinos stabilnosti</h2>Zakonodavci su naglasili da američki kontingent od gotovo 500 vojnika u okviru KFOR-a predstavlja relativno mali, ali strateški izuzetno važan doprinos stabilnosti.„Pozivamo vas da zadržite postojeći nivo američkih snaga kako bi se zaštitili američki nacionalni sigurnosni interesi na zapadnom Balkanu“, poručili su u pismu.Dodaju da bi slabljenje američkog prisustva moglo potkopati stabilnost u Bosni i Hercegovini, ohrabriti separatističke ambicije u Republici Srpskoj i povećati rizik od nove političko-sigurnosne krize u regionu.

Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca smatra da bi smanjenje vojnog prisustva u NATO misiji KFOR moglo destabilizirati Zapadni Balkan


Republikanci i demokrate zabrinuti: Zatražili od Rubija da se ne povlače američke trupe s Kosova

Američka vojna komanda saopćila je da su svi članovi posade aviona KC-135, koji se srušio u Iraku, pronađeni mrtvi.Prema informacijama koje su objavile američke vlasti, u avionu se u trenutku nesreće nalazilo šest članova posade.Ranije tokom dana Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopćila je da su četiri člana posade poginula, dok je za preostalom dvojicom još trajala potraga i akcija spašavanja.U najnovijem saopćenju potvrđeno je da su i preostala dva člana posade stradala, čime je ukupan broj poginulih u padu letjelice porastao na šest.

Prema informacijama koje su objavile američke vlasti, u avionu se u trenutku nesreće nalazilo šest članova posade

Svi članovi posade američkog vojnog aviona poginuli nakon pada u Iraku

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) iznio je neobično lično mjerilo prema kojem će procijeniti kada će rat s Iranom biti završen, poručivši da će znati da je sukob gotov kada to "osjeti u kostima".Govoreći u telefonskom intervjuu za emisiju "The Brian Kilmeade Show" na Fox Radiju, Tramp je u petak odgovorio na pitanje kada će smatrati da je rat završen.- Kad to osjetim, u redu? Osjetit ću to u kostima - rekao je Tramp.Ipak, samo nekoliko trenutaka ranije u istom razgovoru američki predsjednik nagovijestio je da bi kraj sukoba mogao doći relativno brzo.- Mislim da neće trebati dugo da završi - kazao je Tramp.Njegove izjave dolaze u trenutku dok Sjedinjene Američke Države i Izrael nastavljaju vojne operacije protiv Irana, koje su započele 28. februara.Od početka te vojne kampanje Tramp je u više navrata slao različite poruke o tome koliko bi sukob mogao trajati, pa su njegove procjene o završetku rata ostale prilično neodređene.

Njegove izjave dolaze u trenutku dok Sjedinjene Američke Države i Izrael nastavljaju vojne operacije protiv Irana, koje su započele 28. februara

Tramp: Rat s Iranom će završiti kad to osjetim u kostima

Gost novog izdanja „Avazovog intervjua“ bio je politički analitičar Dušan Janjić koji je govorio o trenutnoj situaciji na Bliskom istoku.

