Ured za <a href="https://avaz.ba/tag/17803/korupcija">borbu protiv korupcije</a> i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo intenzivno radi na procesu revizije diploma zaposlenih u javnom sektoru. Direktor Ureda Erduan Kafedžić rekao je da je izvršena provjera diploma za nešto više od 20 posto zaposlenih u javnom sektoru u KS te da je otkriveno čak 57 krivotvorenih diploma.
„Dnevni avaz“ ekskluzivno je objavio imena 11 zaposlenih u javnom sektoru koji su krivotvorili svoje diplome. Među njima su vozači GRAS-a, kuhari, portiri, scenski radnici, ekonomisti...
Zamislite državu u kojoj autobus javnog prijevoza u glavnom gradu vozi osoba koja je krivotvorila diplomu. Dakle, osoba koja odgovara za sigurnost i živote brojnih građana koji se ujutro jedva uguraju u taj nesretni autobus. Kakav smo mi postali narod da neko u vrhu tog preduzeća može uzeti mito i svjesno zaposliti osobu bez diplome da prevozi nečije roditelje, djecu...?
Međutim, nadamo se da je ovo samo početak piramide, jer na vrhu se nalaze imena mnogo većih falsifikatora. 
Govoreći o krivotvorenim diplomama u BiH, ne možemo i ne smijemo se fokusirati na čistačicu u KJKP “Rad”. Moramo krenuti od vrha ka dolje. Živimo u državi u kojoj validnost svoje diplome ne može da dokaže <a href="https://avaz.ba/tag/4065/osman-mehmedagic">ni šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine Osman Mehmedagić</a>. 
Pohvalno je što se Kanton Sarajevo uhvatio ukoštac s falsifikatorima, ali ovo bi trebao biti samo početak i podstrek i drugim institucijama da počnu raditi svoj posao kako ne bismo živjeli u državi gdje našu djecu prevoze vozači bez diploma i gdje najodgovornije sigurnosne pozicije zauzimaju električari.

Otkrivanje imena osoba koje su u KS zaposlene uz krivotvorene diplome trebao bi biti samo početak piramide, jer na vrhu se nalaze imena mnogo većih falsifikatora

Građani treba da izaberu gdje žele da žive

Gdje želimo da živimo

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne/684398/edin-dzeko-rusi-rekorde">Kapiten bh. reprezentacije Edin Džeko (35)</a> nastavio je golgetersku seriju u dresu Intera. U remiju protiv Atalante (2:2) naš napadač postigao je svoj peti ovosezonski gol i na taj način ispisao historiju milanskog kluba.
Džeko je, naime, postao drugi igrač Intera u 21. stoljeću koji je u debitantskoj sezoni u prvih šest kola Serije A postigao pet golova.
To je još uspjelo jedino argentinskom napadaču Dijegu Militu (Diego) u sezoni 2009./2010., kada je ostvario identičan učinak.
Dijamant je protiv Bolonje postigao dva gola, dok je po jednom pogađao protiv Đenove, Fiorentine i Atalante.
Na svom kontu ima i jednu asistenciju.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, a onda je uslijedila avantura. Od Češke i Teplica došao je do Volfsburga, iz kojeg je prešao u Mančester Siti, da bi ga put potom odveo u Italiju. Romu je napustio kao treći strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je prelazak u slavni Inter.

Drugi igrač Intera koji je u prvih šest kola debitantske sezone zabio najmanje pet golova

