<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=penzioneri&amp;">Vlada Federacije</a> napokon će pomoći penzionerima uplatom jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 do 120 KM. 
Odluka je poput fatamorgane, jer od početka pandemije koronavirusa federalna izvršna vlast ostajala je gluha i nijema na vapaje socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Ipak se kreće, rekli bi penzioneri, koji su najredovnije platiše svih prispjelih obaveza i koji uspijevaju s mizernim primanjima sastaviti kraj s krajem.
Umjesto da u svojoj trećoj dobi uživaju u plodovima 40-godišnjeg rada, naši penzioneri su na rubu egzistencije, gotovo zaboravljeni od svih. 
U četiri zida, oni najbolje znaju za svoje bolesti i koliko od mjesečne crkavice moraju izdvojiti za lijekove i hranu.

Jednokratna pomoć jeste dobrodošla, ali nije rješenje za ubuduće.

Penzije moraju rasti, pogotovo one najniže, ukoliko ne želimo vidjeti sramotne prizore prekopavanja kontejnera od ljudi koji su čestito i pošteno završili svoj radni vijek.
Penzionera se političari obično sjete u predizbornim kampanjama. Tada ih obilaze, nose pakete, ne bi li dobili glas više.
No, čim osvoje vlast, političke platforme i stavovi se mijenjaju.
Zbog toga penzionerima, ali i drugim socijalnim kategorijama našeg društva ne trebaju šarene laže, već konkretna rješenja, u skladu s evropskim praksama i regulativama.
Tek tada će se vratiti dostojanstvo svakom čovjeku, a jednokratne pomoći i/li sadaka neće biti potrebne.

Penzionerima i socijalnim kategorijama trebaju konkretna rješenja, u skladu s evropskim praksama i regulativama

Penzioneri dobili jednokratnu novčanu pomoć

Odluka kao fatamorgana

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Merkel&amp;">Kancelarka Angela Merkel</a> posljednji put se obratila poslanicima njemačkog Bundestaga, prije nego što se, nakon izbora u septembru, zvanično povuče s dužnosti koju je obavljala punih 16 godina.
U oproštajnoj atmosferi značajan dio izlaganja posvetila je i Balkanu, potrebi koordiniranog suprotstavljanja Zapada hibridnim napadima Rusije. Upravo iz posljednjeg obraćanja dalo se naslutiti da su jedinstvo Evrope i SAD te podrška našoj regiji to što najmoćnija žena svijeta ostavlja u amanet svojim nasljednicima.
Odlazak “vječite kancelarke”, kako su je nazivali mediji, označava kraj jedne ere, koju su obilježili brojni izazovi, kako ekonomski unutar države tako i politički u okvirima EU.

Prva žena na poziciji predsjednice njemačke vlade odlazi čvrsta i nepokolebljiva u odluci koju je ranije donijela, onakva kakva je bila tokom cijele svoje političke karijere.

Žena, koja je u više navrata proglašavana najmoćnijom ženom svijeta, ostaje upamćena po stabilnosti, razvoju, uspješnim odgovorima na recesiju, Covid pandemiju, očuvanju EU...

Odlazak „vječite kancelarke“, kako su je nazivali mediji, označava kraj jedne ere

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Nakon što mu je ubijeno dijete, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Davor%20Dragi%C4%8Devi%C4%87&amp;">Davor Dragičević</a> doživljavao je uvrede, prijetnje, pritiske, hapšenja, pa je bio prisiljen zatražiti politički azil u Austriji, otići iz ov(akv)e države, pa u taj normalniji i pravedniji dio svijeta prenijeti i kovčeg s tijelom svoga sina.
Tri godine nakon ubistva ogorčeni otac, svojom upornošću i hrabrošću, izvojevao je i prvu bitku u teškom, iscrpljujućem i nepravednom ratu s bahatim, korumpiranim i kriminaliziranim sistemom. Ustavni sud BiH, na osnovu apelacije zastupnika porodice Dragičević, advokata Ifeta Ferageta, utvrdio je da su Davoru Dragičeviću povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode garantirane Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Primjeri pljačke, bahatosti, nezasluženih privilegija, ličnih interesa i bogaćenja pojedinaca bliskih režimima u BiH odranije su poznati, ali tek nakon što su Davor Dragičević i Muriz Memić o tome glasno progovorili, šira bh. javnost uvjerila se da im više ni životi djece nisu sveti.

