Vježba bosanske i američke vojske na poligonima na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Manja%C4%8Di&amp;">Manjači</a> i Glamoču i u kasarni Dubrave jedan je od najvažnijih događaja u BiH u posljednjem desetljeću. Izjava komandanta Američkih kopnenih snaga za Evropu i Afriku, generala Kristofera Kavolija (Christopher Cavoli) da mu je tokom “Brzog odgovora” teško bilo prepoznati ko su pripadnici vojske SAD, a ko OSBiH najveći je kompliment našim Oružanim snagama. Ako, s druge strane, uporedimo uvjete rada u najjačoj vojsci svijeta s onima u kasarnama nedovoljno opremljene, podržane i slabo plaćene bh. vojske, ove riječi imaju još veći značaj, a s njima i uloga komandnog kadra OSBiH, s generalpukovnikom Senadom Mašovićem na čelu.U turbulentnim vremenima, s razjedinjenom civilnom komandom, ovaj iskusni oficir sa saradnicima i jedinicama iz različitih krajeva BiH omogućio je da, nakon dugo vremena, svi koji vole ovu zemlju osjete ponos, ali i dozu sigurnosti. A saveznici su imali priliku da se uvjere kako je jedna mala, ratom i politikom razorena zemlja čvrsto opredijeljena za ulazak u NATO porodicu. Senad Mašović rođen je 19. jula 1969. godine u Sjenici. Školovani je oficir pješadije i magistar nauka u oblasti sigurnosnih&nbsp;i mirovnih studija, a na dužnosti načelnika Zajedničkog štaba OSBiH je od 2018. godine. Ž8 = Al. B.

Generalpukovnik jedan od najzaslužnijih što su Oružane snage BiH osvjetlale obraze tokom vježbe s američkom vojskom

Senad Mašović: Savezništvo za budućnost

Poziv Srbiji i Kosovu da se vrate za pregovarački sto, koji je Vučiću i Kurtiju uputio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Euroaziju <a href="https://avaz.ba/tag/26052/matthew-palmer">Metju Palmer</a> (Matthew), upozorenje je liderima u regionu da se proces raspada Jugoslavije treba okončati tamo gdje je i počeo. 

Palmerov novi poziv da se Srbija i Kosovo dogovore o normalizaciji odnosa i međusobnom priznanju je upaljač koji u buktinju pretvara sve non-papere kojima se najavljivalo „finalno pomjeranje granica na zapadnom Balkanu“, a koji je podrazumijevao podjelu BiH. 
Njegove autore i promotore, etno-nacionaliste koji ne odustaju od secesionizma i daljnjih trvenja na Balkanu, u izjavi za „Glas Amerike“ prvi čovjek američke politike u ovom dijelu svijeta još jedanput je spustio na zemlju. Finalno uređenje granica na Balkanu dešava se između Beograda i Prištine i nema niti će imati bilo kakve veze s Banjom Lukom i Sarajevom.
Uprkos brojnim otvorenim pitanjima na unutrašnjem i vanjskopolitičkom planu, zahvaljujući upravo i novim kartografima i kabadahijskim porukama Dodika, Vulina i sličnih, Balkan i BiH ostaju u fokusu američke politike. 
Država u kojoj se stanari Bijele kuće mijenjaju, ali strateški ciljevi ne, shvatila je da treba biti prisutnija u dijelu svijeta u kojem svakih 50 godina velikodržavni interesi i užarene glave podmetnu novi požar. “Ako mi nismo tamo, i Evropljani nisu, neko će popuniti taj prostor. Mi jesmo tamo i posvećeni smo regionu“, poručio je Palmer. 
Onaj ko sumnja u odlučnost SAD i ne shvata gdje su nas doveli pokušaji prekrajanja granica, neka pogleda vojnu vježbu “Brzi odgovor” s poligona u BiH. Sada je na domaćim poglavicama, ali i građanima, da razmisle vrijedi li sa Srbijom ostati izolirani otok i glumiti nesvrstanost u NATO okruženju ili u najjačem vojnom savezu osigurati trajni mir, investicije i napredak.&nbsp;

Država u kojoj se stanari Bijele kuće mijenjaju, ali strateški ciljevi ne, shvatila je da treba biti prisutnija u ovom dijelu svijeta

