Koronavirus je potpuno zavladao i medijskim prostorom. Nema te vijesti koja može nadjačati onu o koroni. S jedne strane, sasvim opravdano, još od marta, kada smo se tek navikavali na pojavu novog virusa i na načine borbe protiv njega, pa sve do sada, kada na sceni imamo eksplozivno širenje zaraze.&nbsp; 
Međutim, način borbe protiv virusa nije se mijenjao. Osnovno što smo naučili u martu još je najjače oružje u borbi protiv virusa i za sada jedino - maska, fizička distanca, higijena, umanjeni kontakti.&nbsp;&nbsp;Ali, šta se toliko promijenilo od marta do danas, sedam mjeseci poslije? Promijenili smo se mi. 
Koliko god smo “bili zajedno” u borbi protiv nevidljivog neprijatelja, čini se da narod ima sve manje strpljenja da poštuje odluke, naredbe, preporuke, savjete ili to sve čini s više sumnje nego u martu. Zašto? To je ono što bi se trebali zapitati menadžeri zdravstvenog sistema, a i oni na vlasti. 
Narod je umoran od nepovjerenja, od straha za svoje radno mjesto, za porodicu. Vrijeme je da i vlast i zdravstveni sistem pokažu maksimalnu ozbiljnost, odgovornost i slogu. Inače, slažu se svi, doći će do kolapsa. 
Kako smo tako u samo nekoliko mjeseci prestali primjećivati i doživljavati ljepotu života? Sve je manje ljudi koji se smiju, sve je manje tema koje se barem nekim dijelom ne tiču korone. Jeste, virus hara, BiH bilježi crne rekorde, ali preživjeli smo i gora vremena. 
Naučili smo u martu lekcije protiv korone. Primjenjujemo ih, evo, i sada. Bilo bi krajnje vrijeme da i vlast nauči lekcije, da su zdravlje i kvalitet života građana na prvom mjestu. Možda je baš ovo predizborno vrijeme dobra prilika za to. Jer, građani su umorni od njihovog nesnalaženja. Oni žele da ponovo počnu primjećivati ljepotu života i da im dani ne započinju i ne završavaju samo koronom.

Bilo bi krajnje vrijeme da i vlast nauči lekcije da su zdravlje i kvalitet života građana na prvom mjestu

Ljepota života

U nikada gore vrijeme stigla je vijest da bi jedan od deset najtraženijih svjetskih terorista Nusret Imamović iz Libije, koja je godinama poprište sveopćeg rata, nakon eventualnog zarobljavanja, mogao biti izručen BiH!?&nbsp;&nbsp; Nadati se da cilj te ekstradicije neće biti BiH, jer se naša zemlja suočava s pošasti koronavirusa, pripremom za krađu izbora, međunacionalnim tenzijama te galopirajućim siromaštvom, pa nam još samo fali internacionalni džihadista, koji je idol članstva ovdašnjeg selefijskog pokreta. 
Za nas bi daleko najbolje rješenje ovog problema bilo da ga Amerikanci smjeste u neki od svojih zatvora za teroriste, s obzirom na to da je Stejt department objavio još 2014. godine da se Imamović nalazi na listi najtraženijih <a href="https://avaz.ba/tag/1771/terorizam">terorista</a>.
Pitanje je da li se sada, dok nam koronavirus steže grlo, možemo izboriti s još jednim virusom, a to je povratak Imamovića s Bliskog istoka, čije bi i samo prisustvo na tlu BiH, pa makar on bio i iza rešetaka, uzburkalo neke duhove koji još od agresije opsjedaju našu domovinu.&nbsp;&nbsp;&nbsp; 
Imamović ima ogromno ratno i terorističko iskustvo. U Gornjoj Bočinji je organizirao zajednicu 2006. godine, koja jednostavno ne želi da se povinuje državnim zakonima, već bukvalno živi po Šerijatu. On je 2013. otišao u Siriju, gdje je odveo cijelu porodicu, a u međuvremenu je vrbovao na desetine mladića koji su uzalud izgubili živote ratujući po bespućima za račun raznih pasa rata koji se kriju pod krinkom islamskih učenjaka.&nbsp; 
Jedno je sigurno, dolazak Imamovića u BiH bi mogao njegovim sljedbenicima dati neke, po ovu državu, pogubne ideje, a na kraju krajeva, vakcina protiv oboljenja COVID-19 se već proizvodi, a protiv terorizma još nije ni izmišljena.&nbsp;&nbsp;

