Bijela kuća je u nedjelju saopćila da kopnene trupe ostaju opcija u kampanji protiv Irana, čak i dok se operacija i dalje provodi uglavnom zračnim putem, javlja Anadolu.- To je uglavnom bila zračna kampanja i nastavit će biti - rekla je glasnogovornica Kerolajn Levit za Fox News, dodajući da američki predsjednik Donald Tramp želi nastaviti procjenjivati ​​napredak operacije prije donošenja bilo kakvih odluka.<h2>Sve opcije na stolu</h2>Kopnene trupe "nisu dio trenutnog plana, ali predsjednik mudro drži svoje opcije na stolu", rekla je.Tramp je prethodno rekao "New York Postu" da ne isključuje raspoređivanje kopnenih snaga "ako budu potrebne".Što se tiče cijena energije i nafte, Levit je priznala kratkoročne poremećaje, ali ih je predstavila kao kompromis, rekavši da bi uklanjanje "odmetničkog iranskog terorističkog režima" u konačnici koristilo naftnoj industriji i okončalo navodna dugogodišnja ograničenja protoka energije kroz Hormuški moreuz koja je Teheran nametnuo.<h2>Alternativne ospkrbe</h2>Što se tiče alternativnih opskrba naftom, Levit je ukazala na Venecuelu, rekavši da SAD radi s privremenim vlastima tamo kako bi naftu dovele na tržište "što je brže moguće".- Te cijene će se vratiti na dno baš kao što su pale tokom protekle godine - rekla je.Regionalne tenzije su eskalirale prošle sedmice kada su SAD i Izrael pokrenuli napad na Iran, a u kojem je navodno ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Khameneija.Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne resurse.

Glasnogovornica Kerolajn Levit kaže da se operacija zasad vodi uglavnom iz zraka, ali da predsjednik Donald Tramp ne isključuje slanje kopnenih snaga

Bijela kuća: Tramp ne isključuje slanje kopnenih trupa u sukobu s Iranom

Izrael je pokrenuo nove zračne napade na jugoistočne dijelove iranske prijestolnice Teherana dok je Iran lansirao još jedan baraž raketa prema Izraelu, prema izvještajima, javlja Anadolu.Izraelska vojska saopćila je da je detektovala novi val raketa usmjerenih prema centralnim dijelovima zemlje, objavio je izraelski javni emiter KAN.Izraelski dnevnik "Yedioth Ahronoth" saopćio je da su sirene za upozorenje na raketne napade aktivirane u brojnim zajednicama širom centralnog Izraela, od Ašdoda do regije Sharon, kao i u Jerusalemu i na Zapadnoj obali.Zasad nema izvještaja o žrtvama ili šteti.Regionalna eskalacija se rasplamsala otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Khameneija, a ranjeno više od 10.000.Teheran je odgovorio raketnim i bespilotnim napadima na Izrael, Irak, Jordan i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne snage.

Novi val raketa usmjerenih prema centralnim dijelovima zemlje, izvještavaju izraelski mediji pozivajući se na vojsku

U izraelskim zračnim napadima pogođen Teheran

U izraelskim zračnim napadima pogođen Teheran, Iran pokrenuo novi raketni napad na Izrael

Sekretar iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Ali Laridžani reagovao je na izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je rekao da novi vrhovni vođa Irana prvo mora dobiti njegovo odobrenje.Laridžani je u razgovoru za iransku televiziju naglasio da iransko rukovodstvo ostaje ujedinjeno u sukobu sa SAD-om i Izraelom te je odbacio Trampovu sugestiju da bi bio uključen u izbor sljedećeg iranskog lidera.- Naši lideri su jedinstveni po ovom pitanju i nemaju međusobnih nesuglasica. Nemamo međusobnih podjela u borbi protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Larijani.Dodao je da Iranci možda imaju razlike među sobom, ali oni ostaju Iranci i stoje uz Iran.- Šta gospodin Tramp govori? Kaže da misli da bi trebao doprinijeti izboru sljedećeg iranskog vođe. Prema mom mišljenju, to pokazuje da je on vrlo nazadna osoba - rekao je Laridžani.