- Situacija je onakva kako se moglo predvidjeti. Ovo nije samo rat Izraela, Irana i Amerike, zna se ko je to podstakao i vodu nosi. Tu vodu nose svi regionalni Izraelci. Amerikanci su to odavno pripremali. Ovo je posljednja faza iscrtavanja novih interesnih sfera – kazao je Janjić.On je istakao da je ovo ključni momenat za iransko rukovodstvo.- Sada je momenat u kojem ovo rukovodstvo Irana treba da donese dvije odluke, a to je hoće li da ide u dalju konfrotaciju ili će da traži politički dogovor. Od te oduke zavisi da li će se sačuvati teritorijalni integritet Irana – kazao je Janjić.<h2>Trajanje sukoba</h2>On je istakao da se mnogo očekuje od novog ajatolaha.- Ako se odbaci ideja da se nešto mijenja onda slijedi ono što se zove najgori mogući scenarij, a to je podizanje Kurda, Persijanaca itd – istakao je.Prema njegovim riječima trajanje sukoba i njegovo okončanje trenutno zavise isključivo od odluka iranskog vođstva, a otkrio je i koja zemlja bi mogla biti sljedeća meta napada SAD.- Poslije ovoga za SAD postoji samo jedan korak, a to je Kuba. Sa promjenom vlasti u Kubi i ostvarivanjem interesa u Kubi jasno se obilježavaju granice do kojih Kina može da širi svoj utjecaj – objašnjava Janjić.Istakao je i da je modernizacija Irana kakva se dogodila u Turskoj je sasvim moguća.<h2>Put modernizacije</h2>- Iran kreće putem modernizacije i spašavanja teritorijalnog integriteta. Naznaka ka tome bilo je i prošle godine – kazao je.Janjić je istakao da nije moguće da dođe do daljeg širenja sukoba.- Nije moguće da ovo bude šire od regionalnog sukoba, neće biti svjetski rat. Moguće je spuštanje na tlo, otvaranje teritorija za određene interesne grupe ili što kako se to zove građanski rat – kazao je Janjić.Govoreći o ulozi Rusije kazao je da je uloga Rusije u ovom sukobu kao kod raspada Jugoslavije. Njoj možda ovaj sukob ne odgovara, ali ima većih problema. Također je istakao da bi Turska mogla odigrati važnu ulogu u mirovnim opregovorima napouzdaniji partner Amerike u tom dijelu svijeta.Kompletan intervju pogledajte u videoprilogu na početku teksta.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Poslije ovoga za SAD postoji samo jedan korak, a to je Kuba, rekao je

Video / Dušan Janjić: Ako se u Iranu odbaci ideja da se nešto mijenja, onda slijedi najgori mogući scenarij

Izraelski ministar odbrane Izrael Katz (Israel Katz) je izjavio da će Liban pretrpiti sve veću štetu na svojoj infrastrukturi dok Hezbollah napada Izrael, nakon što je vojska uništila most preko južne rijeke Litani.- Ovo je samo početak, a libanska vlada i džava Liban platit će sve veću cijenu štete na libanskoj nacionalnoj infrastrukturi koju koriste teroristi Hezbollaha zbog terorističkih aktivnosti i lansiranja raketa na državu Izrael - rekao je Katz na sastanku s visokim vojnim zvaničnicima.Upozorio je libansku vladu da će pretrpiti veću štetu na infrastrukturi i gubitak teritorija, sve dok se to ne dogodi.Katz je rekao da je most preko rijeke Litani uništen tokom noći jer je služio “kao prelaz za teroriste Hezbollaha i za prenos oružja u južni Liban“.To se dogodilo nakon što je Hezbollah ispalio 200 raketa na Izrael tokom noći sa srijede na četvrtak, u najvećoj baražnoj vatri od početka obnovljenih borbi ovog mjeseca.Izraelska vojska bori se protiv Hezbollaha, kojeg podržava Teheran, otkako je grupa počela ispaljivati ​​rakete na Izrael drugog dana zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran.Izrael je poslao trupe preko granice u južni Liban, provodeći zračna bombardiranja tog područja, kao i napadajući glavni grad Bejrut i druge dijelove zemlje, naglašavajući da ispunjava svoju srecentralnu obavezu razoružavanja Hezbollaha, prenosi AFP.

Upozorio je libansku vladu da će pretrpiti veću štetu na infrastrukturi i gubitak teritorija

Ministar vanjskih poslova Izraela Israel Katz

Kac upozorio Liban na veće štete dok Hezbolah napada Izrael

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u petak u Pariz na zakazane razgovore s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.- Predsjednik je već u Parizu - rekao je novinarima glasnogovornik predsjednika Serhij Nikiforov, prema ukrajinskim medijima, uključujući državnu novinsku agenciju Ukrinform.Nikiforov je rekao da program Zelenskog uključuje i sastanak sa studentima.Jelisejska palata je za francusku televiziju BMFTV saopštila da će Macron primiti Zelenskog u petak. Ovo je 11. posjeta ukrajinskog predsjednika Francuskoj od početka rata između Rusije i Ukrajine.- Dva lidera će razgovarati o trenutnoj situaciji, podršci Francuske i njenih evropskih partnera Ukrajini da se brani i načinima povećanja pritiska na Rusiju, posebno borbom protiv njene flote u sjeni - navodi se u saopćenju.

