<p>Trgovinski rat na globalnom planu pojačava pritisak na bh. ekonomiju. Efekti visoke carinske stope od 30 posto, koje su SAD uvele za robe iz BiH, već ostavljaju posljedice, a čeka se i rasplet pregovora o trgovinskom sporazumu SAD i EU. Podsjetimo, carine od 30 posto, koje je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prvobitno najavio za proizvode iz EU, dogovorom iz jula smanjene su na 15 posto, ali je Evropski parlament zbog Grenlanda prije nekoliko dana odgodio ratifikaciju sporazuma. Tržište EU je najvažnije za kompanije iz BiH.</p><h2>Značajan partner</h2><p>Na posljedice američkih carina za proizvode iz BiH prva upozorenja su stigla iz BPK Goražde, kantona s jakom namjenskom i prerađivačkom industrijom usmjerenom ka izvozu.</p><p>- SAD su bile drugi, treći kupac naših roba i za nas vrlo značajan partner. Imali smo ozbiljnih posljedica kod nekih privrednih društava, jer robe postaju skuplje i nekonkurentne. Dio naših proizvoda se plasira u „Igman“ iz Konjica, BNT Travnik ili se izvozi u Srbiju i druge zemlje koje su također pogođene američkim carinama, pa je obim izvoza smanjen. Treći segment, gdje smo osjetili da smo oštećeni, jeste što dio kompanija, koje imaju svoje matice u Njemačkoj, usmjeravaju izvoz preko firmi van BiH. Nasreću, s obzirom na kvalitet i dugotrajnost proizvoda, pronalaze se novi kupci, pa ponovo raste obim prodaje – kazao nam je predsjednik Privredne komore BPK Goražde Dževad Terović. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p><p><br></p>

<p>Ukupan obim trgovine sa SAD je u padu, odgovorili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH na upit “Avaza”.</p><h2>Municija i oružje</h2><p>- Godišnji izvoz iz BiH prema SAD iznosi 215,2 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 102 miliona KM ili 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, uvoz iz SAD je vrijedan 87,6 miliona KM, što je pad od gotovo 19,5 miliona KM ili čak 54 posto. Vrijednosno, najznačajniji pad izvoza bilježi namjenska industrija - municija i oružje, čiji je izvoz smanjen za više od 31 milion KM ili 28%. Eksplozivi su doživjeli drastičan pad od gotovo 13 miliona KM, odnosno 83 posto, izvoz elektroindustrije pao je za 3,6 miliona KM ili 32 posto, dok je izvoz namještaja i posteljine smanjen za više od dva miliona KM, odnosno 25 posto – kazali su nam u VTK-u BiH.</p><p>Istovremeno, razmjena s EU, kao ključnim partnerom BiH, ostaje stabilna, ali se situacija pomno i sa zabrinutošću prati.</p>

<h2>Jašarspahić: Nismo na vrijeme tražili izuzeće</h2><p>Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže za „Avaz“ da automobilska, metalna, elektro i drvna industrija, najviše izvoze na prostor EU.</p><p>- I ako taj početni igrač u globalnom lancu ima direktne ugovore s tržištem SAD i ako zbog ovih carina budu imali problema s realizacijom ili čak gubitkom ugovora, tek tada ćemo imati pravu sliku koliko američke carine utječu na privredu BiH koja izvozi u EU. Nadležna ministarstva trebaju pratiti da nam se ne desi situacija kao u prošlom Trampovom mandatu, kad je Evropa, zbog trgovinskog rata Amerike i Kine, uvela ograničenja na uvoz određenih vrsta roba, a mi nismo na vrijeme zatražili izuzeće – kaže Jašarspahić.</p>