Edin Džeko: Ruši rekorde

Nije sporno što, plašeći se kazne zbog "izdaje" na izborima, opozicija u manjem bh. entitetu slijepo slijedi sve što <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dodik&amp;">Dodik</a> izgovori, već što nastoji biti i glasnija i radikalnija u upornim i sve otvorenijim nasrtajima na državu.
Na posljednju odluku Ustavnog suda BiH da su šume imovina države, a ne entiteta, horski su kritizirali predsjednici PDP-a i SDS-a Branislav Borenović i Mirko Šarović, tražeći održavanje posebne sjednice Narodne skupštine RS, samo dan nakon što je to učinio i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Poput eha zvučali su opozicionari iz RS dok su ponavljali još jednu u nizu presuda koje potvrđuju ono što je od Dejtona jasno - da BiH nastavlja svoj pravni kontinuitet i da u ovu državu niko ništa nije "unio" pa da bi iz nje, kada mu se to prohtije, mogao iznijeti.
Na stranu sada koliko su entiteti o šumama koje pripadaju svima vodili računa i što u njima vide samo trupce i kvadratne metre, ali zabrinjava svakodnevno nadglasavanje stranaka u RS o narednim potezima iz entiteta, u kojem su utihnuli glasovi razuma, a ne čuju se ni pitanja kuda sve vodi.
Šta bi mogla proizvesti najavljena odluka o „poništavanju svega što je van Ustava BiH“, namjeravaju li poslanici u RS preuzeti ulogu Ustavnog suda ili visokog predstavnika pa odlučivati šta to nije u skladu s Ustavom!? Hoće li napraviti i taj kritični korak nakon što na papiru „ponište“ državu BiH?
Građane za sada od velikih riječi i ratnih bubnjeva više brinu cijene i predstojeća zima, ali ne tako davno neko ih je uspio gurnuti u rovove. Izlaz iz političkog ćorsokaka, ekonomske, zdravstvene i socijalne katastrofe i dugogodišnje pljačke teže je ponuditi, pa se bahatim, a nekompetentnim vlastodršcima možda i čini lakšim da budućnost upropaste i narednim generacijama.
Prilika je ovo da i političko Sarajevo pogleda dalje od Kozije ćuprije te ponudi odgovor koji neće podrazumijevati „borbu“ iz kabineta niti prihvatanje (pred)ratne retorike i oslanjanja (samo) na međunarodnu zajednicu.

Građane za sada od velikih riječi i ratnih bubnjeva više brinu cijene i  zima

Korak preko crvene linije

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mersudin%20ahmetovi%C4%87&amp;">Prekaljeni napadač Sarajeva Mersudin Ahmetović</a> pokazao je da mu ni godine ni povrede ništa ne mogu. Uspio se oporaviti od teške ozljede, a onda i oboriti rekord vječitog derbija i duela između Sarajeva i Željezničara.
Iskusni Ahmetović je strpljivo vrebao svoju šansu, a onda iz prve prave prilike poslao loptu u mrežu.
Postigao je prvi od dva gola Sarajeva protiv Željezničara te je tako postao igrač bordo tima s najviše golova u vječitim derbijima od nezavisnosti naše države.
Iza njega su ostali legendarni Alen Škoro (4), Almir Turković (3) i Amar Rahmanović (3). Ahmetović je visoko pozicioniran i na listi najboljih strijelaca u vječitim derbijima i kada se dodaju utakmice vječitih rivala u bivšoj državi Jugoslavije. U leđa mu gledaju još veliki Safet Sušić (4) i Ranko Petković (4), dok je ispred iskusnog Ahmetovića samo Asim Ferhatović Hase (6).