Naši lideri su jedinstveni po ovom pitanju i nemaju međusobnih nesuglasica, rekao je

Ali Laridžani, Sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana

Iranski lider osudio Trampove tvrdnje o izboru vođe: "To pokazuje da je on vrlo nazadna osoba"

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da “niko ne zna” ko će biti sljedeći vrhovni vođa Irana, usred izvještaja da je tijelo nadležno za to već izabralo nasljednika ajatolaha Alija Hamneija.Govoreći za NBC-ovu emisiju “Meet the Press” u nedjelju, Aragči je rekao:- Kruži mnogo glasina, ali moramo sačekati da se sastane Vijeće eksperata i glasa o novom vrhovnom vođi.Skupština je tijelo od 88 visokih klerika koje bira vrhovnog vođu Irana, a njene članove biraju iranski birači.Aragči je naveo da je, dok se Skupština ne sastane, privremeno rukovodstvo zaduženo za upravljanje zemljom, te da sve iranske institucije normalno obavljaju svoj posao. Neki posmatrači smatraju da novi vođa ne može biti imenovan dok se Skupština ne sastane lično.<h2>Trampove izjave</h2>Aragči je također upitan o tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trampa da bi on morao imati riječ u izboru novog iranskog liderstva.- Ne dozvoljavamo nikome da se miješa u naše unutrašnje poslove. To je stvar iranskog naroda - rekao je.<h2>Zahtjev za predaju</h2>Dodao je i da Iran ne bi prihvatio Trampov zahtjev za bezuslovnu predaju.Kazao je da je Iran u junu prošle godine prihvatio primirje, ali da je sada potrebno trajni kraj rata.- Niko ne želi nastaviti ovaj rat - rekao je Aragči, dodajući da će Iran nastaviti djelovati u samoodbrani.Naglasio je da Iran ne napada svoje susjede, već cilja američke objekte i instalacije u arapskim zemljama Zaljeva.

Aragči je također upitan o tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trampa da bi on morao imati riječ u izboru novog iranskog liderstva

Aragči: "Niko ne zna ko će biti novi vrhovni vođa Irana"

Predsjednik SAD Donald Tramp da novi ajatolah "neće dugo potrajati" ako Iranci prvo ne dobiju njegovo odobrenje.- Želimo osigurati da se ne moramo vraćati svakih 10 godina, kada nećete imati predsjednika poput mene koji to neće dopustiti - kazao je Tramp za ABC News.Poručio je da se ljudi ne žele vraćati za pet godina i ponovo raditi istu stvar ili dozvoliti im da imaju nuklearno oružje.

Iranski mediji: Izabran novi ajatolah, još nije objavljeno ime

Ponovio je tezu da je Iran htio napasti cijeli Bliski istok.Podsjećamo, Tramp je i ranije kazao da mora biti uključen u izbor novog ajatolaha, dok je Grupa eksperata poručila da im je glavni kriterij to da novog ajatolaha moraju mrziti Amerikanci.- Trump još uvijek nije svjestan kakvu je katastrofu navukao na sebe i američke vojnike ubistvom našeg imama, a sada bi da kroji sudbinu jedne nacije - naveo je ranije predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf.Tramp je ranije za Axios kazao da je protiv imenovanja Modžtabe Hamneija, sina ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, za novog lidera.- Oni gube vrijeme. Hamneijev sin je perolaka kategorija. Ja moram biti uključen u to imenovanje - kazao je tada.

Ponovio je tezu da je Iran htio napasti cijeli Bliski istok

Tramp o novom ajatolahu: Morate mene pitati, inače neće dugo potrajati

Papa Lav XIV izjavio je danas da iz Irana i cijelog Bliskog istoka i dalje stižu duboko uznemirujuće vijesti te je pozvao na prekid nasilja i jačanje napora kako bi se otvorio prostor za dijalog.Dok su borbe ušle u deveti dan američko-izraelskih napada na Iran, Papa je upozorio da sukob dodatno podstiče strah i mržnju te izrazio bojazan da bi se mogao proširiti i na druge zemlje u regionu.- Uz epizode nasilja i razaranja i široko rasprostranjenu klimu mržnje i straha, raste i zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti i da bi druge zemlje u regiji, uključujući dragi Liban, mogle ponovo potonuti u nestabilnost - rekao je papa Lav tokom molitve Angelus na Trgu svetog Petra.Tom prilikom uputio je i molitvu da se sukob zaustavi.- Molimo se da prestane tutnjava bombi, da oružje utihne i da se otvori prostor za dijalog u kojem se mogu čuti glasovi naroda.Najviši vatikanski diplomata je ranije, u srijedu, upozorio da američko-izraelski napadi potkopavaju međunarodno pravo te naglasio da države nemaju pravo pokretati "preventivne ratove", što predstavlja neuobičajeno direktnu kritiku aktuelne vojne kampanje.

Papa je upozorio da sukob dodatno podstiče strah i mržnju te izrazio bojazan da bi se mogao proširiti i na druge zemlje u regionu

Papa pozvao na prekid nasilja: "Molimo se da prestane tutnjava bombi, da oružje utihne i da se otvori prostor za dijalog"

Norveška policija saopćila je da bi eksplozija koja se tokom noći dogodila u blizini američke ambasade u Oslu mogla imati elemente terorističkog čina, iako ta mogućnost još nije potvrđena.U eksploziji, koja se dogodila u ranim jutarnjim satima, zgrada ambasade pretrpjela je manju materijalnu štetu, dok prema dosadašnjim informacijama niko nije povrijeđen.