Palmerov upaljač

Etičko načelo koje propagiraju sve monoteističke religije glasi: ljubi bližnjeg (komšiju/susjeda) svog. Kamo puste sreće da se građani <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=BiH&amp;">BiH</a> pridržavaju religijskih etičkih načela ako posjećuju Božije kuće jer se u tom slučaju ne bi događalo da se rugamo bližnjem svom (komšiji/susjedu) gdje god ga sretnemo. Očito ruganje porodicama žrtava Srebrenice ogleda se u inicijativi za promjenu naziva ulice Maršala Tita u ulicu Petera Handkea, dokazanog negatora genocida i ljubitelja zlotvora kakvi su Slobodan Milošević, Radovan Karadžić i Ratko Mladić. 
Da postoji minimum empatije spram žrtava zločina i genocida, inicijatori sramne ideje bi se izvinili porodicama zarad budućeg (su)života. 
Ovako dosipaju so na ranu, testiraju toleranciju preživjelih žrtava genocida jer, ako prođe ulica Handkea, možda će vrlo brzo nekadašnja ulica Reufa Selmanagića Crnog dobiti naziv po „oslobodiocu“ Ratku Mladiću. Upravo u toj ulici zlotvor Mladić je skinuo zastavu Islamske zajednice BiH i najavio da je došlo vrijeme za osvetu „Turcima poslije bune protiv dahija“.

Mladić jeste u Haškom tribunalu, u nekom od zatvora će skončati svoj bijedni zločinački život, ali nas više brine spoznaja što se desetine ljudi dive njegovim nedjelima, među kojima je i Handke.

U poratnoj BiH izgrađeno je mnoštvo Božijih kuća, a monoteističke religije koje su dominantne na našim prostorima imaju suštinske, ali ne i značajne razlike. Ako religije propagiraju etičko načelo da se poštuje komšija/susjed, odnosno da se ljubi bližnji svoj, onda su uzalud sve molitve upućene Bogu kada, čim prekoračite crkveni prag, počnete da se rugate ljudima koji su u genocidu ostali bez roditelja, sinova, kćeri, braće…
Ulica Petera Handkea u Srebrenici nije ništa drugo nego ruganje žrtvama…

Ulica Petera Handkea u Srebrenici nije ništa drugo nego ruganje žrtvama

Rugaj se bližnjem svom

Humanitarna akcija <a href="https://avaz.ba/tag/91611/vanja-crnojevic">Vanje Crnojević</a> i njene organizacije “Borderfree” barem djelimično će olakšati život sirijskim izbjeglicama u kampovima u Libanu. Za povrijeđenu ili bolesnu djecu, porodilje koje spavaju na zemlji u šatorima, za ljude kojima je pomoć ljekara potrebnija i od hrane osigurani su mobilna klinika i usluge ljekara i stomatologa. 

U svijetu koji ne vodi računa o dva miliona ljudi iz Sirije, koji moraju platiti sve, od komadića zemlje na kojem je montiran njihov izbjeglički šator do liječenja, ne postoji humaniji i prioritetniji projekt. 
Nije prvi put da stanovnici BiH osjete ponos zbog Vanje Crnojević, Maglajke koja od 90-tih godina živi u Švicarskoj, žene koja je napustila dobar posao i ugrozila vlastitu egzistenciju kako bi pomagala ljudima u nevolji. Ona to čini još od osnovne škole i sitnica kojima bi obradovala svoje vršnjake, pa do osnivanja humanitarne organizacije “Borderfree” i akcija u BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Libanu… Jer srce ove Maglajke dovoljno je veliko za sve ljude svijeta o kojima se niko ne brine.&nbsp;

Za sirijske izbjeglice u Libanu osigurala mobilnu kliniku i usluge ljekara i stomatologa