<h2>BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU</h2><p>Izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH Nedim Makarević kaže da direktne carine SAD prema BiH imaju ograničen efekt, jer je izvoz relativno mali, ali svaka firma koja izvozi u SAD osjeti povećane troškove i manju konkurentnost. Makarević kaže da indirektni udar kroz EU postaje ključni problem.</p><p>- BiH je duboko integrisana u lance vrijednosti EU, posebno s Njemačkom, Italijom, Austrijom i Slovenijom, a tu se već dešava pad narudžbi. Najpogođeniji sektori su metalna industrija, automobilske komponente, kablovi, dijelovi, namjenska industrija vezana za EU lance. Već postoje signali usporavanja i “čekanja” novih ugovora. Kompanije iz EU pokušavaju prebaciti dio carinskog troška, traže niže cijene, fleksibilnije rokove, veće količine uz iste cijene, a bh. izvoznici gube maržu čak i kad količine ostaju iste. Najopasnija posljedica je odgađanje investicija, zamrzavanje greenfield projekata, te čekanje “šta će biti s trgovinskim ratovima” – ističe Makarević.</p><p>EU traži kraće lance snabdijevanja, stabilne dobavljače i niže logističke rizike, u čemu Makarević vidi stratešku šansu bh. ekonomije, ali samo ako se uporedo i hitno ubrza izdavanje potrebnih dozvola i osiguraju garancije pravne sigurnosti.</p>

SAD su bile drugi, treći kupac naših roba i za nas vrlo značajan partner, kaže Terović l Godišnji izvoz iz BiH prema SAD iznosi 215,2 miliona KM

Trgovinski ratovi pritišću bh. ekonomiju: Izvoz BiH u SAD pao za 102 miliona KM

<p>U sjedištu NATO-a smo zaista prihvaćeni veoma dobro i oni imaju veoma visoko mišljenje, jer vide da se trudimo, radimo i da imamo rezultate na terenu, izjavio je za “Dnevni avaz” zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak nakon posjete Briselu i susreta sa zvaničnicima NATO-a. On je, između ostalog, razgovarao i s Pjersom Kazaleom (Piers Cazalet), pomoćnikom zamjenika generalnog sekretara NATO-a, gdje je naglasio da BiH ostaje jasno i nedvosmisleno opredijeljena za euroatlantske integracije, kao strateški okvir za dugoročnu stabilnost, demokratski razvoj i jačanje ukupne sigurnosti države.</p><h2>Posebno potrebno </h2><p>- Interesiralo ga je, naravno, naše djelovanje u BiH i usaglasili smo mnogo stvari. Već naredni mjesec će se operativna, niža razina sastati i dalje konkretizirati određene stvari u vezi s programima NATO-a, posebno programa jačanja otpornosti društva i zaštite kritične infrastrukture. Dakle, NATO u narednom periodu planira ulagati značajna sredstva i angažirati eksperte da nas na neki način pojača, upravo u segmentima u kojima nam je to posebno potrebno – zaštita kritične infrastrukture, cyber kriminal, antidron zaštita, borba protiv terorizma i finansiranja terorističkih organizacija. To je neki spektar na koji ćemo se fokusirati u narednom periodu, da nam pruže potporu, i finansijsku, i stručnu – kazao je Bošnjak za “Avaz”. &nbsp;</p><p>Zbog toga, naglašava, saradnja s NATO-om za BiH nije samo politički cilj, već i operativni proces koji doprinosi reformama, jačanju institucija i izgradnji otpornosti društva.</p><p>- Oni itekako učestvuju i u izradi određenih zakona i podzakonskih akata. Njihovi stručnjaci pomažu našim radnim skupinama da to uskladimo s evropskim standardima – dodaje Bošnjak.</p><h2>Važna uloga </h2><p>Bošnjak je razgovarao i s članovima Političkog odbora NATO-a, što je prvi put da rukovodstvo Ministarstva sigurnosti BiH razgovara u ovom formatu s tijelom koje ima iznimno važnu ulogu u oblikovanju političkih i sigurnosnih smjernica Saveza.&nbsp;</p><p>- To je prvi put da jedna zemlja partner dobije takvu mogućnost i ja sam imao izlaganje od nekih pola sata. Članovi Odbora, predstavnici članica NATO-a, postavljali su pitanja u vezi s nekim temama u BiH, migracijama i tako dalje. Mi ulažemo maksimum truda i napora, ali naš put ka NATO-u je politička odluka koju je potrebno usaglasiti.</p><h2>“Vide da se trudimo”</h2><p>- Veoma je bitno da su oni shvatili da smo mi pouzdan partner i da imaju povjerenja u nas. Kažu da vide da se trudimo, da ima napretka, ali da trebamo uložiti više napora i da će i oni u narednom periodu osigurati i više materijalno-tehničkih i finansijskih sredstava, ali i stručne podrške – rekao je Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH.</p>