Video / Drama u Oslu: Snažna eksplozija kod Ambasade SAD, policija blokirala područje

Šef zajedničke policijske istražne i obavještajne jedinice Frode Larsen izjavio je za norveški javni servis NRK da je jedna od radnih hipoteza da se radi o terorističkom napadu, ali da istražitelji još nisu sigurni u to. Naglasio je da policija razmatra i druge moguće uzroke incidenta.Norveške vlasti potvrdile su da su u stalnom kontaktu s američkim diplomatama, dok je istraga o događaju i dalje u toku.

Cure novi detalji o eksploziji kod Ambasade SAD u Oslu, poznato šta je oštećeno: "Probudilo nas je"

Michael Dellemyr, koji rukovodi policijskom intervencijom, rekao je da se eksplozija dogodila na javnom ulazu u zgradu ambasade. Policija je uputila i apel građanima koji su možda vidjeli ili čuli nešto u vezi s incidentom da se jave nadležnim službama.Norveške vlasti su ovaj događaj ocijenile neprihvatljivim, dok je ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide naglasio da je sigurnost diplomatskih misija od izuzetnog značaja.

U eksploziji, koja se dogodila u ranim jutarnjim satima, zgrada ambasade pretrpjela je manju materijalnu štetu, dok prema dosadašnjim informacijama niko nije povrijeđen

Norveška policija smatra da je eksplozija u Ambasadi SAD u Oslu bila teroristički napad

Posljednja dva aviona s ​​evakuiranim osobama s Bliskog istoka sletjela su u subotu navečer na aerodrom Brnik, u Sloveniju.Stigli su iz Rijada, a oba su prevozila građane koji su bili blokirani u Kataru kada je izbio rat.S devet čarter letova vlada je u Sloveniju dovela 912 slovenskih državljana i 146 građana EU i drugih zemalja, ukupno 1058 ljudi.

S devet čarter letova vlada je u Sloveniju dovela 912 slovenskih državljana i 146 građana EU i drugih zemalja, ukupno 1058 ljudi.

Stigla dva aviona: Evakuisani građani iz Katara


Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani našao se na meti novih kritika nakon što je portal Jewish Insider objavio izvještaj prema kojem je njegova supruga Rama Duwaji ranije na društvenim mrežama lajkovala više objava koje su, kako se navodi, slavile ili opravdavale napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Kontroverza je izazvala dodatnu pažnju jer Duwaji, kao supruga gradonačelnika, obavlja ulogu prve dame New Yorka, grada koji ima najveću jevrejsku zajednicu izvan Izraela.Prema navodima izvještaja, jedna od spornih objava podijeljena je upravo na dan kada je Hamas izveo napad na Izrael. Objavu je objavila organizacija The Slow Factory, koja sebe opisuje kao platformu posvećenu obrazovanju, znanju i klimatskim inovacijama. Na Instagramu su objavljene fotografije preuzete iz prijenosa samog napada, uključujući sliku buldožera koji su militanti koristili za probijanje sigurnosne ograde između Gaze i Izraela, kao i fotografiju napadača u zaplijenjenom vozilu izraelske vojske.<h2>Objavljene ilustracije</h2>Preko fotografija su bili ispisani slogani poput „Rušenje zidova aparthejda i vojne okupacije“ i „Otpor aparthejdu od 1948. godine“, uz poruku o „sistemskim promjenama za kolektivno oslobođenje“. U opisu objave navedeno je i da će stanovnici Gaze biti kažnjeni ukoliko izraelske snage uzvrate na, kako je navedeno, „otpor“.Duwaji je ovu objavu lajkovala putem svog ličnog Instagram naloga, na kojem uglavnom objavljuje ilustracije, često povezane s političkim temama. Na tom nalogu ranije je kritikovala izraelsku politiku. Duwaji, sirijsko-američka ilustratorica, upoznala je Mamdanija putem aplikacije za upoznavanje 2021. godine, a par se vjenčao početkom 2025. godine.U izvještaju se navodi i da je lajkovala objave Narodnog foruma, aktivističke organizacije povezane s mrežom neprofitnih grupa koje se dovode u vezu s tehnološkim poduzetnikom iz Šangaja Nevilleom „Royem“ Singhamom. Nije precizirano kada su objave lajkovane, ali se navodi da su među njima i dvije objave povezane s protestima održanim 8. oktobra 2023. godine na Times Squareu, samo dan nakon napada Hamasa.Te objave, prema navodima izvještaja, izražavale su podršku protestu i palestinskom otporu. U nekima od njih korišten je slogan „od rijeke do mora“, koji mnogi tumače kao poziv na ukidanje Izraela na prostoru između rijeke Jordan i Sredozemnog mora. Jedan od videa prikazivao je okupljene demonstrante kako skandiraju da svaki okupirani narod ima pravo na samoodbranu, dok su transparenti na protestu nosili poruke poput „Otpor okupaciji je ljudsko pravo“.<h2>Vlastiti stav</h2>Umjesto izvinjenja ili saopćenja u ime svoje supruge, Mamdani je reagovao kritikujući one koji su pokrenuli polemiku. Poručio je da njegova supruga kao privatna osoba ima pravo na vlastite stavove. Istovremeno je ponovio da lično osuđuje napad Hamasa 7. oktobra i ubistva civila, ali je odbacio pokušaje da se on smatra odgovornim za aktivnosti svoje supruge na društvenim mrežama.Ova polemika dolazi u trenutku kada se Mamdani ranije suočavao s kritikama zbog toga što nije osudio aktiviste koji pozivaju na „globalizaciju intifade“, slogan koji dio jevrejskih organizacija smatra poticanjem nasilja nad Izraelcima i Jevrejima širom svijeta.

