Posljednja dešavanja u Makedoniji u kojima su smrtno stradale najmanje 22 osobe, od čega osam policajaca i 14 napadača, mogla bi, kako mnogi strahuju, voditi do destabilizacije u cijelom regionu.
Strah od eskalacije tim je veći nakon što se jučer proširila vijest da Albanci s područja Makedonije bježe u Preševsku dolinu u Srbiji. Tenzije dodatno potpiruju tvrdnje svjedoka koje prenose srbijanski mediji, da Albanci s Kosova spremaju odgovor. Sve to nimalo ne miriše ne dobro, jer davno su dobro upućeni strani analitičari zaključili da Balkan djeluje po sistemu spojenih posuda.
Iako se još ispituju motivi napada te ko iza njih stoji, dešavanja na sjeveru Makedonije na granici s Kosovom i Srbijom dokaz su nove napetosti i netrpeljivosti.
Toga bi trebali biti svjesni i čelnici Evropske unije koji su pozvali lidere ovih zemalja na uzdržanosti od daljnjih sukoba radi smirivanja situacije. Pogotovo što politička nestabilnost u Makedoniji, optužbe i sukobi vlasti i opozicije traju već mjesecima.
Makedonija je, čini se, iako već godinama kandidat za ulazak u EU, skliznula na poznat teren koji budi i etničke tenzije, bez obzira na to što vlasti sve zovu antiterorističkom akcijom. Nije isključeno da je i nemogućnost vlasti da provedu tražene reforme dovela državu do ovakvih sukoba.
Ova dešavanja u Makedoniji mogla bi, ako ništa, biti velika pouka bh. vlastima šta se događa u državi koja zapada u blokadu evropskih integracija, gdje vlasti umjesto evropskog puta vode brigu o tome kome će pripasti koja državna firma te ko će ovladati narodnim novcem.