NATO u narednom periodu planira ulagati značajna sredstva i angažirati eksperte da nas na neki način pojača

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, za "Avaz": NATO u BiH ima pouzdanog partnera

<p>Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije za danas su najavili izlazak na granice s EU, te blokade transporta roba u oba pravca. Kako je za “Avaz” potvrđeno iz Konzorcijuma Logistika BiH, prema graničnim prijelazima sa susjednom Hrvatskom kreće približno 5.000 vozila, dok bi u koordiniranim protestima u podne trebalo sudjelovati gotovo 75.000 kamiona iz četiri države.</p><h2>Putnički saobraćaj </h2><p>Ranije je najavljeno da će uvoz i izvoz roba biti onemogućen zaustavljanjem kamiona na cestama, stotinjak metara od graničnih prijelaza. Nesmetan prolaz bit će omogućen za putnički saobraćaj, hitne slučajeve, vojne i transporte lijekova, te prijevoz žive stoke. </p><p>Protesti se organiziraju nakon višemjesečnih apela da se u razgovorima s predstavnicima Evropske komisije zaustavi diskriminacija profesionalnih vozača kroz primjenu pravila po kojem na prostoru EU mogu boraviti samo 90 dana u periodu od pola godine. Iz prijevozničkih kompanija ističu kako nisu u mogućnosti ispoštovati ovo pravilo, da je u proteklih godinu dana 100 vozača zaustavljeno, kažnjeno i prisilno udaljeno iz EU, te da s primjenom elektronskog sistema kontrola ulaska i izlaska iz EU situacija postaje nepodnošljiva. Odnos EU i nemoć domaćih institucija prijete novim valom odlaska vozača i kolapsom domaće transportne industrije. &nbsp;</p><h2>Skuplji transport</h2><p>- Bosanskohercegovački prevoznici vode bitku za suverenitet ekonomije i krvotok privrede. Ovo nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema. Drumski transport predstavlja osnovu funkcionisanja ulaznih i izlaznih lanaca snabdijevanja BiH i regiona. Eliminacija ili ozbiljno ograničavanje rada domaćih drumskih prevoznika automatski znači prekide u isporukama, gubitak ugovora, kašnjenja u proizvodnji, rast cijena i nestabilnost tržišta. Gubitkom domaćih prevoznika gubimo kontrolu nad sopstvenim lancima snabdijevanja. Ako danas dozvolimo da se uruše sopstveni lanci snabdijevanja, sutra ćemo plaćati skuplji transport, gubiti tržišta i zavisiti od drugih – kazao nam je koordinator Logistike BiH, Velibor Peulić.</p>

<h2>Posljedice za privredu i izvoz</h2><p>Iz Vanjskotrgovinske komore BIH su upozorili da bi blokada granica mogla izazvati ozbiljne posljedice za domaću privredu i izvoz. Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić, na sastanku s poslodavcima u Sarajevu, poručio je da Komora podržava zahtjeve domaćih prijevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok roba. On je kazao da su pojedine kompanije iz EU već izrazile zabrinutost zbog najavljenih blokada, pitajući se da li je BiH pouzdana destinacija za dobavljače, te da čak 73 odsto ukupnog izvoza BiH ide na tržište EU.</p><p>Ovo nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema.</p>

Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije za danas su najavili izlazak na granice s EU, te blokade transporta roba u oba pravca