Prema navodima izvještaja, jedna od spornih objava podijeljena je upravo na dan kada je Hamas izveo napad na Izrael

Mamdani brani suprugu nakon što je lajkovala objave u kojima se silovanja Hamasa od 7. oktobra nazivaju masovnom prevarom

Napad 7. oktobra 2023. godine predstavljao je najveći sigurnosni promašaj u političkoj karijeri Benjamina Netanjahua. Manje od tri godine kasnije, izraelski premijer fokusiran je na ono što bi moglo postati njegovo najvažnije strateško dostignuće – rušenje Islamske Republike Iran, piše <a href="https://www.wsj.com/world/middle-east/netanyahu-finally-got-what-he-wanted-on-iran-by-appealing-to-an-audience-of-one-a0d39c7b">The Wall Street Journal</a>.Kampanja koju Izrael vodi rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama mogla bi potpuno promijeniti stratešku sliku regiona, u kojoj bi Izrael bio dominantna vojna sila. Takav ishod predstavljao bi veliki politički uspjeh za Netanjahua, koji godinama upozorava da prijetnja iz Teherana nije samo izraelski problem nego i američki.<h2>Strategija usmjerena na Trampa</h2>Ključ Netanjahuovog pristupa, kako navodi list, bilo je uvjerenje da je najvažnija osoba kojoj treba prenijeti poruku o Iranu upravo američki predsjednik.- Sve svoje napore usmjerio je na publiku koja se sastojala od jedne osobe - predsjednika Trampa - rekao je Aviv Bušinski, bivši Netanjahuov savjetnik.Takav pristup doprinio je direktnijem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u izraelski sukob s Iranom, ali istovremeno oba lidera izlaže riziku ukoliko vojna kampanja ne donese očekivane rezultate.Rizici su i dalje veliki. Američka javnost u velikoj mjeri se protivi ovoj kampanji, dok dio Trampove MAGA baze optužuje Netanjahua da pokušava uvući SAD u izraelski rat.Iranski režim, s druge strane, mogao bi opstati i tako Sjedinjene Američke Države uvući u dugotrajan sukob za koji bi odgovornost mogla pasti na Izrael. Ako bi se režim ipak srušio, postoji mogućnost da se Iran raspadne, što bi dodatno destabilizovalo cijeli region.- Ako režim ne padne, Bibiju će biti teško proglasiti pobjedu - rekao je Bušinski, koristeći Netanjahuov nadimak.<h2>Televizijski nastupi</h2>Usmjerenost na pridobijanje Trampa predstavlja promjenu u odnosu na raniji stav prema kojem je utjecaj u Vašingtonu moguće graditi prije svega preko američkih birača.Istovremeno, Netanjahu je često naglašavao centralnu ulogu Trampa u ratu i ključne odluke pripisivao upravo američkom predsjedniku, prikazujući ga kao pokretačku snagu kampanje protiv Irana.U televizijskim intervjuima i javnim obraćanjima Netanjahu je naglašavao da Tramp djeluje u interesu Amerike i donosi odluke samostalno.- Shvatio je kako uvjeriti Trampa, kako mu postati partner i kako mu laskati na načine koji su bili iznimno učinkoviti u postizanju njegovih ciljeva - rekao je Danijel Šapiro, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra odbrane za Bliski istok.Dok je u međunarodnim medijima često prepuštao glavnu pažnju Trampu, u Izraelu je Netanjahu, koji se ove godine suočava s izborima, bio veoma aktivan u javnosti na hebrejskom jeziku, gradeći imidž ratnog vođe i naglašavajući svoj lični odnos s američkim predsjednikom.<h2>Izgradnja imidža ratnog vođe</h2>Tokom rata kabinet premijera redovno je objavljivao fotografije i videosnimke Netanjahua, najčešće odjevenog u crno, snimljenog na mjestima raketnih udara, u vojnim bazama ili tokom sigurnosnih sastanaka. U tim obraćanjima često spominje i svoj odnos s Trampom.U jednoj seriji snimaka iz izraelske zračne baze Netanjahu je okružen američkim i izraelskim pilotima koji stoje u stavu mirno, dok se iza njega nalazi borbeni avion F-22 uz američku i izraelsku zastavu.