Tri godine nakon ubistva ogorčeni otac izvojevao je  prvu bitku u  ratu sa  sistemom

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

„Svi građani su jednaki u očima zakona, imaju isti pristup javnim položajima, mjestima i službi, u skladu s njihovim mogućnostima, bez obzira na razlike, osim u vrlinama i nadarenosti.“ Ovako glasi Član 4. Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, jednom od osnovnih dokumenata Francuske revolucije. Na ovom principu izgrađena je gotovo kompletna zapadna civilizacija.
No, on nije ispoštovan u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bih%20hrvatska&amp;">dejtonskom ustrojstvu BiH</a>, gdje pravo na ključne javne položaje i funkcije vlasti stječete ne kao građanin nego kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, dok pripadnici tzv. ostalih nemaju ni elementarno ljudsko pravo da uopće budu birani na neke od najviših pozicija, poput Predsjedništva BiH.
Susjedna Hrvatska posljednjih godina u Evropi bjesomučno lobira da se izvrši pritisak kako bi se u BiH ovaj princip etničkog predstavljanja čak i dodatno pojačao, tako što bi se, osim zagarantiranih kvota i funkcija za „predstavnike konstitutivnih naroda“, izvršila i svojevrsna teritorijalno-etnička separacija samog glasačkog tijela, gdje bi narodi mogli glasati „samo za svoje“.
Hrvatska lobiranja završila su teškim debaklom. Nakon neuspješnog pokušaja predsjednika Zorana Milanovića da u NATO-ovu deklaraciju, u tački koja se tiče BiH, uvrsti pitanje konstitutivnosti naroda, jučer je i Evropski parlament odbio hrvatski prijedlog da se u Rezoluciju o BiH uvrste riječi „konstitutivnost“ i „legitimno predstavljanje“.

Iluzorno je očekivati da će evropske demokratije u BiH podržavati koncepte koji u tim državama ne samo da ne postoje nego negiraju i temeljne vrijednosti na kojima počivaju. A to je ujedno i jasna poruka kojim putem BiH treba ići da bi postala napredna evropska država - putem građanske države istinski ravnopravnih pojedinaca s jednakim pravom da biraju i budu birani i jednakom vrijednošću glasa.

Kako stvar izgleda kada najbolje ljude, bez obzira na njihovu etničku, rasnu ili vjersku pripadnost, jednostavno pustite da pod jednom zastavom rade ono u čemu su najbolji, upravo posljednjih dana demonstriraju košarkašice BiH.

Jasna poruka Evropske unije kojim  putem Bosna i Hercegovina  treba ići

Hrvatski debakl

Fudbalski reprezentativac naše zemlje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Eldar%20%C4%86ivi%C4%87&amp;">Eldar Ćivić</a> pokazao je veliko srce. Nakon što se pojavila vijest da perspektivna bh. karatistkinja Almina Halilović, zbog nedostatka finansijskih sredstava, ne može nastupati na Svjetskoj ligi u Poreču, reagirao je naš fudbaler i osigurao potrebna sredstva.
Igrač mađarskog Ferencvaroša pokrio je sve troškove takmičenja karatistkinje koja je osvojila 130 medalja.
Almina Halilović je trenutno trećeplasirana u kategoriji U21 na nivou države Bosne i Hercegovine.
Poznato je da roditelji naših sportista često nisu u mogućnosti finansirati troškove svjetskih i evropskih takmičenja, gdje oni brane boje BiH, a nadležna ministarstva nemaju sluha.

Ćivić je u svom kraju poznat kao „Zmaj velikog srca“, koji se rado odaziva na akcije, zbog čega je posebno cijenjen. Bh. reprezentativac je finansirao i izgradnju terena u Tošićima.