Ovo je 11. posjeta ukrajinskog predsjednika Francuskoj od početka rata između Rusije i Ukrajine

Zelenski stigao u Pariz na razgovore s Makronom

Izraelske zračne snage bacile su letke iznad Bejruta, pozivajući civile u Libanu da se suprotstave pokretu Hezbolah. U poruci se od stanovništva traži da razoruža tu organizaciju, koju Izrael opisuje kao "iranski štit", te da preuzme kontrolu nad političkom i sigurnosnom budućnošću svoje zemlje.- Razoružajte Hezbolah, iranski štit. Odluka o Libanu je vaša, a ne tuđa - navodi se u poruci upućenoj Libancima.U letku se navodi da stabilnost države zavisi od odluka samih građana.- Stabilnost nije samo riječ. Vaša zemlja pripada vama, Libancima. Ne dopustite da postane lak plijen oružju iranskog Hezbolaha.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: The Israeli Air Force dropped leaflets in Beirut a short while ago, calling on civilians to act against Hezbollah: &quot;You must disarm Hezbollah, Iran&#39;s shield. Lebanon is your decision, not someone else&#39;s. Not someone else&#39;s. Stability isn&#39;t just a word. For every… <a href="https://t.co/l1ufhlsFcQ">pic.twitter.com/l1ufhlsFcQ</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2032447857555280067?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U poruci se također spominje i izraelska vojna obavještajna jedinica, za koju se navodi da djeluje s ciljem osiguravanja bolje budućnosti za Liban.- Jedinica 504 radi na osiguranju budućnosti Libana i njegovog naroda, vjerujući u načelo: "Ako je vašem susjedu dobro, i vama je dobro".Na kraju letka upućen je i direktan poziv Libancima da stupe u kontakt s izraelskom stranom i učestvuju u, kako se navodi, promjenama u zemlji.- Ako želite biti dio stvarne promjene i pridonijeti prosperitetu i zaštiti svoje zemlje, ovdje smo da vas saslušamo.

U poruci se od stanovništva traži da razoruža tu organizaciju, koju Izrael opisuje kao "iranski štit"

Izraelske snage bacile letke iznad Bejruta

Video / Izrael letcima poziva Libance da se suprotstave Hezbolahu

Američka Centralna komanda (CENTCOM) imenovala je oficira izvan komande za istragu smrtonosnog napada na školu u Iranu, izjavio je u petak šef Pentagona Pit Hegset.- Mogu potvrditi da je CENTCOM imenovao istražnog oficira koji će sprovesti istragu - rekao je Hegset na konferenciji za novinare zajedno s generalom Denom Kejnom, komandantom Združenog štaba.- Istražni oficir dolazi izvan CENTCOM-a, koji nadgleda vojne operacije na Bliskom istoku i dijelovima Azije i ima čin generala - dodao je Hegset.Nedavni izvještaj navodi da je preliminarna vojna istraga SAD-a zaključila da su američke snage odgovorne za napad na osnovnu školu 28. februara, pri čemu je poginulo više od 170 ljudi.. Komandna istraga će trajati onoliko koliko je potrebno da se obrade svi aspekti ovog incidenta - rekao je Hegset.On je naglasio da SAD nikada ne cilja civile.- Mi ne ciljamo. Iran cilja. Istražit ćemo. Doći ćemo do istine i podijelit ćemo je kada je budemo imali - dodao je.