Vanja Crnojević: Veliko srce Maglajke

Dao je nagovijestiti Miloš Gigović još jesenas da će ovo biti sezona prema uzoru na neke pionirske premijeligaške. Kada je pljačkao Velež u Banjoj Luci, takozvani sudija bio je najbolji pokazatelj šta nas čeka.
Dva kola prije kraja takmičenja, koje se, ničim izazvano, zove <a href="https://sport.avaz.ba/tag/5614/premijer-liga-bih">Premijer liga BiH</a>, stigao je epilog kakav lakrdija i zaslužuje. Olimpik je odustao od takmičenja i tako bh. fudbal definitivno gurnuo na najniže grane.
Potez sarajevskog kluba se može analizirati, podržati teško, ali jasno je da je on samo nastavak svega onoga što se posebno ovog proljeća događa u bh. eliti.
Kao nikada ranije, sudije su bile bitne. Dešavale su se pljačke i jasan inžinjering iz Saveza kako bi se pogodovalo onima kojima se treba pogodovati. Sve je pomno planirano, ko sudi, kome daju kartoni u ranijim ogledima i tek na kraju kome se šta dosuđuje i ne dosuđuje.
Nije baš sve ni do sudija, kao u primjeru FK Sarajevo, koje je prokockalo 13 bodova prednosti i amnestiralo sve marifetluke Saveza. Tim s Koševa je od stabilnog kluba opet počeo postajati slučaj, kao, uostalom, i Željezničar, koji se uporno „digitalizira“, a 14 utakmica ne zna za pobjedu.
Dobra vijest bi bila što će u Banjoj Luci na stadionu u nedjelju moći biti publika, ali i tu su, jasno, dvostruki aršini. Iste mjere na snazi su i kantonu gdje igra Široki Brijeg već dva mjeseca, pa se na Pecari nije dala dozvola za publiku. 
Nije daleko ni sjećanje na prošlu sezonu, kada je i Kup BiH prekinut zbog mjera u RS, iako su samo četiri kluba iz FBiH ostala u igri. Nije im dozvoljeno da odigraju i pored toga što nije bilo zabrane u većem bh. entitetu.
Ima i sreće, ovaj cirkus od takmičenja trajat će još dva kola, a onda ljetni predah. Itekako zaslužen za sve koji vole bh. fudbal.

Nakon mnoštva sudijskih pljački,  inžinjeringa iz Nogometnog saveza,  stigla najgora moguća stvar

Lakrdija dobila epilog

Sindikat slovenskih nogometaša “Spins” i ove će godine izabrati najbolje u Prvoj ligi Telekom Slovenije. Bit će izabran najbolji tim, ali i igrač te trener sezone. Prvo su birali navijači, a zatim će svoj glas dati i fudbaleri te novinari.
Trenutno, među najboljih 11 sezona su i naš bivši reprezentativni veznjak Senijad Ibričić (Domžale), Austrijanac Arnel Jakupović (Domžale), ali i nekadašnji mladi „Zmaj“ <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nardin%20Mulahusejnovi%C4%87&amp;">Nardin Mulahusejnović</a> (Koper).
Inače, Mulahusejnović je prvi strijelac u Prvoj ligi Telekom Slovenije. Postigao je 13 golova, kao i Jan Mlakar, ali je Slovenac postigao četiri gola iz penala, a Bosanac dva.&nbsp;Mulahusejnović je postigao još dva gola u Kupu Slovenije.

Nardin Mulahusejnović rođen je 9. februara 1998. godine u Gračanici, gdje je i napravio prve fudbalske korake. Kasnije ga je lopta odvela u kadete sarajevskog Željezničara, ali se nedugo potom vratio u matični klub. Osim Bratstva iz Gračanice, nastupao je i za Zrinjski, GOŠK i Maribor, a od 23. jula 2020. godine je član Kopera.&nbsp;

Prema izboru navijača, uvršten  u tim sezone Prve lige

Nardin Mulahusejnović: Prvi golgeter Slovenije

NATO na poligonu za obuku Manjača, zajedno s Oružanim snagama BiH, provodi najveću vježbu američke vojske u historiji BiH - “<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Brzi%20odgovor%2021&amp;">Brzi odgovor 21</a>”. U ovoj vježbi učestvuje pozamašan broj vojnika, koji premašuje 1.700. Ova vježba odvija se na svega tridesetak kilometara od Banje Luke, prijestonice Milorada Dodika, neupitnog vladara Republike Srpske posljednjih petnaestak godina.
I dok je Dodik ovu golemu vojnu vježbu nastojao obezvrijediti komičnim izjavama da je to „online nastava“, dok je obećavao 30.000 pristalica koje će blokirati vojne vježbe na Manjači, dok je Skupština RS usvajala rezolucije o vojnoj neutralnosti ovog entiteta, dok je Lavrovu obećavao da BiH neće u NATO jer “RS u tome ne vidi interes”, NATO je, eto, pokazao da je on već tu. U BiH. I to pred Banjom Lukom.
U stanju je pružiti „brzi odgovor“ kad hoće i u kojem god kutku Bosne i Hercegovine hoće, a da ga Dodik u tome ne može spriječiti.
Jasna je to poruka srpskom članu Predsjedništva BiH koliku on ima stvarnu moć da spriječi bilo šta kada su u pitanju interesi NATO-a u ovoj zemlji. Ali ova vježba je istovremeno snažna poruka samoj Ruskoj Federaciji o tome ko je stvarni gazda u BiH.