Povratak teroriste Nusreta Imamovića u BiH mogao bi uzburkati duhove prošlosti

Nema vakcine protiv terorizma

Sarajevo je stiglo do nove pobjede pod vodstvom Vinka Marinovića. Bordo tim je kao domaćin bez većih problema savladao Mladost. Time je nastavljen niz neporaženosti u ovoj sezoni.&nbsp;&nbsp; Vinko Marinović u prošlom kolu je sa svojim timom stigao najbolji ulaz u sezonu koji je prije 15 godina imao Husref Musemić, kada je u prvih 11 utakmica imao sedam pobjeda i četiri poraza, a sada je Marinovićeva ekipa otišla stepenicu više.
Ima najbolji start sezone Sarajeva u historiji. U 12 utakmica ubilježio je 10 pobjeda i dva poraza. 
Marinović to neće isticati kao nešto posebno, onako poslovično hladan, ali svakako ostat će upisan u historiju kluba kao trener koji je ostvario najbolji start sezone, barem dok se ne pojavi neko ko će oboriti njegov rekord.
Vinko Marinović rođen je 3. marta 1971. godine u Beču. Nakon igračke karijere u kojoj je imao i jedan nastup za reprezentaciju Jugoslavije, okrenuo se trenerskom pozivu. Vodio je Kolubaru, Kozaru, Borac, Zrinjski, a sjedio je i na klupi mlade reprezentacije BiH.

Prvi strateg bordo tima u ovoj sezoni ima 10 pobjeda i dva remija

Vinko Marinović: Prestigao Musemića

Poruke poput one koju je, putem stranica našeg lista, odaslala Zeničanka Ajša Luković sve se rjeđe mogu čuti, a kada stignu u ovakvom vremenu, još su važnije. Obaveza mladih je da ostanu u domovini i da se stečenim znanjem, časno i pošteno, bore da našu državu povedu naprijed, poručila je Ajša.I ne, ne radi se o djevojci koja na vlastitoj koži nije osjetila krizu, bespomoćnost, nepravdu, zbog kojih veliki broj mladih odlazi iz BiH. Dijete je ratnog vojnog invalida, amputirca bez noge i domaćice koja već godinama ne radi. Uprkos činjenici da je najbolji student, nije imala podršku vlasti i nije mogla studirati u nekom drugom gradu.Nije odrastala u svili i kadifi, ali je, uz podršku porodice i dobrih ljudi, uz jaku želju i veliki trud, Ajša Luković ostvarila prosjek ocjena od 9,9 tokom četverogodišnjeg studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici i dobila Rektorovu nagradu.Za najbolji ostvareni uspjeh na prvoj, trećoj i četvrtoj godini studija nagrađivana je Poveljom dekana. Aktivna je i u Crvenom križu Zenica, dobrovoljni je davalac krvi, a bila je dio i Mreže Vijeća učenika BiH. Upisala je drugi ciklus studija, nada se da za najbolje studente ima mjesta u BiH i poručuje - odlazak nikada nije bio opcija.

