Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) osudio je napad na bazu Erbil, ističući da je prisustvo Francuske na Bliskom istoku isključivo odbrambenog karaktera. Naglasio je da Francuska nije u ratu ni s jednom državom u regionu.Govoreći o ratu u Ukrajina, Makron je upozorio da Vladimir Putin griješi ako misli da će mu sukobi na Bliskom istoku donijeti predah na ukrajinskom frontu.Istakao je da je Evropska unija najveći donator pomoći Ukrajini, navodeći da je od 2022. godine izdvojeno gotovo 200 milijardi eura. Dodao je da će EU učiniti sve kako bi bio odobren i planirani zajam od 90 milijardi eura za podršku Kijevu.Makron je najavio i novi, 20. paket sankcija protiv Rusije, naglasivši da rast cijena nafte ne smije utjecati na odlučnost evropskih zemalja. Posebno je istakao da Francuska želi imati vodeću ulogu u suzbijanju ruske takozvane „flote iz sjene“.Na kraju je poručio da trenutni razvoj događaja pokazuje kako se Moskva suočava s trostrukim porazom – strateškim, ekonomskim i moralnim.

Francuski predsjednik najavio nove sankcije Moskvi i poručio da EU nastavlja snažnu podršku Ukrajini

Makron: Rusija se suočava s trostrukim porazom

Predsjednik SAD Donald Tramp naveo je da su SAD&nbsp; spremni osigurati vojnu pratnju brodovima kroz Hormuški moreuz.Zaprijetio je da će SAD vrlo žestoko udariti na Iran sljedeće sedmice.Upitan hoće li SAD pomoći naftnim tankerima pri prolasku kroz ključni morski tjesnac, Tramp je odgovorio potvrdno.&nbsp;- Učinit ćemo to ako bude potrebno. Ali, znate, nadamo se da će se stvari odvijati jako dobro. Vidjet ćemo što će se dogoditi - rekao je, ne navodeći dodatne pojedinosti.Riječ je o intervjuu s Brajanom Kilmedom na Fox Newsu, koji je djelimično emitiran u emisiji "Fox&amp;Friends".- Udarit ćemo ih vrlo žestoko tokom sljedeće sedmice - dodao je Tramp.&nbsp;

Upitan hoće li SAD pomoći naftnim tankerima pri prolasku kroz ključni morski tjesnac, Tramp je odgovorio potvrdno

Tramp: Sljedeće sedmice ćemo žestoko napasti Iran

Američki ministar odbrane Pit Hegset danas se obratio javnosti povodom vojnih operacija protiv Irana, ističući da je iranski režim u potpunom haosu.– SAD desetkuje iranski režim. Nikada prije moderna vojska nije ovako uništena – rekao je Hegset.&nbsp;Dodao da su rekli da ovo neće biti poštena borba i da se to pokazalo tačnim.Hegseth je dodao da je novo iransko vodstvo, predvođeno Modžtabom Hamneijem, povrijeđeno i zbunjeno.&nbsp;– Jasno vam je zašto je objavio pisanu poruku. Otac mu je ubijen, on je uplašen, povrijeđen,&nbsp; lice mu je vjerovatno unakaženo, bježi, traži legitimitet, u haosu je. Ko vodi zemlju? Možda ni Iran to ne zna – rekao je američki ministar.On je također naglasio da su i Iran i SAD svjesni da je vodstvo Irana ozbiljno oslabljeno.&nbsp;– Iransko vodstvo se sakrilo. Boje se. To štakori rade. Režim se raspada, zbunjeni su i mi to znamo. Mi ćemo nastaviti gurati. Nemamo milosti za neprijatelje – zaključio je Hegseth.

Iransko vodstvo se sakrilo. Boje se. To štakori rade. Hamnei se boji i u bijegu je

Hegset: Ajatolah im je povrijeđen, lice mu je vjerovatno unakaženo, zato je objavio pisanu poruku

Jedan francuski vojnik je ubijen, a nekoliko ih je povrijeđeno u napadu iranskim dronom Shahed u iračkoj regiji Erbil, potvrdio je francuski pukovnik Francois-Xavier de la Chesnay, prenosi novinska agencija AFP.&nbsp;Pukovnik De la Česnaj izjavio je da je 42-godišnji Arnaud Frion "ubijen u napadu dronom Shahed na njegov položaj".&nbsp;Riječ je o prvom francuskom vojniku koji je poginuo u ovom sukobu.