Iako ruski utjecaj i destabiliziranje u BiH ne treba potcjenjivati, ruska politička moć uveliko se precjenjuje. Rusiju, vjerovatno, najbolje opisuje ocjena bivšeg američkog predsjednika Baraka Obama (Barack) da je to „država trećeg svijeta s atomskom bombom“.

BDP kompletne Rusije manji je od američkih država Kalifornije, Teksasa i Njujorka i tek nešto veći od onog Floride. No, Florida ima 22, a Rusija 150 miliona stanovnika. I za razliku od američke vojske, koja je tu, pred Banjom Lukom, daleko je od Bosne.
I sam Dodik je, dakako, toga svjestan, no nema kud dalje nakon što je zatvorio sva vrata na Zapadu. No, nisam siguran koliko je toga svjesna i diletantska bošnjačka politika, koja je, najprije pod vodstvom Harisa Silajdžića, Amerikancima gurnula prst u oko odbijanjem “aprilskog paketa”, a pod Bakirom Izetbegovićem počela blisko sarađivati s vođama i snagama direktno suprotstavljenim američkim geopolitičkim interesima.

Jasna je to poruka Dodiku koliku stvarnu moć on ima da spriječi bilo šta kada su u pitanju interesi NATO-a u BiH

NATO pod Banjom Lukom

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nermin%20D%C5%BEindi%C4%87&amp;">Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić</a> od početka svog mandata pokazao je da ima rješenja za radničke probleme.
Džindić je tako prije dva dana uspio svojim pregovaračkim umijećem i autoritetom umiriti potencijalno opasan sukob između „Elektroprivrede BiH“ i sindikata rudara u FBiH. Posredovanjem između ove dvije strane spriječio je i potencijalni udar na građane u vidu povećanja cijene električne energije. Postignuti dogovor zadovoljio je i rudare, ali i „Elektroprivredu BiH“, a po strani je ostala uloga koju je imao Džindić.
Inače, Džindić rukovodi velikim ministarstvom, u kojem su brojni resori koji su odranije bili problematični. Bezbroj radnika propalih preduzeća dobilo je uvezan radni staž i otišlo u zasluženu penziju upravo zahvaljujući ministru Džindiću. On je nesebično iz godine u godinu snagom argumenata „tjerao“ svoje kolege u Vladi FBiH da glasaju za njegov plan uvezivanja staža radnicima u Federaciji.

U sektoru namjenske industrije napravio je ogromne pomake, a u vrijeme njegovog mandata povećan je izvoz municije i naoružanja. Ni pandemijska 2020. godina nije omela namjensku industriju, koja je pod rukovodstvom ministra Džindića ipak ostvarila zacrtane planove i najavila povećanje proizvodnje i izvoza.

Međutim, posao koji radi ima velike izazove i opasnosti, a dokaz za to je i podmetanje elektronske naprave za praćenje pod automobil koji koristi. Neki ovaj, još do kraja nerazriješeni slučaj povezuju i s plinskim lobijem u Federaciji, koji očito ne želi dobro ni ministru Džindiću, ali ni građanima Bosne i Hercegovine.
Ministar Džindić rođen je 11. marta 1977. godine. Magistrirao je 2006. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Govori engleski jezik. Oženjen je i otac troje djece.

Uspio je pregovaračkim umijećem i  autoritetom umiriti potencijalno opasan  sukob  između EPBiH  i sindikata rudara

Džindić: Rukovodi velikim ministarstvom

Nermin Džindić: Ministar koji ima rješenja

Profesorica sociologije <a href="https://avaz.ba/tag/116255/aldina-tahunic">Aldina Tahunić</a> već 12 godina ne uspijeva dobiti posao za koji se školovala, pa dok čeka da na konkursima u ovoj državi školovani i kompetentni budu najbolji - okopava maline. Kaže da joj nije teško raditi nijedan pošten posao, da je radeći za dnevnicu završila i fakultet, a iz revolta je najavila da će svoju diplomu, po niskoj cijeni, ponuditi zainteresiranima putem oglasa. 