Eldar Ćivić rođen je 28. maja 1986. godine u Tuzli. Igrao je za Slobodu, Slovačko, Spartu Prag i Spartak iz Trnave, prije nego što je stigao u Ferencvaroš. Za reprezentaciju BiH odigrao je 14 utakmica.&nbsp;

Bh. reprezentativac perspektivnoj  karatistkinji finansira put na Svjetsku ligu

Ćivić: Pokrio troškove sportistkinje koja je osvojila 130 medalja

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Meteorolozi&amp;">Meteorolozi</a> su duže vrijeme upozoravali da nas čeka toplotni val, ali ponovo je, kao snijeg u decembru, uspio da nas iznenadi, pa pravovremene reakcije s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi, posebno onih koji su u svakodnevnom poslu najizloženiji, nije bilo.
Ni u danu kada je živa u termometrima širom BiH dostizala četrdeset stepeni Celzijevih predaha za građevinare nije bilo. Sretni što imaju posla, jučer su započeli rekonstrukciju sarajevske ulice Hamdije Kreševljakovića, iscrpljeni i već preplanuli od vrelog junskog sunca, privode kraju sanaciju mosta preko Drine u Goraždu, a u Mostaru, bez ijedne pritužbe, grade saobraćajnice i kružni tok, rashlađujući se vodom, pa još poručuju „raditi se mora!“&nbsp;
Kamo sreće da njihova poruka stigne do klimatiziranih kabineta Vlade FBiH, pod čijim prozorima temperatura raste i zbog vrelog asfalta koji se mora ugraditi, pa da sarajevski funkcioneri, odmah nakon fotografiranja na gradilištu, pozovu poslodavce da radno vrijeme prilagode vremenskim uvjetima. Da poslodavci, ako već nisu, a trebali su, sami reagiraju. Da u ovoj državi i njenim brojnim službama i zavodima neko konačno na vrijeme reagira.&nbsp;

Meteoalarmi upaljeni su za veći dio zemlje. Oni crveni, koji označavaju izuzetno opasno vrijeme koje može ugroziti i život, važe za Mostar, Sarajevo, Tuzlu i Bihać. Iz hitnih službi stižu informacije o pojačanom prilivu pacijenata, a zdravstveni stručnjaci upozoravaju na potrebu prilagođavanja radnog vremena i kretanja stanovništva vremenskim prilikama. Informacije ponovo sporo stižu do klimatiziranih kabineta i kancelarija.

A nisu nam potrebne odredbe zakona o zaštiti na radu niti apeli ljekara, već samo malo ljudskosti i razumijevanja za vrijedne ljude izložene vremenskoj nepogodi. Ljude koji u ovoj BiH jedini nešto grade.

Ni u danu kada je živa u termometrima širom BiH dostizala četrdeset stepeni  Celzijevih predaha za građevinare nije bilo

Crveni alarmi

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=zmajice&amp;">Košarkašice BiH</a> danas igraju četvrtfinale Evropskog prvenstva. Bez obzira na to kako će se završiti utakmica protiv Francuske, jednog od favorita za osvajanje prvenstva, naše djevojke već su ostvarile najbolji rezultat u historiji Bosne i Hercegovine. No, od samog rezultata možda je značajniji način na koji su „Zmajice“ došle do ovog uspjeha.
Pobijedivši u tri od dosadašnje četiri utakmice, reprezentacija, predvođena Džonkuel, Nikolinom, Maricom, Milicom i Miljanom, demonstrirala je za bh. selekcije rijetko viđeno zajedništvo, upornost, želju i, ono što nam upravo često nedostaje, petlju da se u prijelomnim trenucima psihički nadjača protivnik i prelomi utakmica u svoju korist.
Naravno, ovaj uspjeh nije prošao bez pokušaja ključnih političara da se zakite tuđim perjem. Bakir Izetbegović tako na primjeru reprezentativki dijeli lekcije o zajedništvu, isti onaj Izetbegović koji u borbi za očuvanje svoje vlastodržačke oligarhije probosanske Srbe u Sarajevu indirektno naziva četnicima i čiji režimski mediji mjesecima šire bjesomučnu međunacionalnu mržnju.