Uprkos činjenici da je najbolji student,  nije imala podršku vlasti

Luković: Nada se da za najbolje studente ima mjesta u BiH

Ajša Luković: Odlazak nije opcija

Šokantna serija terorističkih napada u Francuskoj u posljednjih nekoliko dana podsjetila je cijeli svijet da zlo ne miruje ni u vrijeme nezapamćene pandemije koronavirusa. Spirala nasilja i pojačane tenzije u okolnostima pojačanog političkog, ekonomskog i socijalnog pritiska zbog pandemije mogu biti prijetnja koja može izazvati nesagledive posljedice po ovu generaciju.&nbsp;&nbsp; Terorizam je pošast koja već decenijama odnosi ljudske živote, narušava sigurnost i mir širom svijeta. Jedna od najopasnijih posljedica tog neopisivog zla jeste izazivanje dubokih podjela, raskola i netrpeljivosti među ljudima. U uvjetima pandemije svako jačanje glasa nasilnog ekstremizma i terorizma, islamofobije i neofašizma može izazvati krizu bez presedana - smutnju u kojoj neće stradati samo oni koji su krivi. 
Nakon novih napada u Francuskoj, ohrabruje činjenica da osude ovog čina dolaze sa svih strana svijeta. Nažalost, u ovakvim izazovima i atmosferi nije potrebno mnogo da se izazovu nekontrolirane reakcije. 
Evropa je svakako suočena sa socioekonomskom krizom koja može dovesti, kako je to prije nekoliko dana u našem listu rekao Ivan Đikić, do socijalnih nemira. 
Azija je već odavno u teškim turbulencijama. Najveća odgovornost je na liderima koji moraju pokazati da su mir i stabilnost najvažniji, a da borbu za pravdu prepuste nadležnim institucijama. Odgovornost svakako imaju i svi građani, jer u ovo vrijeme društvenih mreža i nekontroliranih medija svi možemo biti dio rješenja ili dio problema.

Najveća odgovornost je na liderima koji moraju pokazati da su mir i stabilnost najvažniji, a da borbu za pravdu prepuste nadležnim institucijama

Terorizam i pandemija

Njemačka kancelarka Angela Merkel pokazala je da je pravi lider jučerašnjom odlukom da uvede stroge mjere protiv širenja koronavirusa. Ona je jasno stavila do znanja da su ljudski životi na prvom mjestu te da ne preza od strogih, restriktivnih mjera kako bi se spriječio najgori scenarij. Naravno, njemačke vlasti su paralelno s tim najavile i veliki paket pomoći kompanijama, koje će sigurno biti teško pogođene novim mjerama. Riječ je o državi i liderki koji brinu o svojim građanima, ali koji ujedno imaju sve potrebne alate da osiguraju da zdravstveni sistem funkcionira te da se, s finansijskog aspekta, pomogne onima koji su ugroženi epidemijom koronavirusa. Na Merkel bi se trebali ugledati i ostali lideri, naročito onih država koje odgađaju uvođenje strožijih mjera jer strahuju da će to dovesti do finansijskih gubitaka koje nisu spremni podnijeti.

Na njemačku kancelarku trebali bi se ugledati i drugi lideri

Merkel: Misli i na zdravlje i na ekonomiju

Angela Merkel: Briga o građanima

Duga je lista država svijeta u kojima su građani, zbog korupcije i lopovluka povezanih s politikom, u jednom danu organizirali proteste. A u BiH, poput zombija, veći dio javnosti baulja od jednog do drugog događaja, zaboravljajući danas šta je bilo jučer.Dok vlastitim očima gledamo tuđe ruke u svojim džepovima, kako se društvo dijeli na kaste privilegiranih i obespravljenih, dok slušamo najave šta nas još sve čeka, šale, šege i pošalice postale su jedini odgovor na sve što nas snalazi. “Kroz Goražde guraju <a href="https://avaz.ba/tag/62792/respiratori">respirator</a> ne bi li upalio”, “Ako ne rade, ugasi ih, pa upali”, “Nisam nikad popravljao, ali mogu pogledati”, samo su neke od “reakcija” s društvenih mreža na vijest da respiratori dopremljeni u Goražde ne mogu biti stavljeni u funkciju.Dan prije nego što će sistemska greška biti potvrđena i na uređajima isporučenim Kliničkom centru u Sarajevu, dijele se uputstva za rukovanje na kineskom jeziku. Kažu, humor kod Bosanca ni rat nije mogao ubiti, ali pitanje je da li je on odraz&nbsp; našeg vedrog duha ili je znak slabosti, nemoći i bezidejnosti kako zaustaviti korupciju i bahatost koji razornije od granata uništavaju ovu zemlju.Oni koji ne zaboravljaju šta je jučer bilo, sjećaju se svečanog dočeka spornih uređaja na Sarajevskom aerodromu, tokom kojeg je premijer Fadil Novalić poručio da smo dobili 100 respiratora “koji predstavljaju sami vrh ponude u ovoj branši”.Profesor Almir Badnjević i drugi stručnjaci od početka su, čak i na osnovu oznaka na ambalaži, upozoravali da oprema ne može biti korištena u jedinicama intenzivne njege, ali sada smo pred novom, još šokantnijom istinom - respiratori “Srebrene maline” ne mogu se koristiti uopće, prije nego što su raspakovani moraju na servis i na njima ne može disati niti jedan, a kamoli dva pacijenta.Ovo je novi, možda i jedan od posljednjih testova aktuelnog pravosudnog sistema. U pitanju je deset i po miliona maraka novca poreznih obveznika, ali još poraznije i alarmantnije je da je neko imao slobodu da se, osim našim novčanicima, poigra i ljudskim životima koje je ovakva oprema mogla ugroziti.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Respiratori “Srebrene maline” ne mogu se koristiti, a šta je s naših 10,5 miliona KM