Profesorica Tahunić nije ni prva, a sigurno ni posljednja mlada osoba u BiH koja na vlastitoj koži osjeća sve posljedice ovakvog režima koji je radna mjesta osigurao stranačkim aktivistima i članovima porodice, a mlade poslao na njive ili preko granice. Međutim, žena koja već 12 godina bezuspješno traži posao u struci nije željela stati u red pred nekom od ambasada, već svakodnevnim napornim radom nastoji pomoći svojoj porodici i pri tome ne šuti zbog nepravde. 
Zato je Aldina simbol jedne obespravljene generacije mladih ljudi koji ne posjeduju odgovarajuću stranačku iskaznicu, čija tiha borba za pravednije društvo traje. Generacije kojoj je potrebna i koja zaslužuje svu podršku da preuzme kormilo ovog broda koji već dugo potapaju neznalice, podobni i oni s falsificiranim diplomama.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Nastoji pomoći svojoj porodici i ne šuti zbog nepravde

Tahunić: Radeći za dnevnicu, završila fakultet

Aldina Tahunić: Simbol obespravljene generacije

Stara poslovica “da komšiji crkne krava, pa makar i moje dvije” kao da je napisana u vremenu u kojem živimo, kroz koje se trudimo da onom drugačijeg imena, onom u drugom entitetu život učinimo težim, pa makar i mi živjeli na infuziji.
Naravno, ovaj izraz ljudske zlobe, zavisti, pa i mržnje nastao je mnogo ranije, ali je bio prepoznat kao nešto neljudsko i odvratno, pa se o njemu naglas nije govorilo. Danas uz osmijehe, ponosni na takav osjećaj u nama, podignutih pesnica, komšiji objavljujemo neku novu podlost, svjesni da ćemo, bušeći rupe u njegovom krovu, i sami pokisnuti. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=drina%20fo%C4%8Da&amp;">BiH</a> je naša kuća, a zbog šupljeg krova svi smo nahlađeni.
Neshvatljiva je potreba, a danas već ustaljena navika, da stotine miliona maraka pretačemo u budžete drugih zemalja. Za mlijeko, povrće, žito koje bismo sami mogli proizvesti kada bismo plodne njive očistili od korova, ali i vodu, samo zato jer nam ona iz drugog grada ili entiteta ne prija. I pored insistiranja svijeta da o njima pregovara na jednoj, državnoj adresi, vakcine su u BiH nabavljali entiteti, pokušali čak i pojedini kantoni, pa i preduzeća, a poznato je gdje smo danas u odnosu s ostatkom svijeta.
Teško je razumjeti i zašto blijedo i bez riječi gledamo kako nam svakodnevno megavati otječu u susjedne elektroprivrede, koje nam od 90-tih duguju milijarde za struju proizvedenu na našem Buškom jezeru i Drini.
Još teže je shvatiti zbog čega se i dio Drine kod Foče pokušava pokloniti Srbiji. Ako se već i mora skrnaviti jedini netaknuti dio rijeke, ako bi se s time složili građani i ekološka udruženja, zar to ne bi mogao biti projekt dvije ili tri bh. elektroprivrede, pa da profit ne odlazi drugome!?
Milijarde koje poklanjamo i dalje bacamo niz Drinu bile bi dovoljne da vratimo dugove, da imamo kvalitetnije obrazovanje, zdravstvo i da nam penzioneri dostojanstvenije žive.
S ovom pameću, a sve zbog inata i nerealiziranih planova iz prošlosti, svi smo osuđeni na bolnu agoniju, sretni zbog mrvica s tuđih stolova koje punimo vlastitom glupošću.&nbsp;&nbsp;

Neshvatljiva je potreba, a danas već  ustaljena navika, da stotine miliona maraka pretačemo u budžete drugih zemalja