- Želim još jednom zahvaliti svom prijatelju predsjedniku Trampu na saradnji između nas te između Izraela i Sjedinjenih Država. Zajedno ćemo, ako Bog da, postići naše ciljeve - govori Netanjahu dok u pozadini svira rock muzika u stilu filma Top Gun.Za sada većina jevrejskih Izraelaca daje Netanjahuu visoke ocjene za vođenje rata.Anketa koju je ove sedmice objavio Izraelski institut za demokratiju iz Jerusalema pokazala je da 74 posto jevrejskih Izraelaca i 16 posto arapskih Izraelaca smatra da Netanjahu dobro vodi sukob s Iranom.<h2>Podijeljena mišljenja</h2>Uprkos tome, Netanjahu i dalje ostaje jedna od najpolarizirajućih ličnosti u izraelskoj politici.- On je užasan vođa - rekao je izraelski historičar Beni Moris.&nbsp;- Podijelio je zemlju na društvene fragmente koji su jedni drugima za vratom.Moris je dodao da je Netanjahu bio u pravu kada je godinama upozoravao na opasnost od iranskih nuklearnih ambicija, ali smatra da rezultati njegove politike prema Palestincima i unutrašnje političke odluke bacaju sjenu na njegov rad u vezi s Iranom.<h2>Evolucija sukoba</h2>Mogućnost direktnog sukoba s Iranom nije se pojavila odmah. Na početku rata izraelski zvaničnici bili su oprezni i nastojali su izbjeći otvoreni sukob s Teheranom.Situacija se počela mijenjati nakon što se Izrael, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, u aprilu 2024. godine uspješno odbranio od velikog iranskog napada koji je uključivao stotine projektila i dronova, rekao je Šapiro, koji je tokom rada u administraciji Džoa Bajdena blisko sarađivao s izraelskim zvaničnicima.U to vrijeme razgovori u Izraelu o potpunom preoblikovanju regiona izazvali su iznenađenje među pojedinim zvaničnicima Bajdenove administracije, dodao je Šapiro. Izrael je tada bio zaglavljen u ratovima u Gazi i Libanu bez jasne pobjede na vidiku.Ipak, izraelski sigurnosni zvaničnici, koji su ranije bili znatno oprezniji, počeli su sve češće ponavljati Netanjahuovu retoriku o promjeni Bliskog istoka.- Evo nas dvije godine kasnije i prilično su se približili preoblikovanju Bliskog istoka - rekao je Šapiro, naglašavajući da Netanjahuu i dalje prijeti opasnost od pretjeranog samopouzdanja.- Dio toga bila je sreća, dio su bile pogreške i loše procjene njihovih neprijatelja - ali djelimično je to bila Netanjahuova odlučnost da nastavi gurati naprijed, i to u partnerstvu s Trampom.

Izraelski premijer fokusiran je na ono što bi moglo postati njegovo najvažnije strateško dostignuće

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da neće potpisati nijedan drugi zakonski prijedlog dok Kongres ne odobri zakon o biračima za koji demokrati tvrde da bi mogao uskratiti pravo glasa određenim grupama birača.U objavi na svojoj platformi Truth Social, Tramp je postavio jasan uslov za usvajanje zakona "SAVE America Act". Taj prijedlog je u februaru prošao u Zastupničkom domu pod vodstvom republikanaca, ali ga u Senatu, koji je također pod kontrolom republikanaca, očekuje teška politička borba.- Ja, kao predsjednik, neću potpisivati druge zakone dok ovo ne bude usvojeno - poručio je Tramp, koji vikend provodi u svom golf klubu Doral na Floridi. Ukoliko zakonodavci usvoje neki prijedlog zakona, a predsjednik u roku od deset dana dok Kongres zasjeda ne reaguje, taj akt automatski postaje zakon i bez njegovog potpisa.Zakon "SAVE America" predviđa obavezno dokazivanje državljanstva prilikom registracije za glasanje na kongresnim izborima u novembru, a također uvodi kaznene mjere za izborne zvaničnike koji registruju birače bez potrebne dokumentacije.Čelnici Demokratske stranke tvrde da se ovim zakonom pokušava ograničiti izlazak birača na izbore i oslabiti njihove izborne šanse, u trenutku kada nezavisni analitičari procjenjuju da demokrati imaju prednost u borbi za kontrolu nad Zastupničkim domom.Republikance je dodatno uznemirio niz pobjeda demokrata na vanrednim izborima, a posljednje dvije godine Trampovog mandata mogle bi postati politički komplikovane ukoliko demokrati