Zemlja zombija

Poput najboljeg vina, što starije - to bolje. U 40. godini Zlatan Ibrahimović preživljava novu mladost. Protiv Rome je bio dvostruki strijelac i tako je stigao na pet golova u ovoj sezoni, a zanimljivo je da je odigrao samo tri utakmice, jer je bio zaražen koronavirusom.To kako on igra u svojim godinama u pojedinim trenucima kosi se s mnogim predviđanjima i mišljenjima o onome koliko on može dati. Sada se stvari potpuno mijenjaju i pred njega se postavljaju novi domet i novo pitanje. Može li Zlatan postati najstariji najbolji strijelac Serije A u historiji? Neće biti lako, jer Italija je puna velikih igrača, ali Zlatana nikada ne treba potcjenjivati.Vraćao se uvijek i nakon povreda, a uostalom kaže da se sjajno osjeća, pa ponovo u Italiji vlada dvostruka groznica. Navijači Milana su u ekstazi, a ostali se pribojavaju. Pravi Zlatan je stigao.&nbsp;Ibrahimović je rođen 3. oktobra 1981. godine u švedskom Malmeu. Igrao je za Malme, Ajaks, Juventus, Inter, Barcelonu, Milan, PSG, Mančester junjated i LA Galaksi prije nego što se ponovo&nbsp; vratio među „Rosonere“. Za reprezentaciju Švedske odigrao je 116 utakmica i postigao 62 gola.

U samo tri odigrana susreta postigao  pet golova za Milan

Zlatan Ibrahimović: Poput najboljeg vina

Nije baš jednostavna borba na suzbijanju koronavirusa ni u mnogo većim sistemima nego što je, primjera radi, Nogometni savez Bosne i Hercegovine, ali zadivljujuće je pratiti koliko se u bh. kući fudbala ponašaju indolentno kada se radi o ovom problemu.Javna je tajna da pojedini klubovi kriju zaražene igrače, ali u Savezu se drže nekog „protokola“ i van toga je sve mrtvo. Oni su pravi stručnjaci za „ne petljanje u svoj posao“, pa im niti jednom nije palo na pamet da uđu malo u suštinu stvari, pa i da ispitaju navode da ima zaraženih igrača. Zašto ne, mogli su provesti i neka iznenadna testiranja, možda i o trošku Saveza, jer stalno kao papagaji ponavljaju da je zdravlje najbitnije.Teškom greškom ili previdom nekoga u Savezu propisali su obavezno testiranje uoči sezone, što najbolje govori o kakvim se neznalicama ili pak nesposobnjakovićima radi. Ruku na srce, ni djeca osnovnoškolskog uzrasta ne bi pomislila da je neko ko je negativan u avgustu potpuno čist i nakon nekoliko mjeseci sezone.Korona trakavica traje, igrači se ničim izazvani „povređuju“ i ne nastupaju na utakmicama, a da nikome nije prijavljeno da su pozitivni. U ovoj priči još će budale ispasti oni koji legitimno prijave zaražene ili redovno obavljaju testiranja.Nije ništa novo da je princip „netalasanja“ jedan od osnovnih postulata rada bh. kuće fudbala, pa i ne čudi da je kod njih sve dobro i da nema nikakvih problema. Da se niko ne zanosi, neka imena se mijenjaju uskoro u vrhu Saveza, ali teško da će se promijeniti stanje u bh. fudbalu. To je, jednostavno rečeno, jedan učmali aparat u kojem se svako brine samo za svoju stolicu.