Najbolji strijelac Sarajeva u vječitim  derbijima od nezavisnosti BiH

Ahmetović: Iza sebe ostavio Škoru, Turkovića i Rahmanovića

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Posljednjih mjeseci odveć jadna bh. politička kultura suočava se s novom pošasti, dimenzija strave i užasa kakve još nije iskusila - botovima. Dakako, botovsku scenu u zemlji potpuno je preuzela <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SDA&amp;">Stranka demokratske akcije (SDA)</a>.
Bez obzira na to bili javna ličnost ili obični građanin, bilo koja kritika na bilo kom medijskom kanalu na račun SDA, Bakira ili Sebije, siguran vam je put da na sebe sručite gnjev armije stranačkih internet-ratnika koji će vas počastiti artiljerijom najogavnijim uvreda, napada i montaža, začinjenih ekstremnim šovinizmom, nacionalnom mržnjom i vjerskim fanatizmom.
Mnoge stranke, posebno one autokratskih sklonosti, imaju svoje botove zadužene da reže. No, čini se da se kod SDA dešava jedinstven slučaj u svijetu - da botovi dobivaju svoju stranku. 
Današnji kadrovi SDA očigledno su toliko bezidejni, neobrazovani i nepotkovani da im je ulogu ideološkog oblikovanja potpuno preuzela botovska armija. Gadosti koje danas čitamo u ispadima ludila raznih mulahusića i linda sutra u svojim govorima ponavljaju Izetbegović i DIA.
No, čini se da su botovi bolest koja bi mogla progutati i samu SDA. Naime, iako je prosječnom čovjeku svakako neugodno trpjeti divljačke napade, prijetnje i uvrede, botovi možda ipak imaju potencijalno korisnu ulogu.
Naime, panika i ludilo koje posljednjih mjeseci demonstrira SDA uveliko podsjećaju na svojevremeno ludilo Adolfa Hitlera. I dok je Hitler možda i relativno lako uspio savladati Francusku i manje evropske države, napad na Sovjetski savez, uključivanje SAD u rat i okretanje većeg dijela svijeta protiv sebe, demokratskog i nedemokratskog, komunističkog i kapitalističkog, značio je i kraj za nacističku Njemačku.
Ne znamo koji idiot je među zelenima pomislio da je pametno na svaku kritiku odgovarati puckanjem botovskih kerova da reže, psuju i prijete, no to već uveliko dovodi do sjajnih rezultata - ljudi koji do prije nekoliko mjeseci nisu mogli zamisliti ni da sjede u istoj prostoriji sada shvataju da sujete i animozitete valja ostaviti po strani i ujediniti snage protiv vodećeg zla koje osjete i na svojoj koži. Botovi će im, izgleda, doći glave. Zelenima.

Botovi će im, izgleda, doći glave.  Zelenima

Bot pojeo SDA

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=gorivo%20bih&amp;">Na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine</a> cijene goriva su ponovo više za pet feninga po litru, a, prema najavama naftaša, vozači u narednih desetak dana mogu da očekuju dodatno poskupljenje od oko pet feninga.
Samo u septembru Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za povećanje cijena goriva.
Niko više sa sigurnošću ne može reći koje je ovo povećanje cijena po redu, ali sa sigurnošću se može reći da građani BiH ovo više ne mogu podnijeti. Općepoznato je da nakon poskupljenja goriva slijedi i lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, jer se u njihovu cijenu uračunava i prijevoz.
Građani ne mogu više upratiti koliko je poskupjela hrana od početka pandemije. Postalo je normalno da svake sedmice kad odete u nabavku, provjeravate cijene proizvoda koje redovno kupujete, jer se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi, i to naviše.
Nameće se jedno pitanje. Ima li iko u ovoj državi da zaštiti građane? Koliko još poskupljenja trebaju izdržati građani da bi se neko u vlasti sjetio da postoje mehanizmi kojima se može spriječiti divljanje cijena? Dosta je više! Građani moraju poručiti vlastima da je krajnje vrijeme da počnu raditi svoj posao, umjesto što sjede i smišljaju bezvezna obrazloženja zbog čega moraju za 37 posto manje kupovati jestivog ulja.
Sindikalna potrošačka korpa za avgust 2021. godine iznosila je 2.524,81 KM i za 454,02 KM je skuplja od one za prethodni mjesec. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za juni 2021. iznosila je 999 KM, a pokrivenost potrošačke korpe prosječnom plaćom je tek 39,57 posto.
Dakle, ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne da se pokriju osnovni životni troškovi. S novim poskupljenjem ovaj omjer će se dodatno pogoršati, a niko ne može odgovoriti na pitanje kako će ovo preživjeti građani BiH.

Nakon poskupljenja goriva slijedi i lančano poskupljenje osnovnih životnih namirnica, jer se u njihovu cijenu uračunava i prijevoz

Samo u septembru Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za povećanje cijena goriva

Dosta je više!