Željko Komšić nije imao sumnje da će „Zmajice“ pobijediti Hrvatsku, samo što se ispostavilo da im je pred prvenstvo odbio pružiti finansijsku podršku. Dodik i drugi političari iz RS, kao i vodeća hrvatska stranka i ne kriju da im BiH nije u srcu, pa se nisu ni oglašavali niti su njihovi ministri prethodno odobravali sredstva za reprezentaciju.

Možda bi i prvima bilo časnije da su šutjeli, s obzirom na to da za uspjeh ove reprezentacije, kao i općenito za uspjeh bilo koga u ovoj državi ko ne pripada stranačko-familijarnim klikama, nisu učinili apsolutno ništa. Koliko je to ništa, slikovito će vam reći i primjer da su se naše igračice, pod vodstvom selektora Gorana Loje i legendarne Razije Mujanović, za historijski uspjeh pripremale u sali jedne osnovne škole u Mostaru.
A više su Džonkuel, Nikolina, Marica, Milica i Miljana u četiri utakmice uradile za ideju Bosne i Hercegovine nego Komšić za dvije decenije svog kafanskog patriotizma ili Izetbegović za tri decenije destruktivnog gospodarenja društvenim resursima.

Uspjeh „Zmajica“ nije prošao bez  pokušaja političara da se zakite  tuđim perjem

Heroine i bijednici

Zapadne sile u ponedjeljak su koordinirano uvele novi niz sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika, zastupnika i ministara iz vlade predsjednika <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Aleksandra%20Luka%C5%A1enka&amp;">Aleksandra Lukašenka</a> nakon što su bjeloruske vlasti prošli mjesec prisilile avion „Ryanaira“, koji je letio iz Atine za Vilnjus, da sleti kako bi mogao biti uhapšen novinar disident koji je njime putovao.
Lukašenko je uzvratio prijetnjama evropskim zvaničnicima i ovo nazvao objavom ekonomskog rata. On, još od 1994., vlada Bjelorusijom, a njegovu vladavinu bilježe kršenja ljudskih prava, igrokazi od izbora na kojima, navodno, pobjeđuje uvjerljivom većinom, te brutalni obračuni s opozicijom, od kojih je posebno surov bio onaj nakon što je prošle godine pokrao još jedne izbore.

Sve to Lukašenku usred Evrope uspijeva zahvaljujući pokroviteljstvu koje uživa od Ruske Federacije, što šalje jasan signal i potencijalnim ruskim simpatizerima na Balkanu kakve vladare Rusija zapravo preferira.

Aleksandar Grigorjevič Lukašenko rođen je 30. avgusta u Kopisu u Bjelorusiji. Po obrazovanju je ekonomista i historičar.

Svoju diktaturu predsjednik Bjelorusije održava zahvaljujući Rusiji

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

U početku smo sumnjali u vjerodostojnost prvih vijesti o pismima holivudske glumačke zvijezde Leonarda Dikaprija (DiCaprio), a kasnije smo se čudili šta ga je uopće motiviralo da vlasti ove male zemlje uvjerava da su hidroelektrane ekološki neprihvatljive i da se bh. rijeke, čija imena teško može izgovoriti, moraju sačuvati.Nakon naše priče o Sarajki <a href="https://avaz.ba/tag/118882/marsela-pecanac">Marseli Pećanac</a> sve je mnogo jasnije, a “krivac” za angažman poznatog glumca na zaštiti prirodnih ljepota koje imamo konačno je otkriven.Marsela Pećanac od 1994. živi u SAD, gdje je osnovala Fondaciju za društvene promjene ACT. Fondacija registrirana u Americi, ali i u BiH, od svog osnivanja dobila je podršku slavnog glumca i njegove fondacije “Alijansa za Zemlju” te otuda i njegova borba za Kruščicu, Neretvicu i druge bh. rijeke.Zahvaljujući ovakvoj saradnji, bh. rijeke postale su planetarno popularne u okviru kampanje čiji je cilj da se posljednji prirodni vodotoci u BiH i na Balkanu sačuvaju od uništenja.Pećanac živi i radi u San Francisku i magistrica je finansija. Njeno uključivanje u kampanju “Plavo srce Evrope” za spas rijeka Balkana prije tri godine dokaz je da BiH ima generaciju mladih i obrazovanih ljudi čije veze s domovinom ništa ne može pokidati.