<blockquote class="twitter-tweet">Profonde émotion à l’annonce du décès de l’adjudant-chef Arnaud FRION, survenu près d’Erbil, en Irak suite à une frappe de drone. Il était engagé dans des actions de formation à la lutte contre le terrorisme au profit des forces armées irakiennes. Les armées françaises… <a href="https://t.co/iWWUSDWgpK">https://t.co/iWWUSDWgpK</a> <a href="https://t.co/hIISdO645h">pic.twitter.com/hIISdO645h</a>&mdash; Chef d&#39;état-major des armées (@CEMA_FR) <a href="https://twitter.com/CEMA_FR/status/2032382433216110880?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Pukovnik De la Česnaj izjavio je da je 42-godišnji Arnaud Frion "ubijen u napadu dronom Shahed na njegov položaj"

Prvi put od početka sukoba: U Iraku preminuo francuski vojnik, usmrtio ga iranski dron

Nakon što je otkrio cijenu carina, predsjednik Donald Trump sada je otkrio i cijenu rata. Dana 9. marta izjavio je da će njegova kampanja protiv Irana biti završena „vrlo brzo“, što je oborilo cijene nafte, koje su dan ranije dosegle gotovo 120 dolara po barelu, na oko 80 dolara (prije rata bile su oko 70).<h2>Blokirano 15% globalne ponude</h2>Iransko faktičko zatvaranje Hormuškog moreuza blokiralo je oko 15% globalne ponude nafte. Trump, suočen s izborima na polovini mandata i biračima umornim od inflacije, signalizira da ne može podnijeti takve troškove – baš kao što se povukao iz trgovinskog rata nakon što su tržišta posrnula prošlog proljeća.Ipak, Trump je u pitanjima rata i mira jednako haotičan kao i u ekonomskoj politici. U trenutku pisanja ovog teksta moreuz je i dalje praktično zatvoren nakon što je Iran napao brodove u tom području. Cijena nafte ponovo je porasla na oko 100 dolara. Istovremeno, američka retorika ostaje ratoborna: ministar odbrane Pete Hegseth obećava da će se borba nastaviti još snažnije.Šteta koju će rat s Iranom nanijeti svjetskoj ekonomiji bit će velika, ali nejednako raspoređena. A kada je riječ o iranskom nuklearnom programu, dobrih opcija zapravo nema.Ova konfuzija otkriva predsjednikov nedostatak dobrih rješenja. Dok je deeskalacija trgovinskog rata u velikoj mjeri bila u njegovim rukama, stari energetski poredak ne može jednostavno obnoviti. Šta god se dalje dogodilo, svijet ulazi u novu eru energetske nesigurnosti.Šok koji je rat izazvao mogao bi biti ogroman. Tačno je da svijet danas manje ovisi o nafti nego 1973. godine, kada je arapski embargo doveo do četverostrukog rasta cijena, ili 1979–80., kada su iranska revolucija i iransko-irački rat poremetili snabdijevanje. Tada se nafta još često koristila za proizvodnju električne energije. Danas se koristi manje – uglavnom za transport i petrohemijsku industriju.Ali taj razvoj ima i drugu stranu. Današnja potražnja za naftom je tvrdokorna, pa cijene moraju rasti više da bi se nadoknadio isti pad ponude. A sadašnji poremećaj je ekstreman: gubitak ponude veći je nego tokom šokova iz 1970-ih. Čak ni u najgorim trenucima krize trgovci nisu ozbiljno uračunali scenario dugotrajnog zatvaranja moreuza. Cijena nafte potrebna da potražnja padne na nivo dostupne ponude u takvom scenariju mogla bi preći 150 dolara po barelu.Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) raspolažu sa oko 1,8 milijardi barela strateških rezervi i već su pustile 400 miliona. Međutim, pristup tim zalihama često ograničavaju cjevovodi i druga infrastruktura. Čak je i Kina, koja je izgradila vlastite ogromne zalihe, morala obustaviti izvoz nekih rafiniranih naftnih proizvoda. Budući da je transport ključni input za veliki dio svjetske ekonomije, uska grla u snabdijevanju mogla bi nanijeti ozbiljnu štetu.I šok nije ograničen samo na naftu. Glavni katarski izvozni terminal za ukapljeni prirodni gas (LNG) i dalje je zatvoren nakon napada dronom, što je s tržišta uklonilo gotovo petinu globalne ponude. Planirano povećanje proizvodnje također je odgođeno. Nestanak katarskog izvoza izazvao je utrku za energentima u Aziji. U Evropi, gdje su skladišta gasa neuobičajeno prazna za ovo doba godine, cijene su porasle za više od polovine. Amerika bi mogla izvoziti više LNG-a, ali i njena domaća potražnja za gasom raste zbog eksplozije energetskih potreba data-centara.