Čelnici Demokratske stranke tvrde da se ovim zakonom pokušava ograničiti izlazak birača na izbore i oslabiti njihove izborne šanse

Tramp pritišće Kongres da usvoji kontroverzni zakon: "Ništa drugo neću potpisati"

Ministar vanjskih poslova Libana osudio je iranske napade na više arapskih zemalja te naglasio da vojne aktivnosti pokreta Hezbolah ne odražavaju zvaničan stav libanske države.U objavi na društvenoj mreži X, u kojoj je sumirao poruke sa nedavnog sastanka Arapske lige, ministar Jusef Radži naveo je da Liban "snažno osuđuje" iranske napade usmjerene prema zaljevskim arapskim državama, ali i prema Jordanu i Iraku.Govoreći o izraelskim napadima na teritoriju Libana, Radži je rekao da je Hezbolah zanemario državne interese Libana te optužio tu organizaciju da djeluje mimo institucija vlasti.Ministar je tom prilikom ponovo uputio poziv Hezbolahu da bez odlaganja preda svoje naoružanje.Ove izjave dolaze nakon što se libanska vojska povukla sa dijela svojih položaja uz južnu granicu zemlje, poslije izraelske vojne operacije koja je ranije ove sedmice pokrenuta na teritoriji Libana.

Radži je rekao da je Hezbolah zanemario državne interese Libana te optužio tu organizaciju da djeluje mimo institucija vlasti

Liban poručio Hezbolahu da mora položiti oružje

Nova džamija (Yeni cami) u istanbulskoj četvrti Eminonu poznata je kao građevina s najdužim periodom izgradnje u osmanskoj historiji – čak 67 godina, javlja Anadolu.Gradnja je započela 1598. godine po nalogu sultanije Safije, majke sultana Mehmeda III, a završena je tek 1665. godine zahvaljujući sultaniji Turhan Hatice, majci sultana Mehmeda IV.Danas ova džamija, smještena uz obalu Zlatnog roga, predstavlja važan simbol historijske i arhitektonske baštine Istanbula.Nova džamija na Eminonuu, jednom od najstarijih trgovačkih središta Istanbula, izdvaja se među džamijama iz osmanskog perioda po neobično dugom procesu izgradnje koji je trajao gotovo sedam decenija.Gradnju je 1598. godine započela sultanija Safije, a temelje je postavio tadašnji glavni arhitekta Davut Aga. Međutim, projekat je ostao nedovršen zbog političkih i ekonomskih problema, kao i smrti sultanije.Radovi su obnovljeni tek skoro pola vijeka kasnije, kada je sultanija Turhan Hatice odlučila dovršiti građevinu. Zadatak je povjeren arhitekti Mustafi Agi, a džamija je konačno otvorena za bogosluženje 1665. godine.Građevina nosi karakteristike klasične osmanske arhitekture, sa centralnom kupolom okruženom polukupolama, prostranim dvorištem i dva minareta. Unutrašnjost je ukrašena izničkim pločicama, mramornim elementima i oslikanim dekoracijama koje odražavaju umjetnički stil tog perioda.Nova džamija također je središte većeg vjerskog kompleksa (kulliye), koji uključuje mauzolej, javnu fontanu, školu Kur'ana i poznati Egipatski bazar, izgrađen kako bi osigurao prihode za održavanje kompleksa.Profesor dr. Aziz Doganaj s Teološkog fakulteta Univerziteta Marmara ističe da su carske džamije bile ključni elementi urbanog planiranja u Osmanskom carstvu.- Vidimo da se grad razvijao i širio oko ovih džamija. Osim toga, oko džamije su bile organizovane i tržnice i bazari, koji su olakšavali trgovačke aktivnosti. Dakle, ove strukture su sadržavale jedinice koje su pružale sve vrste usluga kako bi zadovoljile potrebe ljudi koji žive u gradu. Ove džamije su služile i sultanovoj vidljivosti i političkom autoritetu, a također su doprinosile njegovoj duhovnoj strani kroz humanitarne radove - rekao je.<h2>Gradnja više puta prekidana</h2>Doganaj objašnjava da je gradnja više puta prekidana zbog smrti arhitekata, političkih promjena i ekonomskih poteškoća.- Prvo je arhitekta Davut Aga umro u epidemiji kuge. Dalgic Ahmet Aga je preuzeo vlast. Nakon smrti sultanije Safiye, gradnja je dugo ostala nedovršena. Murad IV ju je želio dovršiti, ali je zbog ekonomskih razloga i on prestao. Sultanija Hatice Turhan Valide, dok je obilazila susjedstvo nakon požara 1660-ih, bila je duboko ožalošćena vidjevši džamiju u njenom oronulom stanju i zatražila je njen završetak. Između početka i kraja izgradnje džamije prošlo je 67 godina, što je čini džamijom s najdužim periodom izgradnje u osmanskoj historiji."Prema njegovim riječima, arhitektonski plan ostao je vjeran klasičnom osmanskom stilu, iako su se tokom završnih radova pojavile određene tehničke slabosti u materijalima zbog ekonomskih ograničenja tog vremena.<h2>Umjetnički detalji</h2>Doganaj ističe i umjetničke detalje unutrašnjosti džamije, posebno mramorni mihrab i minber.- Mihrab džamije je napravljen od mramora i ima vrlo upadljiv i veličanstven mihrab sa svojim kutnim stupovima, mukarnas svodom, dvorednim Thuluth natpisom u dijelu za natpise i islamskim ukrasima na vrhu. Minber je, s druge strane, napravljen od mramora s nježnim rezbarijama nalik čipki. Mogu reći da je minber na neki način, najljepši arhitektonski element koji predstavlja sultaniju.Zbog svoje arhitekture i položaja u jednom od najprometnijih dijelova grada, Nova džamija danas je jedno od najprepoznatljivijih mjesta bogosluženja u Istanbulu i važan dio njegove historijske panorame.