Javna je tajna da klubovi kriju zaražene igrače, a u Savezu se prave slijepi

Korona trakavica

<a href="https://avaz.ba/tag/25493/andrej-gajic">Andrej Gajić</a>&nbsp; jedan je od šest naučnika u svijetu čiji će projekt podržati i realizirati “Discovery Channel”, jedan od najpopularnijih svjetskih programa koji producira i emitira dokumentarne filmove. Njegov program “Plastic Sharks” odabran je među desetinama hiljada naučnih studija kandidiranih na prvi zajednički poziv “Discovery Channela” i čuvenog “Explorers Cluba” iz Njujorka, čiji poziv dobiju samo rijetki i najkvalitetniji.U okviru najnovijeg istraživanja Gajić će predvoditi nekoliko ekspedicija na Mediteranu i Jadranu kako bi naučno dokumentirao utjecaj mikroplastičnog i plastičnog otpada na ajkule i raže. Ovo je jedno od najviših priznanja koje je mladi bh. naučnik do sada dobio, ali i motivacija da nastavi uspješno raditi posao koji voli i već godinama mu je posvećen.Andrej Gajić rođen je 1. jula 1991. u Jajcu. Školovao se u Bosanskoj Gradišci, Bugojnu i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Ovaj patobiolog, naučnik, predavač, ronilac, pilot podmornica, podvodni fotograf i padobranac je među mladim ljudima iz BiH koji u državi u kojoj su rođeni nisu dobili šansu, a tek nakon odlaska pokazali su koliko vrijede.

Njegov program “Plastic Sharks” podržat će i realizirati čuveni “Discovery Channel”

Andrej Gajić: Neumorni istraživač

Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije konačno se jučer probudio. Nakon što su prošle sedmice u FBiH oboreni svi rekordi prema broju zaraženih i umrlih u Federaciji od koronavirusa, usvojene su nove epidemiološke mjere.Maske na otvorenom obavezne su u cijeloj Federaciji, glasila je, između ostalog, informacija koju je novinarima izdiktirao Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva. Naređeni su i proširenje bolničkih kapaciteta te novi brži način testiranja! No, pitanje je šta se čekalo deset dana. Krizni štab KS mjeru nošenja maski na otvorenom usvojio je još prošle sedmice, ali je, bez obzira na to, broj zaraženih iz dana u dan sve veći.Osim toga, pitanje je zašto se na nivou Federacije moralo čekati da se obore crni rekordi da bi se reagiralo. Posebno je alarmantno da je za sedam dana umrlo više od 70 osoba! Iz dana u dan sve je više oboljelih. Bolnički kapaciteti se popunjavaju, a ljekari su preumorni.U prosjeku desetero ljudi dnevno umre. Za to vrijeme iz štabova stižu apeli, ali ne konkretne mjere. Tek jučer su se odgovorni malo trznuli. Međutim, nikome, očito, ne pada na pamet da, naprimjer, zabrani&nbsp; političke skupove, koji su potencijalni klasteri. Nekima je glas važniji od života jer pojedine stranke ne vode računa ni o minimumu mjera, o čemu svjedoče svakodnevni medijski izvještaji.O pojedinim restoranima i kafićima, javnom gradskom saobraćaju, da ne govorimo. Inspekcije su primorane da zatvaraju objekte, a kazne koje su predviđene očigledno ne donose rezultate.Pitanje je samo jesu li nadležni u Federaciji zakasnili i šta su do sada čekali, s obzirom na veliki skok broja zaraženih. Pitanje je jesu li maske na otvorenom spas i je li potrebno povećati broj testiranja, prema uzoru na regiju i Evropu.Pritom ne treba dizati paniku, nego racionalno odlučiti, bez politikantstva, koje su medicinske ustanove spremne da prime pacijente. U vrijeme pandemije po strani se moraju ostaviti lični animoziteti, a interesi građani staviti u prvi plan.