Glavni je “krivac” za angažman slavnog Dikaprija na zaštiti ljepota koje imamo

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Još od vremena Ante Markovića pričalo se kako bivša zajednička država može biti nova Švicarska. Kasnije, poslije prvih slobodnih izbora, govorilo se kako će i BiH biti „mala Švica“. Uslijedili su beskrupulozna agresija, uništavanje privrede, a nakon toga i pljačkaška privatizacija i smišljeno uništavanje javnih preduzeća.Sve priče, izuzev političkog diskursa, padale su u vodu, pa i one ekonomske, kao presudnog faktora za oporavak i daljnji prosperitet države. Gledali kratkoročno ili dugoročno, na djelu je sistematsko uništavanje ozbiljnijeg ekonomskog napretka, jer napredak ne odgovara onim „silama“ koje opstaju na vlasti zarad narativa iz '90-ih.To što je aktuelni saziv izvršne vlasti u FBiH, koji je, uzgred rečeno, u tehničkom mandatu, unazadio bh. ekonomiju za pet godina, nema razlike u odnosu na sve ranije sazive koji su funkcionirali, manje-više, po istoj matrici.Upravo je to srž apatije bh. društva, koje od slobodnih izbora 1990. godine pa sve do danas nije pronašlo alternativu za izlazak iz ekonomske kliničke smrti.

Statistika je, davno su rekli, poput bikinija. Mnogo otkriva, ali sakriva najznačajnije detalje. Kakvo je stanje na terenu? Egzodus mladih i školovanih ljudi iz BiH prekinula je pandemija koronavirusa, a čim se granice otvore, svjedočit ćemo novim odlascima radno sposobnog stanovništva. Ko će onda oporavljati posrnulu bh. ekonomiju i ko će imati hrabrosti pričati o stabilnosti penzionog ili zdravstvenog fonda? Ma koliko to demagoški zvučalo, odavno je vrijeme u BiH prešlo onih famoznih pet do 12. Majke rađaju djecu da bi ih iškolovale i poslale u inozemstvo. To je surova realnost koja prevazilazi najcrnje prognoze, prema kojima će BiH za nekoliko decenija postati zemlja staraca. Ako već nije!

Gledali kratkoročno ili dugoročno,  na djelu je sistematsko uništavanje  ozbiljnijeg ekonomskog napretka

Čim se granice otvore, svjedočit ćemo novim odlascima radno sposobnog stanovništva

Narativi devedesetih

Nema nijednog dokaza da je <a href="https://avaz.ba/tag/107564/osman-mehmedagic-osmica">Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA)</a>, bio student Američkog univerziteta u BiH, jasno je rekao jučer državni tužilac Oleg Čavka.No, to nije spriječilo niti obeshrabrilo Mehmedagića da Komisiji za nadzor nad radom OSA-e prije dvije godine priloži krivotvorenu diplomu, s ciljem da ostane na poziciji direktora tajne službe još jedan mandat.Postavlja se pitanje kako je Mehmedagić uopće imenovan za direktora OSA-e prije pet godina, jer je više nego očigledno da nema fakultetsko obrazovanje. Za to vrijeme ostvario je i nezakonitu imovinsku korist veću od 100.000 KM.Svi pokušaji da dokaže da je ikada bio student pali su u vodu. Poništena mu je diploma u Banjoj Luci 2019., a zatim se upisao pa ispisao s Univerziteta u Travniku - Kiseljaku.- Neku diplomu ima - reče nedavno Bakir Izetbegović, lider SDA.Međutim, da bi se spasio od krivične odgovornosti, „neku“ diplomu, koju mu je preko noći našao jaran Denis Prcić, Osmica je proglasio tajnom. Osvanuo je samo na krivotvorenom spisku studenata u Tuzli.I pored toga, Vijeće ministara šuti, Komisija kojoj je priložio dokumente ne sastaje se mjesecima.&nbsp; Utvrđeno je da je već stekao i uvjete za penziju, da nema ni pristup tajnim podacima...Sve što je sada ostalo Mehmedagiću jeste da, uz pomoć režimskih medija i pištolj-portalčića, uvjeri javnost da se protiv njega vodi hajka da se skloni s ove pozicije na koju je, kada se sve sagleda, i imenovan nezakonito.No, kako se istraga širi, studenti daju iskaze, svjedoci potvrđuju navode tužilaca, tako je panika u OSA-i sve veća. Više je nego jasno da svi putevi vode do Mehmedagića, koji je i osmislio ovu nezakonitost i zloupotrijebio službu.Vrijeme je da Osmica ili pronađe novu diplomu, ili završi fakultet. Treća opcija je da napusti OSA-u i zbog zloupotreba odgovora za očita krivična djela.Samo je pitanje na čijoj je strani Sud BiH, koji bi mu trebao suditi.