Smještena uz obalu Zlatnog roga, džamija predstavlja važan simbol historijske i arhitektonske baštine Istanbula

Nova džamija u Istanbulu građena 67 godina, postala simbol Eminonua

Švicarski ministar odbrane Martin Pfister kritikovao je Sjedinjene Američke Države i Izrael zbog zračnih napada na Iran, rekavši da su njihovi postupci, zajedno s postupcima Teherana, prekršili međunarodno pravo, objavile su u nedjelju novine "SonntagsZeitung", prenosi Anadolu.- Amerikanci i Izrael su napali Iran iz zraka. Time su, kao i Iran, prekršili međunarodno pravo - rekao je Pfister, pozivajući zaraćene strane da prekinu nasilje i zaštite civilno stanovništvo.<h2>Mogućnost kolateralnoe štete</h2>Upozorio je da bi Evropa mogla biti uvučena u sukob, ne samo konvencionalnim vojnim angažmanom, već i asimetričnim ratovanjem poput terorističkih napada.- Postoji rizik od terorističkih napada u Švicarskoj. Osim toga, rat bi mogao izazvati val izbjeglica koji će stići i do nas - rekao je Pfister.Iako ne vjeruje da je Švicarska direktno ugrožena iranskim raketama dugog dometa, Pfister je rekao da se ne može isključiti mogućnost kolateralne štete.- Trenutno nemamo šta braniti od napada dugog dometa - rekao je.Naglasio je potrebu za sveobuhvatnim pristupom sigurnosti koji ide dalje od isključivo vojne spremnosti, navodeći važnost policije i obavještajnih službi.<h2>Potcijenjene procjene prijetnji</h2>Ministar je rekao da su procjene prijetnji bile potcijenjene posljednjih decenija, dodajući: "Naše usavršeno društvo sa svojim prosperitetom još je daleko od trenutnih sukoba. Ovaj rat, koliko god bio loš, mogao bi također izazvati preispitivanje u ovoj zemlji, što je hitno potrebno."Tenzije na Bliskom istoku su porasle otkako su SAD i Izrael pokrenuli veliki napad na Iran 28. februara, u kojem je do danas ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija, više od 150 učenica i visokopozicioniranih vojnih zvaničnika.Iran je uzvratio napadima usmjerenim na američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje širom regije, kao i na više izraelskih gradova.