<h2>Pokušaj produženja rata</h2>Iran bi mogao pokušati produžiti rat kako bi pokazao da on, a ne Amerika, diktira tempo. Dana 11. marta Iran je pogodio tri teretna broda u Hormuškom moreuzu, a kasnije i dva tankera u blizini Iraka. Poput jemenskih Hutija, koji su uspješno napadali brodove u Crvenom moru relativno jednostavnim oružjem uprkos naporima NATO-a da ih zaustavi, iranski režim je naučio da može lansirati dronove na brodove i energetsku infrastrukturu čak i dok trpi bombardovanje.Čak i kada rat završi, svijet će se promijeniti. Iranski novi tvrdi vrhovni vođa Mojtaba Hamenei sada zna da su cijene energije američka slaba tačka. U Ukrajini, gdje su testirani sistemi protiv dronova, neke iranske letjelice ipak uspijevaju proći. Američke trupe neće okupirati Iran kako bi spriječile lansiranja. Sjedinjene Države nemaju kapacitet da štite svaki tanker, čak i ako im osiguraju jeftino osiguranje. Poremećaji na energetskim tržištima zato će se stalno vraćati uz svaku novu geopolitičku napetost, posebno ako Iran zaključi da mu je nuklearno oružje potrebno za sigurnost.To je nova realnost u kojoj će investitori, kompanije i političari morati djelovati. Za investitore, kontrast između sve nestabilnijeg svijeta i optimističnih berzi postaje sve izraženiji. Haos na Bliskom istoku pridružuje se dugoj listi prijetnji tržištima, uključujući zabrinjavajuće scenarije povezane s umjetnom inteligencijom, probleme u sektoru privatnog kreditiranja i gubitak povjerenja u prezadužene države. Prinosi na državne obveznice porasli su od početka krize, posebno u južnoj Evropi i Britaniji, koja ovisi o uvozu LNG-a.Kompanije se suočavaju s novom premijom rizika jer cijene energije sada odražavaju stalnu opasnost od sukoba. Kao nakon pandemije i početka rata u Ukrajini, ponovo moraju pažljivo analizirati rizike u svojim lancima snabdijevanja, uključujući izloženost ekonomijama Zaljeva, čija je reputacija stabilnosti sada uzdrmana i koje mogu očekivati manje investicija i manje turista.Za donosioce odluka slijede bolni izbori. Veće zalihe energije dio su rješenja. Bila je greška što Trump nije obnovio američke strateške rezerve nafte dok su cijene bile niske prije rata. Sada će njihovo povećanje biti mnogo skuplje. Visoke cijene trebale bi potaknuti novu proizvodnju izvan Bliskog istoka. Do tada će zemlje poput Amerike teško odoljeti iskušenju energetskog protekcionizma. Kada proizvođači i rafinerije, uključujući Kinu i Indiju, počnu ograničavati izvoz kako bi zaštitili vlastite potrošače od visokih cijena, šteta za druge zemlje može biti velika.Centralne banke suočit će se s novim inflatornim pritiscima koji povećavaju rizik od recesije i spirale rasta plata i cijena. Političari će biti pod pritiskom birača koji traže energetske subvencije, poput onih koje su mnoge bogate zemlje uvele nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je pomoć u nekim evropskim državama premašila 2,5% BDP-a i dodatno povećala javni dug. To bi moglo prebaciti teret na siromašnije zemlje, posebno u Aziji; 2022. godine Bangladeš je, na primjer, morao uvoditi redukcije električne energije.Teško je predvidjeti kako će ova kriza završiti. Ali čak i ako države donesu ispravne političke odluke, već je jasno da je rat svjetsku ekonomiju učinio siromašnijom, nestabilnijom i težom za upravljanje.