Kako se istraga širi, studenti daju iskaze, svjedoci potvrđuju navode tužilaca, tako je panika u OSA-i sve veća

Gdje je Osmicina diploma

Svaki njegov istup u javnosti, s egzaktnim pokazateljima koje prati, prikuplja i analizira, šokira bh. javnost i na najbolji način ilustrira naš nemar prema samima sebi. <a href="https://avaz.ba/tag/24007/admir-kapo">Predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće” Admir Kapo</a> nedavno je u izjavi za naš list upozorio da je vanjskotrgovinski deficit naše zemlje u 2020., samo za vodu, meso i mlijeko, iznosio oko 400 miliona maraka.
Poražavajuće je i to što smo za samo pet mjeseci ove godine za flaširanu vodu iz uvoza dali 66 miliona KM, dok smo za našu vodu plasiranu u inozemstvo dobili tek oko 15 miliona KM. Iako bi na ove podatke trebali reagirati zvaničnici, mukotrpna borba s vjetrenjačama već godinama pripada pojedincima poput Admira Kape.
Sporo shvatamo da naš život zavisi od punjenja domaćih budžeta, ali osnivač Udruženja “Kupujmo domaće” nastavlja činjenicama demaskirati našu naivnost i nebrigu. Do nas je hoćemo li se svaki put iznova šokirati ili konačno shvatiti da je naša voda kvalitetnija od uvozne. Do vlasti je hoće li nastaviti raditi u interesu uvoznih lobija ili početi konkretnije podržavati proizvodnju hrane u BiH.

Do nas je hoćemo li konačno shvatitida je naša voda kvalitetnija od uvozne

Admir Kapo: Sačuvati bh. ekonomiju

Tragedija koju je doživio bosanski narod, logori, ratni zločini, genocid u Srebrenici, ali i onaj nedokazani u drugim dijelovima države, dirnula je sve dobronamjerne na kugli zemaljskoj. Zbog zločina nad Bošnjacima ljudi su protestirali, pisali peticije, porodični nakit s ruku skidali kako bi nam pomogli da se odbranimo, davali ostavke na najvažnije pozicije, čak se i samospaljivali. Da, bili smo gladni, ali bez američkog, USAID ulja i brašna, britanskih lanč-paketa, danskog sira, njemačkih, arapskih hurmi, leće i riže, pa i čuvenog nareska “ikar”, teško da bismo od domaće žare i granatama preoranih njiva mogli preživjeti. Da, bili smo pod embargom, ali je on u dobroj mjeri i kršen, pa je na različite načine do branilaca BiH stizalo i naoružanje. Da, politika je najstariji zanat na svijetu, pa je bilo i onih koji nisu marili za prolivenu krv, ali rat je zaustavljen zahvaljujući SAD i saveznicima, avionima NATO pakta i političarima koji su, bez obzira na motive, shvatili da mir neće doći sam od sebe. Da, svjetski, Haški sud, a ne domaći, presudio je veliki broj ratnih zločinaca, među njima i ratne lidere RS. Koliko je milijardi pomoći stiglo za obnovu zemlje, danas bh. vlasti nisu u stanju ili neće ni da izračunaju.&nbsp; &nbsp; Decenijama kasnije vlastitu nesposobnost krijemo frazama da nas je Zapad izdao, ovi s istoka napadali, da nam komšije ne valjaju, a nismo zadovoljni ni obimom investicija iz arapskog i turskog svijeta koji, gle čuda, radije investiraju u Srbiju. Je li moguće da je baš cijeli svijet tako nepravedan ili je malo i do nas!? Potrošena bosanska vlast, a inercijom i dio građana, tumarajući bez jasnog cilja, zaboravila je sve prijatelje u svijetu. Zaustavljeni u devedesetima, nikako da iskoračimo u budućnost, zbog djece koja zlo trebaju zapamtiti, ali ne i živjeti u njemu. Umjesto što stalno podozrivo gledamo oko sebe i čekamo da nam neko drugi riješi probleme, puno je oblasti u kojima se treba i mora pokazati inicijativa. Od zaštite domaće ekonomije, korištenja resursa koje imamo, do “mini Šengena” i boljeg povezivanja s regionom, odlučnijeg puta ka EU. U suprotnom, (p)ostajemo prostor nalik Palestini, okružen državama koje se razvijaju, pustara na kojoj će, ako se egzodus mladih nastavi, ostati samo groblja i spomenici.