Šta se čekalo deset dana, iako su  oboreni  rekordi, da se donesu  mjere

Štab se probudio

Tri limuzine i policijska pratnja polako su „klizile“ prema dvorani u Abu Dabiju. Stigla je najveća MMM zvijezda na planeti. Habib Nurmagomedov i njegov tim došli su na mjesto gdje će dagestanski borac imati svoju 29. borbu u mješovitim borilačkim vještinama. UFC prvak u lakoj kategoriji, ušao je u oktagon i Džastina Gejčija (Justin Gaethje).Opet kao po navici, završio je borbu na spektakularan način, a onda je odlučio ispuniti obećanje koje je dao majci. Nurmagomedov je njoj obećao da završava s karijerom i za njega je to gotova priča.Svijet ovog sporta će svakako biti na velikom gubitku, jer se radi o borcu koji ima 32 godine, a u MMA to nije starost, nego zrelost. A Habib nije običan borac, nego onaj istinski.Bilo kako bilo, proći će dosta vremena dok se ukaže neki novi Habib, sa borilačkim znanjem, osebujnim karakterom i različitosti od ostatka borilačkog svijeta gdje se ljudi bore za skandal više.Habib Nurmagomedov rođen je 20. septembra 1988. u ruskoj proviniciji Dagestan. Pobijedio je svih 29 borbi u profesionalnoj karijeri i odlazi kao prvak UFC-a u lakoj kategoriji. Ranije se takmičio u sportu sambo i dva puta je prvak svijeta kao predstavnik Rusije.

Odlučio ispuniti obećanje koje je dao majci

Habib Nurmagomedov: Odlazak istinskog borca

Kada je, 1492. godine, Kolumbo pomislio da je na obali Indije i domorodačko stanovništvo nazvao Indijancima, na novom kontinentu, koji će kasnije dobiti ime Amerika, zatekao je narode koji su bili organizirani u plemena.Tako su se štitili od nevolje. Plemenima su upravljale poglavice, koje su imale vigvame - šatore na najboljim lokacijama, a nosili su najbolju odjeću. Poput današnjih političara u BiH koji se od običnog puka razlikuju po visokim plaćama, ograđenim vilama i skupoj garderobi. Poglavica bi okupljao Vijeća staraca, najumnijih ljudi koji nisu mogli završiti visoke škole, ali su imali ogromno životno iskustvo.Oni bi davali mišljenja, a poglavica bi donosio najbolju odluku. Na stranu sad šta se desilo s Indijancima nakon što se u njihov život umiješao bijeli čovjek, ali uvijek je svaki uspješan poglavica, čak i onaj koji pameti nije imao, oko sebe okupljao pametne i školovane koji su mu pomagali.Onaj ko bi umislio da je najbolji, najpametniji, najjači brzo bi propadao. Više od pet stoljeća nakon što su valovi Kolumba izbacili na obalu Amerike, jedna mala zemlja na Balkanu riskira živote ljudi zato što nijedan od poglavica njenih plemena ne sluša pametne.&nbsp; Stručnjaci, infektolozi, epidemiolozi, dugo upozoravaju da moramo imati spremne kapacitete za pacijente s oboljenjem COVID-19. Sedam mjeseci nakon proglašenja pandemije - nemamo ih. Obilazili su se fakulteti i domovi, odlučivalo, finansiralo, pa opstruiralo i odustajalo zato što poglavice nisu slušale struku ili nemaju moć, jer o sudbini plemena odlučuje neki odmetnuti Indijanac.Dok većina upire prstom na opremljen prostor Infektivne klinike UKC-a Sarajevo, upozorava da prazne postelje u UKC-u treba dati pacijentima, koji su klinike i izgradili i opremili, poglavice žele da ih pošalju u Željeznički školski centar, udaljeni vigvam u preriji, gdje ne bi imali ni minimum potrebne njege.Mnogi upozoravaju da je zdravstveni sistem pred raspadom, ali bez obzira na to kolike su pukotine u njemu, nevjerovatno izgleda situacija u kojoj se njegov dio - UKC Sarajevo, ne računajući Kliniku Podhrastovi sa stotinjak mjesta, prosto ogradio od onih zbog kojih postoji. Dok svijet koristi sve kapacitete, samo ovdje se oboljeli od infektivne bolesti svim sredstvima nastoje zaustaviti na ulazu jedne od najvećih klinika za infektivne bolesti u regionu.