Šta god da se dogodi, tržište energenata promijenjeno je za sva vremena

Šta se dešava s Hormuškim moreuzom: Napad na svjetsku ekonomiju

Iranska državna televizija izvijestila je o snažnoj eksploziji na jednom od trgova u Teheranu, na mjestu gdje su se trebale održati demonstracije. Televizijska kuća IRIB objavila je snimke i fotografije na kojima se vidi gusti dim kako se diže iznad grada, prenosi Sky News.<h2>Uzrok eksplozije</h2>Poluslužbena novinska agencija Tasnim navodi kako je eksploziju izazvalo "američko-izraelsko bombardiranje". Prema njihovim izvješćima, pogođeno je područje južno od ulice Enghelab, jedne od središnjih prometnica u iranskoj prijestolnici.

<blockquote class="twitter-tweet">Smoke rises in the air following an Israeli air strike near a pro-government rally marking the annual Quds Day on Enghelab Street in Tehran city centre. Chants of Allahu Akbar can be heard in reaction to the strike. Location: 35.701154, 51.403464<a href="https://twitter.com/GeoConfirmed?ref_src=twsrc%5Etfw">@GeoConfirmed</a> <a href="https://t.co/E0DFuwzCpv">pic.twitter.com/E0DFuwzCpv</a>&mdash; Shayan Sardarizadeh (@Shayan86) <a href="https://twitter.com/Shayan86/status/2032384361253793796?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Reakcije demonstranata</h2>Novinske agencije povezane s režimom izvijestile su da su provladini prosvjednici, koji su svjedočili napadima s udaljenosti, odgovorili uzvicima "Smrt Americi", "Smrt Izraelu" i "Ni kompromis ni predaja, borba s Amerikom".<h2>Protesti povodom Dana Al Qudsa</h2>Do incidenta je došlo u vrijeme održavanja marševa povodom Dana Al Qudsa, odnosno Dana Jeruzalema. Među sudionicima prosvjeda navodno je bio i najmanje jedan visoki dužnosnik, Ali Larijani, iranski šef nacionalne sigurnosti i ključni savjetnik prethodnog vrhovnog vođe Alija Khameneija.Tradicija marševa za Dan Al Qudsa, koji predstavlja godišnji međunarodni skup podrške Palestincima, započela je nakon Iranske revolucije 1979. godine. Skupovi se održavaju diljem svijeta posljednjeg petka Ramazana.

Poluslužbena novinska agencija Tasnim navodi kako je eksploziju izazvalo "američko-izraelsko bombardiranje"

Eksplozija tokom protesta u Teheranu: Masa uzvikivala "Smrt Americi"

Ministar prometa i infrastrukture Turske Abdulkadir Uraloglu kazao je kako je jedan turski brod uspio proći kroz blokadu u Hormuškom moreuzu.Obraćajući se novinarima Uraloglu je izjavio kako je brod dobio dozvolu za prolazak jer je koristio iransku luku.- Imali smo 15 brodova. Dobili smo dozvolu da prođemo jednim od njih jer koristi iransku luku. Proglasili smo najviši nivo sigurnosti tamo. U stalnom smo kontaktu s brodovima u turskom vlasništvu i našim Glavnim centrom za traganje i spašavanje. Naravno, znate važnost Hormuškog moreuza u svjetskoj trgovini, energetici i tačkama snabdijevanja. Ako pogledamo broj brodova, 14 brodova u turskom vlasništvu je još uvijek tamo, ali kada to saberemo, mogu reći da se u Hormuškom moreuzu još uvijek nalazi 800 brodova različitih klasa - ističe ministar.Također, naveo je i kako su u Hormuzu "zaglavljeni" i kruzeri.- Šest kruzera, zajedno sa svojim putnicima, još uvijek čeka tamo. Kao što sam ranije spomenuo, imali smo 15 brodova. Prošli smo pored jednog od njih nakon što smo dobili dozvolu od iranskih vlasti jer koristi iransku luku. Pokušavamo ostati u kontaktu s iranskom stranom. Naši brodovi koji čekaju trenutno nemaju nikakvih problema - poručio je.Također, rekao je i kako je Turska značajno smanjila broj letova za Bliski istok.- Prije početka sukoba smanjili smo letove za Iran. Letovi za Irak, Jordan, Libanon i Siriju su također obustavljeni. Aerodromi koje smo najlakše koristili bili su Rijad, Džeda, Medina i Muskat, mogli smo ih aktivnije koristiti. Tokom ovog perioda, nakon napada dronom na aerodrom u Nahčivanu, dva azerbejdžanska aviona sletjela su u Igdir. Odatle smo ih sigurno poslali u Nahčivan - naveo je ministar.