Koordinirane blokade u četiri države: 5.000 kamiona ide na granicu BiH

<p>Prijevoznici iz BiH, s kolegama iz regiona, danas izlaze na granice s Evropskom unijom, najavljujući blokadu uvoza i izvoza. Bit će to možda i posljednji pokušaj da domaću transportnu industriju sačuvaju od kolapsa, na što već duže vrijeme upozoravaju. Njihovi dosadašnji apeli da ih država zaštiti, da se zaustave diskriminacija, privođenja, kazne i protjerivanja, nisu naišli na adekvatan odgovor, te najavljuju da će, ako sve ostane kao do sada, hiljade profesionalnih vozača krenuti ka zapadu. Tamo gdje su otišli mnogi prije njih, registrirali svoje firme i pronašli neuporedivo bolje uvjete za rad. Ne može se reći da ih nije bilo, ali pokušaji bh. vlasti da Brisel promijeni pravilo 90/180 nisu bili dovoljni i pokazali su samo nemoć bh. institucija.</p><p>Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a vjerovatno i najupečatljivija. Uprkos više nego zabrinjavajućim informacijama iz ove medijske kuće i izjavama da su svjesni njenog značaja, nadležni ministri i njihovi kabineti ne uspijevaju pronaći način da se izbjegne gašenje BHRT-a. Dok se dugovi gomilaju, više od 60 posto uposlenih živi od 1.000 maraka mjesečno, dok jednom od simbola ove države prijeti višemjesečna blokada računa i definitivan krah, bh. zvaničnici čekaju reakciju visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).</p><p>Dok su lideri stranaka aktuelne većina sa sjedištem u Sarajevu, pa i onih opozicionih, zaokupljeni oktobarskim izborima, budžetima, kreditima i sumnjivim investicijama, ali i međusobnim podmetanjima, novi hladan tuš stiže od Milorada Dodika. Uprkos brojnim posjetama bh. zvaničnika Vašingtonu i Njujorku, Dodik je za godinu, iz izolacije i pozicije osuđenika, prešao put od američke crne liste do političara koji će se pridružiti uglednim zvanicama na ovogodišnjem Molitvenom doručku u Vašingtonu. Domaćini će biti predstavnici Kongresa SAD, a očekuje se i prisustvo američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Ako se ova informacija pokaže tačnom, bez obzira šta o ovoj kontroverznoj pojavi na političkoj sceni mislili, bit će to simbolična Dodikova pobjeda. Onima koji su se izrugivali njegovom kačketu, performansima i lobiranjima, s dobrim povodom i s pravom može … pokazati “šipak”.&nbsp;</p>

Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a

Nemoć i porazi

<p>Dok države vođene znanjem i posvećene razvoju u značajnoj mjeri podstiču investicije svojih građana iz inostranstva, projekti privlačenja investicija iz dijaspore u BiH su fragmentirani, kratkoročni i nedovoljni, a prepreke takvim ulaganjima brojne.</p><h2>Norveška i Australija</h2><p>Većina ekonomskih analitičara smatra da bi socijalni mir teško bio sačuvan bez milijardi maraka, koje bh. dijaspora godišnje šalje u domovinu, ali investicije u ekonomiju još su rijetke. O pozitivnim primjerima i preprekama za ulaganja u ekonomiju BiH za “Avaz” govore uspješni Bosanci iz Austrije, Norveške i Australije. &nbsp;&nbsp;</p><p>Predsjednik Vijeća bosanske zajednice u Novom Južnom Velsu u Australiji Safet Alispahić naglašava da je ekonomski potencijal dijaspore ogroman, te da bi se njene investicije mogle privući donošenjem potrebnih zakona, po uzoru na Sjevernu Irsku i Indiju.</p>

<p>- U dijaspori danas živi više stanovnika nego u BiH. Na osnovu naših istraživanja i komunikacije s ljudima iz Australije i drugih zemalja, realno bi bilo očekivati najmanje 100.000 ljudi spremnih da ulože u BiH. Međutim, mi nemamo zakone, a ovi što su usvojeni od rata do danas su naopaki. To je za izbjeglice, to je za sadaku, to narod neće – kaže Alispahić.</p><p>Ističe da ozbiljnijih investicija iz dijaspore neće biti bez zakona o dijaspori na državnom nivou.</p><h2>Potroše milijarde</h2><p>- Planiramo uputiti dopis svim strankama, da potpišu izjavu da neće praviti nijednu koaliciju na državnom nivou bez Ministarstva dijaspore, bez obzira ko pobijedi u oktobru. Dijaspori to ne treba, već državi BiH. Dijaspora u BiH godišnje pošalje i potroši 5-6 milijardi KM, u posljednjih 25 godina minimalno 100 milijardi i zamislite da je to sistematski kanalisano da pokrenemo proizvodnju, jer sve što se jede u BiH se uvozi.</p><p>Međutim, ljudi neće da ulažu naslijepo. Sigurnosna situacija u BiH je veoma loša, birokratija glomazna, korupcija, kriminal … to su najveći problemi. Kad bi država imala sluha, napravila bi program šta joj je najpotrebnije i finansijski podstakla investicije – objasnio je Alispahić.</p><h2>Iz Austrije se vratilo 40 porodica</h2><p>Bh. zajednica u Austriji čvrsto je vezana za domovinu. Naši poduzetnici su spremni za jačanje veza, zajedničke projekte i otvaranje novih perspektiva na oba tržišta. Jedan broj poduzetnika se već vratio i mnogi danas posluju u obje zemlje, često vođeni željom da pomognu domovini i doprinesu boljem poslovnom ambijentu.</p>