Ministar odbrane Martin Pfister poziva obje strane da prekinu nasilje i zaštite civilno stanovništvo

Švicarska tvrdi da američko-izraelski napadi na Iran krše međunarodno pravo

Crni dim se diže nakon što su izbili požari uslijed napada SAD-a i Izraela na neka skladišta nafte, uključujući skladište nafte Shehran, u Teheranu, Iran, 8. marta 2026. godine. Eksplozije i zapaljena nafta koja je curila iz skladišta prouzrokovali su ozbiljnu štetu na obližnjim vozilima, dok su intenzivni plamenovi zahvatili područje nakon napada. Vatrogasni timovi pokušavaju kontrolirati širenje požara i obuzdati štetu u teško pogođenoj industrijskoj zoni.

Vatrogasni timovi pokušavaju kontrolirati širenje požara i obuzdati štetu u teško pogođenoj industrijskoj zoni

Crni dim se diže iz skladišta nafte u Teheranu kojeg su ciljali SAD i Izrael


Najmanje 13 Izraelaca je poginulo, a 1.929 je povrijeđeno u iranskim napadima na Izrael od prošle sedmice, saopćilo je u nedjelju izraelsko Ministarstvo zdravstva, javlja Anadolu.U saopćenju Ministarstva navodi se da je 157 ljudi povrijeđeno u iranskim napadima u posljednja 24 sata.Ministarstvo je objasnilo da je 112 ljudi hospitalizirano, uključujući devet u teškom stanju.Pozvalo je Izraelce da "s oprezom" požure u skloništa, napominjući da je nekoliko ljudi povrijeđeno dok su trčali u skloništa.Regionalna eskalacija se rasplamsala otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara, ubivši više od 1.200 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija, i ranivši više od 10.000.Teheran je odgovorio raketnim napadima i napadima dronovima usmjerenim na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne resurse.

Bijela kuća: Tramp ne isključuje slanje kopnenih trupa u sukobu s Iranom

U izraelskim zračnim napadima pogođen Teheran, Iran pokrenuo novi raketni napad na Izrael

Iranski lider osudio Trampove tvrdnje o izboru vođe: "To pokazuje da je on vrlo nazadna osoba"

Aragči: "Niko ne zna ko će biti novi vrhovni vođa Irana"

Tramp o novom ajatolahu: Morate mene pitati, inače neće dugo potrajati

Papa pozvao na prekid nasilja: "Molimo se da prestane tutnjava bombi, da oružje utihne i da se otvori prostor za dijalog"

Norveška policija smatra da je eksplozija u Ambasadi SAD u Oslu bila teroristički napad

Stigla dva aviona: Evakuisani građani iz Katara

Mamdani brani suprugu nakon što je lajkovala objave u kojima se silovanja Hamasa od 7. oktobra nazivaju masovnom prevarom

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Tramp pritišće Kongres da usvoji kontroverzni zakon: "Ništa drugo neću potpisati"

Liban poručio Hezbolahu da mora položiti oružje

Nova džamija u Istanbulu građena 67 godina, postala simbol Eminonua

Švicarska tvrdi da američko-izraelski napadi na Iran krše međunarodno pravo

Crni dim se diže iz skladišta nafte u Teheranu kojeg su ciljali SAD i Izrael

Izrael tvrdi da je 13 ljudi poginulo, a skoro 2.000 povrijeđeno u iranskim napadima

Globus

Bijela kuća: Tramp ne isključuje slanje kopnenih trupa u sukobu s Iranom

U izraelskim zračnim napadima pogođen Teheran, Iran pokrenuo novi raketni napad na Izrael

Iranski lider osudio Trampove tvrdnje o izboru vođe: "To pokazuje da je on vrlo nazadna osoba"

Aragči: "Niko ne zna ko će biti novi vrhovni vođa Irana"

Tramp o novom ajatolahu: Morate mene pitati, inače neće dugo potrajati

Papa pozvao na prekid nasilja: "Molimo se da prestane tutnjava bombi, da oružje utihne i da se otvori prostor za dijalog"

Norveška policija smatra da je eksplozija u Ambasadi SAD u Oslu bila teroristički napad

Stigla dva aviona: Evakuisani građani iz Katara

Mamdani brani suprugu nakon što je lajkovala objave u kojima se silovanja Hamasa od 7. oktobra nazivaju masovnom prevarom

The Wall Street Journal: Netanjahu je s Trampom konačno dobio šta je htio

Tramp pritišće Kongres da usvoji kontroverzni zakon: "Ništa drugo neću potpisati"

Liban poručio Hezbolahu da mora položiti oružje

Nova džamija u Istanbulu građena 67 godina, postala simbol Eminonua

Švicarska tvrdi da američko-izraelski napadi na Iran krše međunarodno pravo

Crni dim se diže iz skladišta nafte u Teheranu kojeg su ciljali SAD i Izrael

Izrael tvrdi da je 13 ljudi poginulo, a skoro 2.000 povrijeđeno u iranskim napadima