Imali smo 15 brodova. Dobili smo dozvolu da prođemo jednim od njih jer koristi iransku luku, kazao je

Ministar prometa i infrastrukture Turske Abdulkadir Uraloglu

Turski brod prošao blokadu u Hormuškom moreuzu

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je liderima G7 na online sastanku u srijedu da se Iran uskoro predaje, naveo je Axios pozivajući se na tri zvaničnika iz zemalja G7.Tramp je poručio da se riješio "raka koji je svima prijetio", hvaleći se uspjesima operacije "Epski bijest".On je kazao da "niko ne zna ko je vođa, pa nema nikoga ko može objaviti predaju", naveo je Axios.Predsjednik SAD je iranske čelnike nazvao i "poremećenim ološem" i da mu je bila velika čast ubiti ih.

On je kazao da "niko ne zna ko je vođa, pa nema nikoga ko može objaviti predaju"

Tramp poručio liderima G7: Iran se uskoro predaje, riješili smo se raka koji je svima prijetio

Erika Kirk, supruga ubijenog desničarskog aktiviste Čarlija Kirka (Charlie), imenovana je na mjesto savjetnice u Akademiji ratnog zrakoplovstva SAD.Tačnije, predsjednik SAD je imenovao u Board of Visitors, odnosno odbor koji se bavi savjetovanjem ministru odbrane o promjenama na ovoj akademiji. Odbor svake godine podnosi izvještaj o moralu, finansijskom stanju i akademskom radu ove vojne institucije.<h2>"Savršen izbor"</h2>U odboru se nalazi i senator Markvejn Mulin (Markwayne Mullin), nedavni Trampov izbor za sljedećeg ministra domovinske sigurnosti, kao i senatori Tommy Tuberville, Kevin Cramer, Ted Budd i John Hickenlooper, između ostalih.Odbor nije objavio imenovanje Erike Kirk, iako se njeno ime sada nalazi na listi članova.Na pitanje kada je Erika Kirk imenovana u odbor, Bijela kuća nije dala konkretan datum, već je samo pohvalila Trampa kao nekoga ko je "napravio savršen izbor" njenim imenovanjem.- Čarli Kirk je ponosno služio u odboru, nadahnjujući ne samo sljedeću generaciju pripadnika oružanih snaga, već i milione širom svijeta svojom snažnom kršćanskom vjerom, odbranom istine i dubokom ljubavlju prema domovini. Erika Kirk će nastaviti njegovo naslijeđe i bit će neustrašiva zagovornica najelitnijih zračnih snaga u historiji svijeta, čiji ratnici našu naciju čuvaju sigurnom, snažnom i slobodnom - izjavila je portparolka Bijele kuće Olivia Wales u saopćenju.<h2>Član odbora</h2>Čarli Kirk, suosnivač konzervativne organizacije Turning Point USA, imenovan je u ovaj odbor od strane Trampa u martu 2025. godine i prisustvovao je jednom sastanku u avgustu, prije nego što je 10. septembra ubijen u kampusu univerziteta Utah Valley.Dok je bio član odbora, Kirk je ukazivao na kašnjenja u izgradnji kapele na Akademiji i insistirao da škola naglasi ono što Ameriku čini posebnom, jer je "imperativ da ovi kadeti znaju da smo mi najveća nacija ikada", kako je tada rekao.Ovaj 31-godišnjak bio je izuzetno cijenjen u Trampovoj administraciji i promovisao je konzervativne vrijednosti na univerzitetskim kampusima širom zemlje kroz organizaciju Turning Point USA.Nakon njegove smrti, Erika Kirk je preuzela funkciju izvršne direktorice organizacije Turning Point USA.