Istražni oficir dolazi izvan Centralne komanda i ima čin generala, kazao je šef Pentagona Pete Hegseth

Američka vojska imenovala oficira za istragu napada na školu u Iranu

Sjedinjene Američke Države izdale su 30-dnevnu dozvolu za kupovinu ruske nafte i naftnih derivata koji se trenutno nalaze na moru. Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) izjavio je da je riječ o potezu kojim se nastoji stabilizirati globalno tržište energenata, pogođeno ratom protiv Irana.Dozvola omogućava isporuku i prodaju ruske sirove nafte i derivata utovarenih na brodove od 12. marta, a važit će do 11. aprila prema vremenu u Vašingtonu. Besent je naglasio da ova mjera, prema procjenama američkih vlasti, ne bi trebala donijeti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi.Prema podacima londonske analitičke kompanije Lloyd’s List Intelligence, tankeri koji prevoze rusku naftu odmah su promijenili kurs nakon ove odluke. Brodovi koji su prvobitno plovili prema Maleziji ili Kini okrenuli su se prema Indiji, koja sada može ponuditi povoljnije uslove od kineskih kupaca.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) kritikovao je odluku Washingtona, poručivši da bi takav potez mogao Rusiji osigurati oko 10 milijardi dolara prihoda za nastavak rata u Ukrajina. On je to izjavio tokom posjete Pariz, na konferenciji za novinare s francuskim predsjednikom Emanuel Makron.

Trampa razbjesnilo pitanje o ostrvu Kharg: "To me ne pitajte, ako ste pametan čovjek"

Iranska vojska izvela masovni napad dronovima na izraelski vojni štab u Beršebi

U izraelskim napadima poginulo više od 700 ljudi

Sirene se oglasile u centralnom Izraelu nakon lansiranja raketa iz Irana

Tramp o Modžtabi Hamneiju: "Vjerovatno je živ u nekom obliku, ali mislim da je oštećen"

Papa Lav: Imaju li kršćani koji pokreću ratove hrabrosti preispitati svoju savjest?

Američki kongresmeni i senatori upozorili Rubija: Povlačenje iz KFOR-a moglo bi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu

Republikanci i demokrate zabrinuti: Zatražili od Rubija da se ne povlače američke trupe s Kosova

Svi članovi posade američkog vojnog aviona poginuli nakon pada u Iraku

Tramp: Rat s Iranom će završiti kad to osjetim u kostima

Video / Dušan Janjić: Ako se u Iranu odbaci ideja da se nešto mijenja, onda slijedi najgori mogući scenarij

Kac upozorio Liban na veće štete dok Hezbolah napada Izrael

Zelenski stigao u Pariz na razgovore s Makronom

Video / Izrael letcima poziva Libance da se suprotstave Hezbolahu

Američka vojska imenovala oficira za istragu napada na školu u Iranu

SAD privremeno dozvolila prodaju ruske nafte

Globus

Trampa razbjesnilo pitanje o ostrvu Kharg: "To me ne pitajte, ako ste pametan čovjek"

Iranska vojska izvela masovni napad dronovima na izraelski vojni štab u Beršebi

U izraelskim napadima poginulo više od 700 ljudi

Sirene se oglasile u centralnom Izraelu nakon lansiranja raketa iz Irana

Tramp o Modžtabi Hamneiju: "Vjerovatno je živ u nekom obliku, ali mislim da je oštećen"

Papa Lav: Imaju li kršćani koji pokreću ratove hrabrosti preispitati svoju savjest?

Američki kongresmeni i senatori upozorili Rubija: Povlačenje iz KFOR-a moglo bi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu

Republikanci i demokrate zabrinuti: Zatražili od Rubija da se ne povlače američke trupe s Kosova

Svi članovi posade američkog vojnog aviona poginuli nakon pada u Iraku

Tramp: Rat s Iranom će završiti kad to osjetim u kostima

Video / Dušan Janjić: Ako se u Iranu odbaci ideja da se nešto mijenja, onda slijedi najgori mogući scenarij

Kac upozorio Liban na veće štete dok Hezbolah napada Izrael

Zelenski stigao u Pariz na razgovore s Makronom

Video / Izrael letcima poziva Libance da se suprotstave Hezbolahu

Američka vojska imenovala oficira za istragu napada na školu u Iranu

SAD privremeno dozvolila prodaju ruske nafte