Nesvakidašnju priču, koja izaziva poštovanje i divljenje, zabilježili smo ovih dana u srebreničkom planinskom selu Skejići, u kojem je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zijada%20Efendi%C4%87&amp;">Zijada Efendić</a> otvorila farmu bikova. U državi s poremećenim sistemom vrijednosti, u kojoj se poslovi dijele i dobivaju stranačkim i rodbinskim linijama, a ne na osnovu znanja i sposobnosti, ova hrabra Srebreničanka odložila je diplomu Ekonomskog fakulteta, pa u očevo selo uložila značajna sredstva i uposlila i sebe i još tri radnika.
Osim uzgoja bikova, planira pronaći kupce pa na drugom spratu svog objekta pokrenuti farmu koka nosilja. Posao kojim se već tri godine bavi težak je, ali častan, iako nije naišao na izdašniju podršku lokalnih i viših nivoa vlasti. Puno je razloga zbog kojih Zijada Efendić zaslužuje podršku.
O resursima koje imamo mnogi govore, ali motiku u svojim rukama niko ne želi.
U svoju djedovinu mnogi se kunu, ali se na nju ne vraćaju, a o Podrinju i Srebrenici puno se priča, ali je ljudi tamo sve manje. Iz udobnosti Sarajeva ova žena, ali i svi hrabri ljudi koji se bore s teretom svog posla, suša i nepogoda, zaslužuju barem siguran otkup onoga što proizvedu, jer Zijadina priča, barem na trenutak, vraća nadu da nam ipak neće sve ostati pusto.

U svoju djedovinu mnogi se kunu,  ali se na nju ne vraćaju

Zijada Efendić: Nema podršku lokalne vlasti

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

Nije nedjelja, a nije ni dan kada je otišao <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=asim%20ferhatovi%C4%87%20hase&amp;">Hase</a>. Nije ni rođendan za 100 godina, ali je danas na Koševu još jedan vječiti derbi. Oba rivala u utakmicu koja navijačima najviše znači ulaze sa željom da drugog bace na koljena.
Još prije nekoliko mjeseci činilo se da su sarajevski klubovi zajedno na koljenima. Duboka kriza i besparica dobro su pročistile svlačionice i na Koševu i na Grbavici, pa ove jeseni nema spektakularnih igara dva najpopularnija bh. tima, a o trofejima se ne govori baš mnogo.
Navijači Sarajeva svjetlost su vidjeli u povratku Vincenta Tana, a komšije s Grbavice su na spektakularan način proslavile 100 godina kluba. I sve je to lijepo... „Div“ protiv „Gospodina“ i pokoja plaća je legla na obje strane, ali sada sve treba opravdati na terenu. Tamo gdje je jedino mjerilo.
Nemalo puta ova utakmica je izazivala veliku pažnju, ali je ono što je ponudila bilo razočaravajuće u fudbalskom smislu. Kvalitet je mnogo puta bio upitan, a navijači će oprostiti pobjednicima ma šta se događalo.
Ima debitanata, oba trenera su prvi put na derbiju, ali nema sumnje da znaju šta navijačima znači ova utakmica. Evo prilike njima i igračima... Izađite, ako je suditi prema vremenskim prilikama, na ne baš idealni koševski travnjak i zadovoljite sportsku javnost.
Zaradite kredit i za možda neka kasnija lošija izdanja. Zaradite poštovanje navijača i svih onih koji vole bh. fudbal, jer danas se igra najveća utakmica u nas.
U protivnom, ni poštovanja ni kredita.

Izađite, ako je suditi prema vremenskim prilikama, na ne baš idealni koševski travnjak i zadovoljite sportsku javnost

Duboka kriza i besparica dobro su pročistile svlačionice i na Koševu i na Grbavici