<p>- U septembru prošle godine iz Austrije se u BiH vratilo 40 porodica. To pokazuje snažnu emotivnu i društvenu vezu s BiH. Ne treba to automatski vezivati za otvaranje biznisa, ali je dobra osnova za buduće projekte – kaže Hurem Avdić, vlasnik agencije “ViennaLink” iz Beča, koja nastoji povezati bh. dijasporu i poslovnu zajednicu u BiH i Austriji.</p><h2>Porez na dobit</h2><p>Najveći problem onih koji žele pokrenuti posao su spora i komplicirana administracija pri osnivanju firmi i dobijanje dozvola.</p><p>Predsjednik Norveško-bosanske privredne komore Ahmed Lindov upozorava da ne postoji sistemski, jedinstven pristup, već su projekti podrške investicijama iz dijaspore fragmentirani između općina, entiteta i države.</p>

<p>- Porez na dobit u BiH je 10 posto i daleko je niži od svih zemalja EU, što BiH čini interesantnom za investicije. Na taj način država daje podršku svima koji planiraju ulaganje u BiH. To je jedan od razloga zašto je naša dijaspora osnovala kompaniju NOR/BiH Invest AS, čija prva investicija je u fazi realizacije na području općine Ključ. Za povratak ljudi u BiH ključno je da se promijeni retorika ljudi na vlasti, jer dok god narod sluša fašističke izjave od pojedinaca u državnom vrhu, on će odlaziti iz domovine – ističe Lindov.&nbsp;</p>

Realno bi bilo očekivati najmanje 100.000 ljudi spremnih da ulože u BiH

Šta su najveće prepreke investicijama: Zarobljeni kapital dijaspore

<p>Nakon Zastupničkog, budžet FBiH usvojio je i Dom naroda Parlamenta FBiH, a podršku je dobio i amandman zastupnika Admira Čavalića kojim su sredstva za Fond solidarnosti za liječenje teško oboljelih pacijenata s predloženih 80 uvećana na 100 miliona KM.&nbsp;</p><p>Pacijenti i udruženja, okupljeni u projektu “Glasaj za život”, djelimično su zadovoljni, kaže Sead Sefić predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i voditelj projekta “Glasaj za život”.</p><p>- To je rezultat našeg pritiska i upoznavanja javnosti s problemima liječenja najtežih bolesnika, nisu to samo onkološki pacijenti, već i ostali pacijenti s teškim i rijetkim oboljenjima. Djelimično smo zadovoljni, jer je Vlada FBiH bila dužna iz budžeta izdvojiti veća sredstva. Po zakonu, 10,2 posto, vezano za prikupljanje sredstava po osnovu doprinosa i to je negdje oko 250 miliona. Ona se zaštitila lex specialis jednim zakonom, tako da nije odgovorna i jednostavno ne ispunjava zakonske obaveze. Ako nema dovoljno sredstava, a moguće je da ih nema za sve socijalne programe, treba iznaći nove načine. Mi smo predlagali nove modele finansiranja, gdje bi zdravstveni sistem bio u potpunosti pokriven – dodaje Sefić za "Avaz".</p><p>S 1.200 pacijenata na listi čekanja, neizvjesno je hoće li planiranih 100 miliona KM biti dovoljno za liječenje teško oboljelih, ali ohrabruju odluke kojima su brigu o pacijentima s prostora ovih kantona preuzeli Sarajevski i BPK Goražde.&nbsp;</p>

Nedovoljna izdvajanja za Fond solidarnosti: Pacijenti s najtežim oboljenjima i dalje na listama čekanja