Da komšiji crkne krava

Nedavno imenovani predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Halil Lagumdžija jedan je od rijetkih nosilaca pravosudnih funkcija u državi koji su podatke o svom imovinskom stanju, vlastitim i prihodima članova porodice u prošloj godini učinili dostupnima javnosti. Od sadržaja njegovog imovinskog kantona mnogo je važniji sam čin transparentnosti, koji većini visokih zvaničnika često nije svojstven.Strpljivo, ali uporno Lagumdžija i na ovaj način nastavlja trasirati put ka ozdravljenju VSTV-a i bh. pravosuđa u cjelini te vraćanju digniteta časnoj profesiji, koja je u proteklim godinama nerijetko bila u fokusu zbog različitih afera. Javni podaci o prihodima jednog sudije važan su korak u tom pravcu. Iako su mu, kako je kazao u nedavnom intervjuu za “Avaz”, prigovarali “gdje ćeš u ono blato i mulj”, a na novoj dužnosti dan mu prolazi trčeći, uz odlučnost i predan rad, po kojima je poznat, rezultati ne bi trebali izostati. Halil Lagumdžija je rođen 1960. godine u Rudom. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1985. godine. Radio je u Rudom i Goraždu, a od 2010. godine u Sudu BiH. U februaru je imenovan za predsjednika VSTV-a, u mandatu do 2025. godine.

Strpljivo, ali uporno Lagumdžija i na ovaj način nastavlja trasirati put ka ozdravljenju VSTV-a

Lagumdžija: Jedan od rijetkih koji ne krije imovinu

Halil Lagumdžija: Primjer transparentnosti

U najblažoj verziji, skandalozan je čin Vlade Republike Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS koji su ozvaničili početak gradnje hidroelektrane „Buk Bijela“ na rijeci <a href="https://avaz.ba/tag/2342/drina">Drini</a> dok Ustavni sud BiH još nije donio konačnu odluku o tome je li ovo uopće zakonit projekt raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine. 

U prijevodu, Srbija će investirati u gradnju hidroelektrane na Drini bez saglasnosti državne vlasti u BiH. Gradnja hidroelektrane počinje i bez saglasnosti Crne Gore, koja strahuje od posljedica po okoliš, odnosno zbog mogućeg utjecaja na ekosistem rijeke i kanjona Tare.
Novac svojih poreznih obveznika u Srbiji su uspjeli uobličiti u još jednu regionalnu, dobro upakovanu provokaciju. No, ni prvi, a, nažalost, ni posljednji put.
No, ono što je još poraznije po državu BiH je nesposobnost Vijeća ministara da reagira i zaštiti stvarnu imovinu države. Sve što radi Srbija, polazi joj za rukom iz prostog razloga što svaki takav potez bude dočekan s mlakom reakcijom ili nikakvom ikebana iz Vijeća ministara.
Sve dok je takva reakcija, i komšije i svi ostali će se tako ponašati prema BiH i njenim resursima.
U međuvremenu, iz istog tog entiteta RS, koji glumi državu u državi, iz koje svakodnevno odlaze i sposobni, sama po sebi jasna je poruka mladih ljudi tim političarima - u korumpiranoj i opustošenoj zemlji ne vide svoju budućnost. 
Svaka odgovorna politika treba da krene od ovog prizora. Odlaze mladi. Gotovo smo se i prestali čuditi, ovi što ostaju i dalje praštaju, popuštaju, spremni prijeći preko mnogih uvreda, poniženja, gubitka dostojanstva u ovom društvu, u ovakvoj nesređenoj državi. 
Gdje sve nenormalno, upravo zbog toga - postaje normalno.

Ikebane iz Vijeća ministara još jednom pokazale nesposobnost, Srbija radi i gradi šta hoće

Privatizacija Drine

Pogotkom golmana Alisona Bekera (Alisson Becker)&nbsp;u petoj minuti sudijske nadoknade Liverpul je na gostovanju pobijedio VBA 2:1, ostvarivši važnu pobjedu u borbi za plasman u Ligu prvaka.Liverpul dva kola prije kraja prvenstva ima bod manje od Čelzija, koji je na četvrtom mjestu, dok trećeplasirani Lester ima tri boda više...Brazilac je tako postao prvi golman u historiji „Redsa“&nbsp;koji je postigao pogodak u službenom susretu. Liverpul je u nastavku susreta jurio po drugi gol, no domaćin je sve do posljednjih&nbsp;sekundi držao remi. No, u petoj minuti sudijske nadoknade&nbsp;vremena Alison&nbsp;je nakon centaršuta iz kornera postigao gol za pobjedu gostiju. Alison Beker rođen je 2. oktobra 1992. godine u brazilskom Novo Amburgu. Seniorsku karijeru počeo je u brazilskom Interu, a potom ga je lopta odvela u Internacional (Brazil), Romu i Liverpul, gdje je preselio 19. jula 2018. godine. Za „A“ reprezentaciju Brazila branio je 45 utakmica te još 14 za omladinske selekcije.