Virus se vrlo brzo širi, a razlog tome su promjene vremenskih uvjeta, kazala dr. Blažević

Vigvam u preriji

Rijetke su pohvale međunarodnih organizacija koje dobivaju naše institucije i agencije u vrijeme globalne pandemije koronavirusa. Na adresu Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) nedavno je stigla pohvala od Međunarodne agencije za pružanje usluga u civilnoj avijaciji (CANSO).Rezultat je to predanog rada menadžmenta, s direktorom BHANSA-e Davorinom Primorcem na čelu, koji su na vrijeme prepoznali opasnosti koje sa sobom nosi koronavirus i povukli adekvatne mjere. Smanjenje plaća je nepopularan čin, ali je još nepopularnije da neko od uposlenika ostane bez posla. Upravo ta misija BHANSA-e je ispunjena, jer zahvaljujući planu spašavanja, niti jedan radnik nije završio na ulici.Domaćinskim odnosom pokušavaju se prevladati i drugi izazovi jer je evidentno kako je zračni promet smanjen, a samim tim i prihodi koje ostvaruje BHANSA umanjeni.Uprkos svemu, „čuvari našeg neba“ uspješno obavljaju sve aktivnosti za koje su odgovorni. Direktor BHANSA-e Primorac je pokazao rukovodeće kapacitete u situaciji koja je svima nepoznanica i u kojoj su daleko razvijenije države i kompanije doživjele potpuni kolaps.

Direktor BHANSA-e pokazao rukovodeće kapacitete u situaciji koja je svima nepoznanica

Davorin Primorac: Čuvari neba

Osim strategija za borbu protiv korupcije, komisija za borbu protiv korupcije i inih drugih vladinih i nevladinih organizacija, svjedoci smo kako se koruptivna djelovanja pojedinaca i grupa više i ne skrivaju od očiju javnosti.Aktuelna je predizborna kampanja, a samim tim i trgovina biračkim odborima i/ili glasovima. Koliko samo eklatantnih primjera svakodnevnih korupcionaških aktivnosti vidimo? Bezbroj! I nema reakcije, osim konstatacije kakvu je nedavno imao Metju Palmer (Matthew), specijalni predstavnik američke administracije za Balkan, koji je konstatirao kako korupcija izjeda tkivo bh. društva.Slikovito je opisao surovu stvarnost. Očekivati od političara, navodi Palmer, da se pobrinu za borbu protiv korupcije je isto što i tražiti od lisice da sačuva kokoši.Za korupciju je, kao i za brak, potrebno dvoje. Oni koji primaju mito i oni koji ga daju. U državi gdje institucije sistema ne štite pojedinca i zagarantirana prava, građanima ništa ne preostaje nego da počine krivično djelo, odnosno da se uhvate u korupcionaško kolo, iz kojeg kasnije veoma teško ispadaju.Odgojene su generacije građana koji se ponašaju po identičnoj matrici - zašto bih učio ako mogu kupiti, recimo. U situaciji kada su se politički subjekti pretvorili u biroe za zapošljavanje, roditeljima ne preostaje ništa drugo nego da se zaduže, podignu kredit i kupe radno mjesto djetetu.Takvih primjera je bezbroj, a poražavajuće mali broj je dobio sudski epilog. Ako neće vlast i političari, korupciju mogu iskorijeniti građani. Moraju zaboraviti da, primjerice, medicinskoj sestri moraju dati čokoladu ili novac zato što je novorođenče iznijela iz porodilišta. Pa, to joj je posao.Zato uzalud strategije i komisije, to je klasični populistički marketing za uzimanje narodnih para. Građani moraju znati s kim imaju posla i prekinuti lanac korupcije. Težak zadatak, ali ne i nemoguć.