Imenovao je u Board of Visitors, odnosno odbor koji se bavi savjetovanjem ministru odbrane o promjenama na ovoj akademiji

Erika Kirk imenovana na mjesto savjetnice u Akademiji ratnog zrakoplovstva SAD

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) naglo je prekinuo intervju uživo kada mu je pomoćnik poručio: “Predsjednik vas treba odmah”, zbog hitnog sastanka u kriznoj sobi Bijele kuće o situaciji s Iranom i napetostima u Hormuškom moreuzu.Incident se dogodio tokom razgovora za Sky News i podcast "The Master Investor". Pomoćnik je ušao u kadar u 10:22 i prekinuo intervju, nakon čega je Besent napustio prostoriju da se pridruži predsjedniku Trampu u prostoriju&nbsp; za gotovinu.Besent se vratio pred kamere oko 12:07, vidno uznemiren i s potresenim glasom. Govorio je o brzom napretku iranske misije i planovima američke mornarice da nadgleda tankere kroz Hormuški moreuz kako bi osigurali slobodnu plovidbu.Ministar je naveo da je sukob s Iranom do sada koštao SAD oko 11 milijardi dolara, ali je naglasio: “Ne postoji cijena zbog koje bih rekao da se rat više ne može priuštiti.”

Besent se vratio pred kamere oko 12:07 s potresenim glasom

Hitna reakcija u Vašingtonu: Tramp zvao ministra finansija usred intervjua, vratio se vidno uznemiren

Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Levit (Leavitt), izazvala je pažnju svojim izjavama nakon izvještaja američkog ABC-a o navodnoj prijetnji dronovima iz Irana prema Kaliforniji.&nbsp;Levit je jasno rekla da “ne postoji prijetnja iz Irana našoj zemlji, niti je ikada postojala”, što je u suprotnosti s ranijim izjavama predsjednika Donalda Trampa (Trump).ABC je objavio da je FBI poslao upozorenje policijskim stanicama o mogućem iranskom napadu dronovima. Levit je poručila da je izvještaj zasnovan na neprovjerenim informacijama i tražila povlačenje priče.Njena izjava izazvala je brojne reakcije. Senator Chris Murphy je sarkastično komentarisao.- Levit je eksplicitno navela da Iran ne predstavlja prijetnju po SAD, ali imamo masovna poskupljenja goriva i drugih stvari. Teško za shvatiti - kazao je.Izjava Leavitt ističe razliku između stvarnog rizika i opravdanja za ranije političke odluke, naglašavajući važnost provjerenih informacija u izvještavanju o sigurnosti.

Njena izjava izazvala je brojne reakcije

Glasnogovornica Bijele kuće slučajno priznala: Iran nije prijetnja našoj zemlji

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) prije dva dana poručio je da je nogometna reprezentacija Irana dobrodošla na Svjetsko prvenstvo, no sada je promijenio stav.Iranska reprezentacija trebala bi odigrati sve tri utakmice grupne faze u SAD, ali zbog sukoba na Bliskom istoku najavljeno je da će azijska selekcija odustati od učešća.Prije dva dana predsjednik FIFA, Đani (Gianni) Infantino, sastao se s Trampom Bijeloj kući, gdje mu je Tramp tada rekao da želi vidjeti Iran na Svjetskom prvenstvu.&nbsp;- Razgovarali smo i o aktuelnoj situaciji u Iranu i činjenici da se iranski tim kvalifikovao za učešće na FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.. Tokom razgovora, predsjednik Tramp je ponovio da je iranska reprezentacija, naravno, dobrodošla da se takmiči na turniru u Sjedinjenim Državama - rekao je Infantino.Međutim, danas je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da smatra kako nije prikladno da Iranci dođu u SAD na Svjetsko prvenstvo.&nbsp;- Iranska nogometna reprezentacija je dobrodošla na Svjetsko prvenstvo, ali zaista ne vjerujem da je prikladno da budu tamo, zbog njihove bezbjednosti i života - poručio je Tramp.