Poštovanje i kredit

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%BEeljezni%C4%8Dar&amp;">Aldin Begović, član navijačke grupe Željezničara, popularnih „Manijaka“</a>, oduševio je objavom o iscrpljujućim i stresnim pripremama koje je iziskivao spektakularni vatromet povodom 100. rođendana Željezničara.
Devet stresnih i napornih mjeseci je uloženo u projekt. Aktivirala su se sva naselja u Sarajevu, svi gradovi u državi, a učestvovali su i „Manijaci“ širom Evrope i svijeta.
Morali su misliti na sve. Svaki vatromet je imao svoje mjesto, svaki član grupe je znao šta treba raditi mjesecima unaprijed. Nevjerovatno mnogo pripreme iziskivao je vatromet koji je „zapalio“ grad, a Begović je otkrio kroz šta su njegove kolege i on prošli u prethodnih devet mjeseci, koji su im prošli kao minute.
„Manijaci“ su obasjali glavni grad naše države i poslali zaista fantastičnu sliku u svijet. Brojni regionalni mediji prenijeli su spektakl navijača Željezničara, a ugledni engleski list „The Guardian“ je vatromet „Manijaka“ proglasio fotografijom dana.

„The Guardian“ vatromet iz Sarajeva proglasio fotografijom dana

Begović: Opisao težinu organizacije spektakularne proslave rođendana

Aldin Begović: "Zapalio" grad

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ronaldo&amp;">Kristijano Ronaldo (Cristiano)</a> vratio se u Mančester junajted nakon 12 godina, a odaje dojam kao da nikada nije ni napustio Old Traford.
Iako je u tom periodu igrao u dvije različite države, dvije različite lige i dva potpuno različita kluba, Ronaldo se u Junajted vratio, ponovo obukao svoju „sedmicu“ i nastavio oduševljavati navijače „Crvenih đavola“, kako je to radio i prije odlaska.
Uvijek je onaj Ronaldo koji u punom trku ide do korner zastavice da proslavi gol kao da mu je prvi, to je i onaj Ronaldo koji izmami osmijeh na lice nogometnog oca Aleksa Fergusona (Alex), koji ne propušta utakmice svog Junajteda.
U preokretu protiv Vest Hema (2:1) Ronaldo je pogodio za poravnanje, a olimpijski stadion u Londonu dodao na dugu listu stadiona na kojima je tresao protivničke mreže. Dom „Čekičara“ je ukupno 66. stadion na kojem je Ronaldo bio strijelac, po čemu je Portugalac rekorder.
Ronaldo je po povratku u Junajted odigrao tri utakmice i postigao četiri pogotka. Nastavio je gdje je stao, a „Crveni đavoli“ s njim ponovo sanjaju trofeje.
Junajted nije bio prvak punih osam godina, a navijači vjeruju da će ih njihova „sedmica“ vratiti na tron Engleske i Evrope.
Kristijano Ronaldo rođen je 5. februara na Madeiri. Profesionalnu karijeru započeo je u Sportingu, a onda je uslijedio dolazak u Junajted, gdje se proslavio. Nakon toga je igrao za Real Madrid i Juventus. Osvojio je pet puta “Zlatnu loptu” i oborio mnoge rekorde.

Postigao četiri gola na tri utakmice

Ronaldo: Ponovo oduševljava navijače Junajteda

Kristijano Ronaldo: Predator u šesnaestercu

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tro%C5%A1kovi%20%C5%BEivota&amp;">Uzalud novinari već mjesecima pišu da troškovi života</a> - ili bi pravilnije bilo reći preživljavanja - rastu, a ekonomisti i sindikalisti pozivaju na smanjenje nameta privredi i rast plaća, kad su bh. političari zauzeti važnijim pitanjima od onog kako će njihovi birači preživjeti naredni mjesec.
Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana, a ni armiju dobro plaćenih funkcionera u 14 bh. vlada i skupština. Koga od njih briga što je cijena ulja kao da je maslinovo, što se paradajz kupuje na komad, a nije isključeno da uskoro, umjesto kilograma, zrno bude mjerna jedinica i pri kupovini grožđa.
Zauzeti su ovih dana domaći vlastodršci rovovskim „bitkama za državu i protiv nje“. 
Znaju dobro da je nisu ni stvarali niti su dovoljno hrabri i jaki da je sami do kraja na koljena obore, ali ratna retorika, blokade i gubljenje vremena jedino je u čemu su dobri i što i ovih dana iz sata u sat demonstriraju.
Nema robnih rezervi da ublažimo poskupljenja, inicijativa i izmjena zakona koji bi pomogli ekonomiji, siromašnima, onima s minimalnim ili bez ikakvih primanja, ali zato ima dana zastava, ratobornih saopćenja i patriotskog zanosa u kojem mi odavde i ovakvi, nikakvi, dijelimo lekcije i Njemačkoj i Americi. Tužno je vidjeti da u staroj/novoj priči - oni, kao, hoće da se otcijepe, a mi im, kao, ne damo, sudjeluju mnogi koji će sutra u granap po petero jaja ili jedan limun. 
I nikako da shvate da im život prođe u borbi u kojoj gubimo svi.
Dok turisti putuju u svemir, a normalan dio svijeta planira, zamislite, i zimski i ljetni godišnji odmor, mi propadamo. 
Dok nam i susjedi odmiču u izgradnji, razvoju i životnom standardu, mi ćemo ratovati oko ledine koja nam ostaje pusta i kupovati 37 posto manje nego prošle godine. 
Kad po ko zna koji put nasjedamo - zaslužili smo.&nbsp; &nbsp;

Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana, a ni armiju dobro plaćenih funkcionera u 14 bh. vlada i skupština

Cijene krompira i pšenice ne dotiču mnogo Bakira, Milorada i Dragana

Ulje maslinovo

Kapiten nogometne reprezentacije i jedan od najboljih, ako ne i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEeko&amp;">najbolji bh. igrač svih vremena Edin Džeko</a> ponovo je zablistao.
Iako nije bilo planirano da igra utakmicu protiv Bolonje (6:1), Džeko je zbog povrede svog saigrača Hoakina Koree (Joaquin Correa) ušao u igru te je s dva gola potopio izabranike Siniše Mihajlovića. Naročito je oduševio drugim pogotkom, kada je iz teške pozicije i skoro mrtvog ugla matirao Lukaša Skorupskog (Lukasz).
Italijani su zbog Džeke na sva zvona uzvikivali njihovo poznato „Mama Mia“, oduševio je i španske medije, ali je zadivio i onu najtežu publiku - našu, bosanskohercegovačku.
Edinovi dežurni kritičari javljali su se iz mišije rupe, nakon što se on nije uspio upisati u listu strijelaca protiv Kazahstana, Sampdorije i Real Madrida, a onda su, nakon meča s Bolonjom, krenuli da Dijamanta zasipaju hvalospjevima, kao da ga prethodno nisu žestoko kritizirali.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, a onda je uslijedila avantura. Od Češke i Teplica došao je do Volfsburga pa je onda igrao u Mančester sitiju, da bi ga put nanio u Italiju. Romu je napustio kao treći strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je prelazak u slavni Inter

Dijamant još jednom pokazao svoju klasu

Edin Džeko: Ponovo oduševio

„Ja, kada sam imenovan za direktora, on me sreo na cesti i rekao: ’Šta je, vi, paraobavještajci?’ Ja sam ga nabio nogom i ganjao ga dolje. On je onda išao u Ambasadu SAD, FUP, SIPA-u, podnio krivičnu prijavu protiv mene, pa se onda počeo „lizati“ sa mnom.“
Ovako se jalijaškim rječnikom, u teško razumljivim rečenicama, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Osman%20Mehmedagi%C4%87%20Osmica&amp;">Osman Mehmedagić Osmica</a>, direktor OSA-e, pred glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić hvalio krivičnim djelom udaranje i maltretiranje novinara. Osmica, pritom, nije krio gađenje prema svom potčinjenom Avdi, koji se u međuvremenu počeo „lizati“ s njim.
Zastrašujuće je to da u jednoj državi šef obavještajne službe na ulici udara novinare, time se javno hvali i prođe bez apsolutno ikakvih sankcija. I to ne samo da prođe bez ikakvih sankcija nego udruženja novinara, borci za ljudska prava i ostali mediji kao zaliveni šute na ovo šokantno i uznemirujuće nasilje prvog obavještajca BiH. Uredu, razumijemo da Avdo nije omiljen u ostatku struke. Stalna promjena političkih nalogodavaca i samoubilačko služenje njihovim interesima, laganje, saradnja s obavještajnim službama, manipuliranje činjenicama, prisluškivanje ljudi, guranje mikrofona u nos, lažne vijesti... zasigurno nisu nešto što većina kolega odobrava, vjerovatno se i stide u njegovo ime.
No, lično mišljenje o Avdi nije razlog da se ne brani princip da je nedopustivo da obavještajci po ulici maltretiraju i tuku novinare.
Uostalom, čini se da je Avdo, u međuvremenu, uspio razviti i štokholmski sindrom pa je od Osmicine žrtve postao njegova medijska kamikaza, uvijek spremna za šefa i njegove šefove iz porodične oligarhije glavom ići tamo gdje oni sami ne bi ni kopačkom. 
A izgleda da mu se od udarca ni zadnjica još nije oporavila pa tako iz nje u medijski prostor istresa razne gadosti, od besramnog vrijeđanja Muriza Memića, koji traži istinu o ubistvu svog sina, preko izmišljenih terorističkih planova do još izmišljenijih njemačko-ruskih zavjera protiv BiH i ostalih bedastoća.
U svakom slučaju, Avdi treba naša podrška. Štokholmski sindrom ili posljedice od udarca nisu razlog da ga tretiramo kao manje vrijedno novinarsko biće.