<p>Ova dva kantona Sefić izdvaja kao pozitivne primjere, slične najave stigle su i iz ZDK, dok drugi kantoni viškove iz budžeta svojih Zavoda zdravstvenog osiguranja ne usmjeravaju na ovakav način. Pacijenti su ohrabreni i činjenicom da je Ministarstvo zdravstva FBiH, prvi put nakon 2019. godine, sačinilo revidiranu listu lijekova.</p><p>- S ovim budžetom koji je povećan na 100 miliona, to je pozitivan signal da mi više ne bismo trebali biti crna rupa u Evropi, da se liječimo zastarjelim lijekovima koji su prevaziđeni, jer postoje novi lijekovi i nove mogućnosti liječenja koji daju dobre rezultate. Mi ih nismo imali i sada bi trebali biti dostupni, ali sad idemo u drugu zamku. Zavod zdravstvenog osiguranja tenderski mora ugovoriti i takve lijekove. Sad slijedi borba da, bez obzira što su se nalaze na listi, inovativni lijekovi budu ugovoreni i dostupni. Na papiru može pisati šta hoćete, ali ako ih nema u apoteci Kliničkog centra i ostalih bolnica, to je onda problem – naglašava Sefić za "Avaz".&nbsp;</p>

Na papiru može pisati šta hoćete, ali ako ih nema u apoteci Kliničkog centra i ostalih bolnica, to je onda problem, naglašava Sefić

Voditelj projekta Sead Sefić o povećanju sredstava za Fond solidarnosti: Djelimično smo zadovoljni