Ne vjerujem da je prikladno da budu tamo, zbog njihove bezbjednosti i života, poručuje Tramp

Tramp promijenio mišljenje o učešću iranske reprezentacije na Svjetskom prventsvu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) doputovao je u Paris gdje se sastao s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron). Posjetu je potvrdio glasnogovornik ukrajinskog predsjednika Serhij Nikiforov za ukrajinski javni servis Suspilne.Sastanak je održan u Jelisejskoj palati, a glavne teme razgovora bile su aktuelna situacija u Ukrajini, nastavak vojne i političke podrške koju Francuska i evropski partneri pružaju Ukraini, kao i dodatne mjere pritiska na Rusiju.Kako je saopćeno iz Jelisejske palate, dvojica lidera razgovarala su i o mogućnostima za postizanje pravednog i trajnog mira, te o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu u okviru takozvane Koalicije voljnih.Također je bilo riječi o naporima da se ograniči djelovanje ruske „flote iz sjene“, koja se koristi za zaobilaženje međunarodnih sankcija.

Razgovarali o vojnoj pomoći Ukrajini i jačanju pritiska na Rusiju

Zelenski: Naredna runda pregovora sa SAD-om bit će održana u Abu Dhabiju

Zelenski se sastao s Makronom u Parizu 

Iranski ambasador pri UN-u u Ženevi, Ali Bahreini, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru da bi svaka vojna baza koja bi se koristila za napad na Iran, uključujući i one na evropskom teritoriju, mogla postati legitimna meta u jeku rata na Bliskom istoku, piše Euronews.- Da budem jasan, naše vojne snage objavile su politiku prema kojoj bi svaki objekt, svaka baza koja se koristi za napad na Iran, bila legitimna meta za naše vojne snage - rekao je ambasador Bahreini u četvrtak.&nbsp;Na pitanje može li to uključivati i lokacije u Evropi, odgovorio je: "Branit ćemo našu zemlju u skladu s onim što je potrebno da je osiguramo i da zagarantujemo da ne bude agresije na našu zemlju."Bahreini je također negirao da je Iran napadao civilne lokacije u Zaljevu, optuživši za to SAD i Izrael, te ustvrdio da Teheran cilja isključivo vojne mete.&nbsp;- Ne mogu prihvatiti tu tvrdnju - rekao je, dodavši da su iranske vojne snage dobile upute da ciljaju isključivo vojne baze koje Sjedinjene Države koriste protiv Irana.

Također je negirao da je Iran napadao civilne lokacije u Zaljevu, optuživši za to SAD i Izrael

Iranski ambasador: Ne isključujemo mogućnost napada na vojne ciljeve u Evropi

U Iranu su uhapšene četiri osobe pod optužbom da su odavale osjetljive informacije televizijskoj kući Iran International, koja program na farsiju emitira iz Velike Britanije.&nbsp;Kako izvještava iranska novinska agencija Tasnim, hapšenja je provelo komandanstvo policijskih snaga Revolucionarne garde (FARAJA).Tasnim u svom izvještaju opisuje Iran International kao "neprijateljsku, antiiransku mrežu".&nbsp;Uhapšene se tereti da su pohranjivali povjerljive informacije na svojim telefonima o lokacijama raketnih udara i bombardiranja i slale ih toj mreži.

Uhapšene se tereti da su pohranjivali povjerljive informacije na svojim telefonima o lokacijama raketnih udara i bombardiranja i slale ih toj mreži