Vlastitu nesposobnost krijemo frazama da nas je Zapad izdao, ovi s istoka napadali, da nam komšije ne valjaju…

Je li malo i do nas

<a href="https://avaz.ba/tag/5150/evropsko-prvenstvo">U prvom kolu aktuelnog Evropskog prvenstva</a>&nbsp;napadač <a href="https://avaz.ba/tag/1653/cristiano-ronaldo">reprezentacije Portugala Kristijano Ronaldo (Cristiano)</a>promovirao se u najboljeg strijelca u historiji ovog takmičenja, a jučer je svoj saldo popravio na 12 golova.
Međutim, njegova pretplata na rekorde očigledno ne istječe tako brzo. Portugalac je golom u porazu protiv Njemačke opet postao u nečemu prvi.
Tridesetšestogodišnji fudbaler Juventusa prvi je igrač u historiji Evropskog prvenstva koji je na tri različita turnira postigao najmanje tri pogotka.
Jasno, on svoj put još nije okončao pa postoji vjerovatnoća da će već na aktuelnom takmičenju zadati novi zadatak budućim generacijama.
Zvanično najbolji portugalski nogometaš svih vremena rođen je 5. februara 1985. u Funhalu. Nakon matičnog Sportinga iz Lisabona i Mančester junajteda, član Reala postao je 2009. godine, u tada rekordnom transferu koji je bio vrijedan čak 94 miliona eura. 
Trenutno nosi dres Juventusa.

Prvi igrač u historiji EP koji je na tri prvenstva dao tri gola

Kristijano Ronaldo: Pretplaćen na rekorde

Skupština Crne Gore sa 55 glasova usvojila je <a href="https://avaz.ba/tag/55484/rezolucija-o-srebrenici">Rezoluciju o genocidu u Srebrenici</a>, čime je osudila ovaj stravični zločin protiv čovječnosti. Zauvijek je stavljena tačka na ovo pitanje, Crna Gora je zauzela stav i utrla put pomirenju i budućnosti.S druge strane, u Bosni i Hercegovini tek predstoji bitka da se zabrani negiranje genocida u Srebrenici i da se osude negatori, kojih ne manjka. Brojni istraživači zločina protiv čovječnosti još od holokausta upozoravaju da je najbolji način sprečavanja ponavljanja genocida zaštita istine te da i samo negiranje genocida zapravo predstavlja zločin, odnosno posljednju fazu genocida.Stoga je neophodno negiranje i relativizaciju zločina zakonski onemogućiti, što je učinila Crna Gora, ali ne i BiH. Jedna od mogućnosti je da negiranje genocida bude regulirano zasebnim zakonom, druga da se to učini u sklopu krivičnog zakona ili zakona koji kriminalizira diskriminaciju, govor i izazivanje mržnje i nasilje (kao što je, primjerice, slučaj u Nizozemskoj i Francuskoj).Negiranje genocida kao zločin odvija se etapno, uz tačno definirane korake i također se provodi planirano. Stručnjaci navode da postoji 12 koraka ili, kako ih žrtve nazivaju, „12 krugova pakla“.Prvi je dovoditi u pitanje i minimizirati statistiku, zatim napasti one koji govore istinu o genocidu te tvrditi da genocid nije bio planiran, nego da su smrti bile nenamjerne. Poseban krug je naglašavati i stereotipizirati loše osobine žrtava te racionalizirati smrti kao posljedicu sukoba. Negatori krive vojne snage „izvan kontrole“ za počinjena ubistva te tvrde kako govor žrtava o pretrpljenom genocidu zapravo koči mirovni proces.Osmi krug pakla je opravdavati poricanje genocida u korist ekonomskih interesa, zatim slijedi tvrdnja kako su žrtve bile dobro tretirane, dok se istovremeno negiraju optužbe za genocid. Deseti krug podrazumijeva tvrdnju da se ono što se desilo ne uklapa u definiciju genocida, nakon čega slijedi okrivljivanje žrtava za terorizam. A kao 12 krug pakla je tvrdnja kako su mir i pomirenje važniji nego okrivljavanje nekoga za genocid.Kroz sve ove faze prošli su Srebreničani, kao i brojne druge žrtve agresije na BiH. Dakle, sve što je ostalo jeste da se prekine agonija i nametne zakon kojim će sve gore nabrojano biti zabranjeno. A da se nikome ne ponovi.