Brazilac je prvi golman u historiji „Redsa“ koji je postigao pogodak

Alison: Postigao gol u petoj minuti sudijske nadoknade vremena

Alison Beker: Golman, strijelac

Vježba „Brzi odgovor 21“ počela je na poligonima Manjača i Glamoč te u vojnoj bazi Dubrave kod Tuzle. Bilateralnom vojnom vježbom, u kojoj učestvuju bosanskohercegovački i američki vojnici, rukovode zapovjednici armije SAD, kao najmoćnije vojne sile u svijetu.Slučajno ili ne, vježba „Brzi odgovor 21“ dolazi u trenucima kada je u Skupštini bh. entiteta RS usvojen prijedlog inicijative o „mirnom razdruživanju“, odnosno pregovora s predstavnicima FBiH.Također, vojna vježba s američkim vojnicima, koji su žila kucavica NATO-a, dolazi i nakon usvojene Rezolucije o vojnoj neutralnosti manjeg bh. entiteta. Mnogo, reklo bi se, išareta, a malo pravih i preciznih odgovora.Da li je ovo ANP ili Program reformi? Da li je ovo opipavanje pulsa Milorada Dodika i njegovih sljedbenika koji su uvjereni da će entitet koji je stvoren na genocidu, monstruoznim zločinima, progonima i paljevinama u bliskoj budućnosti biti nezavisan i samostalan?Ukoliko entitet RS krene „autostradom pakla“, neće se moći odbraniti od „brzih odgovora“, pogotovo ne u Brčkom, gdje se entitet dijeli na zapad i istok, jer preko Save, u Gunji, već je teritorija pod NATO kišobranom.Nadalje, NATO opasač se proteže sve od Gunje do Čepikuća na jugu, a potom i duž crnogorske granice, odnosno do ušća Lima u Drinu.O vojnoj neutralnosti ne odlučuje BiH ili neki od njenih entiteta, već svjetske sile koje će procijeniti šta im je u ovom trenutku geostrateški interes. Dolazak vojnika SAD u BiH, prolazak kroz Sarajevo, Banju Luku i Tuzlu govori u prilog činjenici da od ovog geostrateškog područja SAD, odnosno NATO, koji je i zaustavio agresiju na BiH, nisu odustali.

Ukoliko entitet RS krene „autostradom pakla“, neće se moći odbraniti od „brzih odgovora“, pogotovo ne u Brčkom, gdje se entitet dijeli na zapad i istok, jer preko Save, u Gunji, već je teritorija pod NATO kišobranom. Nadalje, NATO opasač se proteže sve od Gunje do Čepikuća na jugu, a potom i duž crnogorske granice, odnosno do ušća Lima u Drinu. O vojnoj neutralnosti ne odlučuje BiH ili neki od njenih entiteta, već svjetske sile koje će procijeniti šta im je u ovom trenutku geostrateški interes. Dolazak vojnika SAD u BiH, prolazak kroz Sarajevo, Banju Luku i Tuzlu govori u prilog činjenici da od ovog geostrateškog područja SAD, odnosno NATO, koji je i zaustavio agresiju na BiH, nisu odustali.

Ukoliko entitet RS krene  „autostradom pakla“, neće se moći  odbraniti od „brzih odgovora“

Vježba počela je na poligonima Manjača i Glamoč te u vojnoj bazi Dubrave kod Tuzle

NATO kišobran

Trijumfom nad Vaduzom (1:3) u susretu pretposljednjeg 35. kola švicarske Superlige Servet je izborio nastup u Evropi, tačnije u kvalifikacijama Konferencijske lige.
Zasluge za to pripadaju prvenstveno bh. reprezentativcu Miroslavu Stevanoviću, koji je golom i asistencijom odveo svoj tim do ključne pobjede.
Prvo je zabio za vodstvo od 0:1 u 11. minuti, da bi potom u 64. asistirao Aleksu Šalku (Alex Schalk) za 1:2, što je bio prijelomni trenutak utakmice.
Stevanović je tako stigao do učinka od sedam golova i 12 asistencija na ukupno 32 utakmice ove sezone.
Miroslav Stevanović rođen je 29. jula 1990. godine u Zvorniku. Dres Serveta nosi od jula 2017. godine, kada je stigao iz Željezničara. S klubom iz Ženeve je u sezoni 2018./2019. izborio plasman u Superligu, a te godine proglašen je i za najboljeg igrača Čelendž lige.
Za reprezentaciju BiH odigrao je 15 utakmica i postigao dva gola.