Svjedoci smo kako se koruptivna  djelovanja pojedinaca i grupa više  i ne skrivaju od očiju javnosti

Lisice i kokoši

Dok svaka država u borbi sa pandemijom koronavirusa maksimalno koristi vlastite zdravstvene kapacitete, u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u BiH oko 900 bolesničkih postelja služi tek za povremeno mijenjanje posteljine. Na ovaj podatak, u danima kada bilježimo nagli i konstantan rast broja inficiranih koronavirusom, upozoravaju zdravstveni stručnjaci. Manje od stotinu kreveta u Klinici u Podhrastovima, koja je od početka jedina i zbrinjavala pacijente sa težim simptomima COVID-19, već je popunjeno. Ostatak UKC Sarajevo, pa i Infektivna klinika koja je i izgrađena da bi se u njoj liječili pacijenti sa infektivnim bolestima, ostaje zabarikadiran i nedostupan pacijentima sa koronavirusom.Dok čekamo rezultate novog kruga testiranja, a nemamo razloga vjerovati da će biti drugačiji od današnjih, pitanje je kuda sa pacijentima koji budu imali potrebu za bolničkim liječenjem zbog respiratornih problema. Uprkos upozorenjima zdravstvenih radnika da je Željeznički školski centar u Buća Potoku neuvjetan, da ne posjeduje potrebnu infrastrukturu, da je izvan grada, pa čak i da je u okviru objekta smješten dječiji vrtić, Vlada KS danas je odlučila da najnoviji izolatorij za pacijente sa COVID-19 bude upravo tamo. Oni prethodni trebali su biti u prostoru Građevinskog fakulteta, zatim Studentskog doma Bjelave, čak se izdvajao i novac za opremanje, ali sedam mjeseci od početka pandemije, iako je oktobar na izmaku, još uvijek smo, izgleda, u aprilu. Već se čuju ocjene da se zdravstveni sistem raspao, da je pred kolapsom, da se ne zna ni ko donosi odluke, ni kakvim kriterijima se rukovodi ili čak da njime vlada jedna osoba i jedna stranka, ali ne poduzmu li se hitne mjere da se kapije UKC Sarajevo ne otključaju, da se rad unutar centra organizira na način da dio slobodnih kreveta bude dostupan pacijentima, koji samo u bolnici, a ne u domu, mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu njegu i uslugu, teško je procijeniti šta donose naredni dani. Koliku cijenu ćemo platiti zbog straha od virusa, egoizma, tvrdoglavosti, želje za apsolutnom vlašću ili kombinacije svega navedenog?

Već se čuju ocjene da se zdravstveni sistem raspao, da je pred kolapsom, da se ne zna ni ko donosi odluke, ni kakvim kriterijima se rukovodi ili čak da njime vlada jedna osoba i jedna stranka

Ljepota života

Nema vakcine protiv terorizma

Vinko Marinović: Prestigao Musemića

Ajša Luković: Odlazak nije opcija

Terorizam i pandemija

Angela Merkel: Briga o građanima

Zemlja zombija

Zlatan Ibrahimović: Poput najboljeg vina

Korona trakavica

Andrej Gajić: Neumorni istraživač

Štab se probudio

Habib Nurmagomedov: Odlazak istinskog borca

Vigvam u preriji

Davorin Primorac: Čuvari neba

Lisice i kokoši

Koliku cijenu ćemo platiti zbog straha od virusa, egoizma, tvrdoglavosti, želje za apsolutnom vlašću ili kombinacije svega navedenog?

Kolumne

Ljepota života

Nema vakcine protiv terorizma

Vinko Marinović: Prestigao Musemića

Ajša Luković: Odlazak nije opcija

Terorizam i pandemija

Angela Merkel: Briga o građanima

Zemlja zombija

Zlatan Ibrahimović: Poput najboljeg vina

Korona trakavica

Andrej Gajić: Neumorni istraživač

Štab se probudio

Habib Nurmagomedov: Odlazak istinskog borca

Vigvam u preriji

Davorin Primorac: Čuvari neba

Lisice i kokoši

Koliku cijenu ćemo platiti zbog straha od virusa, egoizma, tvrdoglavosti, želje za apsolutnom vlašću ili kombinacije svega navedenog?