Iran uhapsio četiri osobe zbog odavanja informacija TV kući u Britaniji

Premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) uputio je prikrivenu prijetnju prema novom iranskom vrhovnom vođi Modžati Hamneiju (Mojtaba Khamenei) tijekom prve konferencije za novinare od početka rata.&nbsp;Netanjahu je istakao da Iran "više nije isti" nakon skoro dvije sedmice bombardiranja, te da su udari pogodili elitni Korpus revolucionarne garde i paravojne snage Basij.Premijer je naglasio da će nastaviti napade na Hezbolah (Hezbollah), nakon što je grupa 2. marta otvorila vatru kao odmazdu za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, oca Modžtabe Hamenija.Na pitanje o mogućim mjerama protiv Modžtabe i šefa Hezbolaha Naim Kasima (Qassem), Netanjahu je odgovorio:&nbsp;- Ne bih izdavao police životnog osiguranja nijednom od vođa terorističke organizacije. Ne namjeravam ovdje dati tačan izvještaj o tome šta planiramo ili šta ćemo učiniti.Netanjahu je dodao da je cilj izraelskih napada na Iran "eliminacija onoga što smatra egzistencijalnom prijetnjom koju predstavljaju teheranski nuklearni i balistički raketni programi".Premijer je također naglasio da, čak i ako iranska vlada ne padne, ostat će slaba i rekao:&nbsp;- Neću detaljno objašnjavati akcije koje poduzimamo. Stvaramo optimalne uslove za rušenje režima, ali neću poreći da vam ne mogu sa sigurnošću reći da će iranski narod srušiti režim. Režim je srušen iznutra. Ali mi definitivno možemo pomoći i pomažemo.

Makron: Rusija se suočava s trostrukim porazom

Tramp: Sljedeće sedmice ćemo žestoko napasti Iran

Hegset: Ajatolah im je povrijeđen, lice mu je vjerovatno unakaženo, zato je objavio pisanu poruku

Prvi put od početka sukoba: U Iraku preminuo francuski vojnik, usmrtio ga iranski dron

Šta se dešava s Hormuškim moreuzom: Napad na svjetsku ekonomiju

Eksplozija tokom protesta u Teheranu: Masa uzvikivala "Smrt Americi"

Turski brod prošao blokadu u Hormuškom moreuzu

Tramp poručio liderima G7: Iran se uskoro predaje, riješili smo se raka koji je svima prijetio

Erika Kirk imenovana na mjesto savjetnice u Akademiji ratnog zrakoplovstva SAD

Hitna reakcija u Vašingtonu: Tramp zvao ministra finansija usred intervjua, vratio se vidno uznemiren

Glasnogovornica Bijele kuće slučajno priznala: Iran nije prijetnja našoj zemlji

Tramp promijenio mišljenje o učešću iranske reprezentacije na Svjetskom prventsvu

Zelenski se sastao s Makronom u Parizu

Iranski ambasador: Ne isključujemo mogućnost napada na vojne ciljeve u Evropi

Iran uhapsio četiri osobe zbog odavanja informacija TV kući u Britaniji

Izraelski premijer zaprijetio Modžtabi Hamneiju, detalje planova nije otkrio

Globus

Makron: Rusija se suočava s trostrukim porazom

Tramp: Sljedeće sedmice ćemo žestoko napasti Iran

Hegset: Ajatolah im je povrijeđen, lice mu je vjerovatno unakaženo, zato je objavio pisanu poruku

Prvi put od početka sukoba: U Iraku preminuo francuski vojnik, usmrtio ga iranski dron

Šta se dešava s Hormuškim moreuzom: Napad na svjetsku ekonomiju

Eksplozija tokom protesta u Teheranu: Masa uzvikivala "Smrt Americi"

Turski brod prošao blokadu u Hormuškom moreuzu

Tramp poručio liderima G7: Iran se uskoro predaje, riješili smo se raka koji je svima prijetio

Erika Kirk imenovana na mjesto savjetnice u Akademiji ratnog zrakoplovstva SAD

Hitna reakcija u Vašingtonu: Tramp zvao ministra finansija usred intervjua, vratio se vidno uznemiren

Glasnogovornica Bijele kuće slučajno priznala: Iran nije prijetnja našoj zemlji

Tramp promijenio mišljenje o učešću iranske reprezentacije na Svjetskom prventsvu

Zelenski se sastao s Makronom u Parizu

Iranski ambasador: Ne isključujemo mogućnost napada na vojne ciljeve u Evropi

Iran uhapsio četiri osobe zbog odavanja informacija TV kući u Britaniji

Izraelski premijer zaprijetio Modžtabi Hamneiju, detalje planova nije otkrio