Čini se da mu se od udarca zadnjica još nije oporavila

Pravda za Avdu

Približava se kraj još jednog mandatnog perioda, a <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosna%20i%20Hercegovina&amp;">Bosna i Hercegovina</a> je na diplomatskom polju ostvarila mizerne rezultate. Izuzimajući posjete turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, svi iole ozbiljniji svjetski igrači ili njihovi zamjenici su u širokom luku zaobilazili našu državu.
Naših pet minuta, reći će iskusni politički analitičari, davno je isteklo. Zbog toga je trebalo dijagnosticirati slabosti bh. diplomatije. Ako pomnije pratite istupe naših visokorangiranih političara, nije teško zaključiti da je posrijedi dobro osmišljena kampanja rušenja kakvog-takvog ugleda države BiH u svijetu.
U najtežim vremenima bh. diplomatija je uspjela sačuvati svoj međunarodnopravni subjektivitet uprkos brutalnoj agresiji i neskrivenim intencijama susjeda da BiH ostane samo u sjećanjima i pjesmama.
Ništa lakše nisu ni trenutne okolnosti u novom svjetskom poretku. No, pitanje svih pitanja je da li imamo kadrove za jednu takvu sofisticiranu i mukotrpnu bitku.
Dok negatori genocida, njihove sluge i poslušnici imaju plan za ocrnjavanje BiH u očima međunarodnih partnera, da li tzv. probosanske snage imaju jasan i nedvosmislen odgovor ili se njihove reakcije mogu kvalificirati kao prolazni populistički istupi?
Država BiH nema zakon o vanjskim poslovima i to je, možda, ključ problema. Profesionalizacija diplomatskog kora, njegovo podmlađivanje i angažman mogli bi promijeniti sadašnju sliku BiH u svijetu. Također, bh. diplomatija u punom kapacitetu mora iskoristiti i resurse naše dijaspore jer u gotovo svakom kutku planete imamo plejade ostvarenih mladih ljudi koji ne skrivaju svoj patriotski osjećaj.

Naših pet minuta, reći će iskusni politički analitičari, davno je isteklo

Erdoan jedan od rijetkih zvaničnika koji su bili u posjeti BiH

Mizerna diplomatija

Kada se na ustajalom TV nebu, prije nekoliko godina, pojavila serija „<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Konak%20kod%20Hilmije&amp;">Konak kod Hilmije</a>“ bh. dvojca za hitove - scenariste Feđe Isovića i reditelja Elmira Jukića, publika je, gotovo nepodijeljeno, bila oduševljena. Sjajni dijalozi, odlična gluma, pametan humor i autori koji u bosanskoj verziji serije „Alo, alo“ nisu štedjeli ni jedne ni druge ni treće, a, bogami, ni četvrte.
Prva sezona se gutala i publika u regionu se već bila naoštrila na drugu... No, Hilmija je plesao samo jedno ljeto.