Strijelac i asistent u ključnoj pobjedi  nad Vaduzom

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine kolo prije kraja završetka kvalifikacija, kao drugoplasirana ekipa iz grupe F, izborila je historijski plasman na Evropsko prvenstvo 2021. godine.

Nakon subotnjeg zeničkog trijumfa protiv Latvije od 3:0, koliko je bilo i u Rigi, odbojkašice BiH postale su nedostižne za trećeplasiranu Sloveniju, protiv koje su sinoć odigrale posljednji meč kvalifikacija, a koju su u prvom meču prošle sedmice u Latviji savladale s 3:0.
Našu reprezentaciju do ovog velikog uspjeha predvodio je selektor Stevan Ljubičić, koji je bh. tim i vodio samo u dosadašnjih šest kvalifikacijskih mečeva. 
No, od prvog okupljanja - uz sistematski rad svih članova stručnog štaba i kandidatkinja za tim - osjetila se čvrsta ruka srbijanskog stručnjaka, što je na kraju i rezultiralo velikim uspjehom.

Žrijeb grupa Evropskog prvenstva bit će održan 20. maja u Beogradu, a završno takmičenje se od 18. avgusta do 4. septembra igra u Srbiji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumuniji.

Uz našu reprezentaciju i četiri selekcije domaćina finalnog turnira, plasman na EP-u su izborili i Turska, Italija, Poljska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Belgija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Švicarska, Švedska, Ukrajina, Grčka, Španija, Slovačka, Finska, Mađarska, Francuska i Češka.
No, prije priprema za Evropsko prvenstvo najbolje bh. odbojkašice će od 28. maja do 3. juna odigrati Srebrenu ligu, gdje nas čekaju Portugal, Estonija i Latvija. Ovo takmičenje je veoma važno za naš tim jer pobjednik Srebrene lige, koja broji osam reprezentacija, prelazi u viši rang - Zlatnu ligu Evrope.
Inače, nikada bh. kolektivni sportovi nisu u jednoj sezoni imali toliko uspjeha kao u 2021. godini. Na Evropsko prvenstvo, prije najboljih bh. odbojkašica, plasirali su se i naši najbolji košarkaši i košarkašice te rukometna i futsal selekcija Bosne i Hercegovine.

Našu reprezentaciju do historijskog uspjeha predvodio je selektor Ljubičić, koji je bh. tim i vodio samo u šest kvalifikacijskih mečeva

Odbojkašice ostvarile historijski uspjeh

Senad Mašović: Savezništvo za budućnost

Palmerov upaljač

Rugaj se bližnjem svom

Vanja Crnojević: Veliko srce Maglajke

Lakrdija dobila epilog

Nardin Mulahusejnović: Prvi golgeter Slovenije

NATO pod Banjom Lukom

Nermin Džindić: Ministar koji ima rješenja

Aldina Tahunić: Simbol obespravljene generacije

Da komšiji crkne krava

Halil Lagumdžija: Primjer transparentnosti

Privatizacija Drine

Alison Beker: Golman, strijelac

NATO kišobran

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Bravo, "Zmajice"

Kolumne

Senad Mašović: Savezništvo za budućnost

Palmerov upaljač

Rugaj se bližnjem svom

Vanja Crnojević: Veliko srce Maglajke

Lakrdija dobila epilog

Nardin Mulahusejnović: Prvi golgeter Slovenije

NATO pod Banjom Lukom

Nermin Džindić: Ministar koji ima rješenja

Aldina Tahunić: Simbol obespravljene generacije

Da komšiji crkne krava

Halil Lagumdžija: Primjer transparentnosti

Privatizacija Drine

Alison Beker: Golman, strijelac

NATO kišobran

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Bravo, "Zmajice"