Stručnjaci navode da postoji 12 koraka, a žrtve ih nazivaju “12 krugova pakla”

Potočari: Neophodno je negiranje i relativizaciju zločina zakonski onemogućiti

Krugovi pakla

Bilo je u našoj košarci naturaliziranih sportista. Kao i u većini evropskih reprezentacija, i naše košarkaške selekcije koriste mogućnost da imaju “jednog stranca”, ali uglavnom su te epizode bile manje uspješne.Međutim, ovog puta priča je potpuno suprotna. Bosna i Hercegovina u svom dresu ima Džonkel Džons (Jonqeul Jones), sjajnu košarkašicu koja igra u WNBA ligi, ali i Euroligi za košarkašice. Očigledni preduvjeti za mnogo umora, pomanjkanje entuzijazma kada se igra za državu čiji se pasoš uzme da bi se postalo Evropljanin, ali u njenom slučaju stvari se odvijaju potpuno suprotno.Džons briljira na parketu u prva dva ogleda Evropskog prvenstva, ali svi koji poznaju stanje u reprezentaciji reći će da se ona savršeno uklopila u tim, da ne traži bilo kakve privilegije i da se ponaša kao da igra u reprezentaciji države u kojoj je rođena.Dodatak priči je činjenica da ona ima još mnogo toga dati košarci, pa se očekuje da će i u budućnosti uveseljavati navijače BiH.Džons je rođena 5. januara 1994. godine na Bahamima. U WNBA ligi nosi dres Konektikata, a kada je tamo prvenstvena pauza, igra najjače evropsko takmičenje za ruski Ekaterinburg

Naturalizirana košarkašica s Bahama prvo je ime ženske reprezentacije BiH

Džons: Veliki rezultati u dresu naše reprezentacije

Odluka kao fatamorgana

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

Hrvatski debakl

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

Crveni alarmi

Heroine i bijednici

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Narativi devedesetih

Gdje je Osmicina diploma

Admir Kapo: Sačuvati bh. ekonomiju

Je li malo i do nas

Kristijano Ronaldo: Pretplaćen na rekorde

Krugovi pakla

Džonkel Džons: Istinski vođa bh. tima

Kolumne

Odluka kao fatamorgana

Angela Merkel: Simbol jake Njemačke

Davor Dragičević: Dobio prvu bitku

Hrvatski debakl

Eldar Ćivić: Pokazao veliko srce

Crveni alarmi

Heroine i bijednici

Aleksandar Lukašenko: Sankcije diktatoru

Marsela Pećanac: Borba za naše rijeke

Narativi devedesetih

Gdje je Osmicina diploma

Admir Kapo: Sačuvati bh. ekonomiju

Je li malo i do nas

Kristijano Ronaldo: Pretplaćen na rekorde

Krugovi pakla

Džonkel Džons: Istinski vođa bh. tima