Od druge sezone do dana današnjeg ni traga ni glasa. Isović veoma otvoreno kaže da TV kuće ne pokazuju interes za nove epizode, iako ih publika traži.

Da u našoj bh. stvarnosti, koja ima sve odlike strave i horora, nismo navikli na mnogo gore stvari - ovo bi bilo skandalozno.
A jeste ipak skandalozno, sramotno i ponižavajuće to što je mnogima draže tuđe smeće nego domaće zlato. Sramotno je da se bh. TV kuće utrkuju da iz komšiluka, istočnog i zapadnog, kupe serije „Ž“ kvaliteta, a domaći kvalitet ih ne zanima.
Da li je posrijedi toliko neznanje kreatora TV programa, nije ni važno. Jer Hilmija je samo ilustracija podaničkog ponašanja, ljudi koji povijene kičme i zatvorenih očiju gaze sve što je iz naše zemlje, a tuđe im je divno i spektakularno.
Neke ranije generacije ponosile su se time što su iz Sarajeva, grada u kojem je rođena čuvena pop-rok škola, što su iz zemlje čuvene po sjajnom humoru... A ove današnje... Ovdje je, iz pristojnosti, najbolje ostaviti prazan papir.

Sramotno je što se bh. TV kuće utrkuju da iz komšiluka, istočnog i zapadnog, kupe serije „Ž“ kvaliteta, a domaći kvalitet ih ne zanima

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ajaks&amp;">Napadač Ajaksa Sebastijan Ale (Sebastian Haller)</a> briljirao je u utakmici prvog kola Lige prvaka protiv Sportinga (5:1). Nemilosrdni Ale je prvaku Portugala usred Lisabona zabio četiri gola i tako ušao u historiju.
Reprezentativac Obale Slonovače je postao tek drugi igrač koji je u debiju u Ligi prvaka postigao četiri pogotka, a prije njega to je jedino pošlo za rukom legendarnom Marku van Bastenu (Marco). Nizozemac je to uspio na utakmici Milana i Geteborga 1992. godine, s tim da je Van Basten tada „debitirao“ jer je te sezone Liga prvaka zvanično formirana.
Uspjeh napadača Ajaksa je još veći jer je, za razliku od Van Bastena, uspio postići četiri gola na gostujućem terenu. Ale je od januara ove godine član „Kopljanika“, koji su za njegov dolazak morali napraviti rekordan transfer. Napadač Obale Slonovače je plaćen 22,5 miliona eura, a čini se da je u Amsterdamu „uskrsnuo“ nakon loše epizode u Vest Hemu.
Sebastijan Ale je rođen 22. juna 1994. godine u Francuskoj, za čije je mlađe selekcije nastupao sve do seniorskog fudbala, kada se odlučio da obuče dres Obale Slonovače.

Postao drugi igrač koji je u debiju u Ligi prvaka postigao četiri gola

Ale: Ponovio uspjeh legendarnog Nizozemca iz 1992. godine

Gdje želimo da živimo

Edin Džeko: Ruši rekorde

Korak preko crvene linije

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Bot pojeo SDA

Dosta je više!

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

Poštovanje i kredit

Aldin Begović: "Zapalio" grad

Kristijano Ronaldo: Predator u šesnaestercu

Ulje maslinovo

Edin Džeko: Ponovo oduševio

Pravda za Avdu

Mizerna diplomatija

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

Sebastijan Ale: Poput čuvenog Van Bastena

Kolumne

Gdje želimo da živimo

Edin Džeko: Ruši rekorde

Korak preko crvene linije

Mersudin Ahmetović: Postao rekorder

Bot pojeo SDA

Dosta je više!

Zijada Efendić: Težak, ali častan put

Poštovanje i kredit

Aldin Begović: "Zapalio" grad

Kristijano Ronaldo: Predator u šesnaestercu

Ulje maslinovo

Edin Džeko: Ponovo oduševio

Pravda za Avdu

Mizerna diplomatija

Hilmija je plesao samo jedno ljeto

Sebastijan Ale: Poput čuvenog Van Bastena