<p>BiH se ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka. Prema trenutnim podacima s mjernih stanica u bh. gradovima, zrak u Banjoj Luci i Visokom je opasan po zdravlje stanovništva, dok je u Sarajevu, Tuzli, Travniku, Ilijašu, Vogošći i Kaknju vrlo nezdrav i može izazvati negativne posljedice po respiratorne organe građana.&nbsp;</p><p>Stanovnici Sarajeva, Visokog, Kaknja, ilijaša, Vogošće i Travnika jučer su udisali opasan zrak, s posljedicama po cjelokupno stanovništvo, te upozorenje rizičnim grupama da ne napuštaju zatvorene prostore. Ovim problemom u jednom od posljednjih izvještaja bavila se i Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).</p><p>U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka koje izazivaju zabrinutost javnosti i zdravstvenih stručnjaka, dok je Sarajevo nekoliko dana bilo grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, s vrijednostima koje ulaze u kategoriju ozbiljno opasnih po zdravlje. Koncentracije PM2.5 čestica u Kantonu Sarajevo, ali i u drugim gradovima poput Visokog, Prijedora i Broda, višestruko su prelazile limite Svjetske zdravstvene organizacije. Građani su ponovo primorani živjeti pod gustim slojem smoga, uz rastući strah od dugoročnih posljedica po zdravlje.</p><h2>Obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu</h2><p>Autorica izvještaja Anesa Agović, viši analitičar Globalne inicijative, navodi da ovakvi podaci ne predstavljaju izoliran incident, već potvrđuju hronični obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu. Sarajevo je geografski smješteno u kotlini, koja tokom zimskih mjeseci stvara temperaturne inverzije, zarobljavajući hladan i zagađen zrak pri tlu. Ovaj klimatski fenomen, udružen s intenzivnom upotrebom jeftinijih čvrstih goriva u domaćinstvima, starim voznim parkom i nedovoljnom kontrolom industrijskih postrojenja, stvara uvjete u kojima se štetne čestice zadržavaju danima, pa čak i sedmicama. </p><p>- Fenomen zagađenja zraka u BiH ne može se razumjeti isključivo kao meteorološko ili zdravstveno pitanje. On je, prema najnovijim saznanjima Globalne inicijative, duboko povezan sa širim strukturama ekološkog kriminala na Zapadnom Balkanu – kaže Agović za “Avaz”.</p><h2>Nedovoljan nadzor</h2><p>GI-TOC je objavila prvi regionalni dokument koji sistemski istražuje ekološki kriminal u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Izvještaj analizira tipologiju ekoloških krivičnih djela, identifikuje izazove s kojim se zemlje suočavaju, te nudi niz preporuka za unapređenje borbe protiv ovog rastućeg fenomena.</p><p>- Zagađenje zraka u BiH je rezultat kombinacije nedovoljnog nadzora, institucionalne slabosti i nedosljedne primjene zakona, što ga jasno svrstava u domen ekološkog kriminala. Iako formalni pravni okviri postoje i propisuju kazne za ozbiljna kršenja zaštite okoliša, oni se u praksi primjenjuju rijetko i selektivno. Ekološki kriminal u BiH je potcijenjen, slabo dokumentiran i nedovoljno procesuiran, što ostavlja prostor za nekažnjivost i ponavljanje štetnih radnji koje ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi - naglašava Agović.</p><p>Izvještaj navodi konkretne slučajeve u kojima su krivične prijave protiv lokalnih institucija zbog prekomjernog zagađenja zraka odbačene bez detaljnog obrazloženja. Agović smatra da ovakav pristup šalje jasnu poruku da institucije često ne prepoznaju ekološki kriminal kao prioritet, niti ulažu dovoljno resursa u njegovo istraživanje. Nedostatak stručnih timova, ograničena oprema za mjerenje i prikupljanje dokaza, kao i slaba koordinacija među nadležnim tijelima dodatno otežavaju progone počinilaca. </p><p>- Poseban izazov predstavlja i korupcija, koja ima presudnu ulogu u opstanku ekološkog kriminala. U situacijama gdje politički ili ekonomski utjecaj pruža zaštitu industrijskim zagađivačima, inspekcije i tužilaštva nerijetko izbjegavaju pokretanje istraga. Zbog toga se kršenja okolišnih standarda često tretiraju kao prekršaji, a ne kao krivična djela, uprkos tome što njihova posljedica može biti jednako štetna kao i drugi oblici organiziranog kriminala. Posljedice takvog sistema su višestruke. Zagađenje zraka ima direktne efekte na zdravlje stanovništva, povećavajući broj oboljenja disajnih puteva, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrtnosti. Ekonomskim analizama procjenjuje se da zdravstveni troškovi, smanjena produktivnost i dugoročne posljedice po radnu snagu značajno opterećuju javne finansije. Istovremeno, reputacija Sarajeva kao jednog od najzagađenijih gradova na svijetu utiče na turizam, investicije i kvalitet života, što dodatno produbljuje socioekonomsku krizu – kaže Agović.</p><h2>Upozorenja aktivista</h2><p>Uloga civilnog društva postaje presudna, jer aktivisti, novinari, građanske inicijative i lokalne zajednice često su prvi koji dokumentiraju ekološke incidente, vrše pritisak na institucije i informirajuu javnost, ali iako ove grupe predstavljaju najvažniji mehanizam nadzora, one rade u izuzetno nepovoljnim okolnostima, bez adekvatne institucionalne podrške, finansiranja ili zaštite. Njihova upozorenja često nailaze na otpor ili ignoriranje od strane vlasti, što dodatno otežava borbu protiv ekološkog kriminala. U izvještaju se ističe da je jedna od ključnih prilika za napredak regionalna saradnja i usklađivanje zakonodavstva s evropskim standardima, posebno s Direktivom EU o ekološkom kriminalu.</p><p>- Države Zapadnog Balkana, uključujući BiH, obavezane su na jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje inspekcijskih mehanizama i uvođenje specijaliziranih jedinica za istrage ekoloških krivičnih djela. Iako su određeni pomaci vidljivi, oni još uvijek nisu dovoljni da se zaustavi trend zagađenja i degradacije okoliša. Povezivanje trenutne krize kvaliteta zraka s ključnim nalazima izvještaja Globalne inicijative pokazuje da je ekološki kriminal u BiH neraskidivo vezan za slabosti institucija, nedostatak strateškog planiranja i sistemsku nekažnjivost. Sarajevo, zbog svoje specifične geografske pozicije, svakako trpi teže posljedice, ali izvještaj jasno pokazuje da se slične pojave bilježe širom zemlje i regiona, od ilegalnog odlaganja otpada do nelegalne eksploatacije prirodnih resursa – ističe Agović.</p>

Opasno po zdravlje: Sarajevo jutros ponovo grad sa najzagađenijim zrakom na svijetu

<h2>Ekološki kriminal</h2><p>U preporukama zaključuje da je neophodan hitan koordiniran pristup, koji uključuje jačanje inspekcija, unapređenje zakonodavstva, povećanje transparentnosti i aktivno uključivanje građana.</p><p>- Ekološki kriminal mora biti tretiran kao ozbiljno krivično djelo koje ugrožava zdravlje i sigurnost stanovništva, a ne kao marginalan ili kao prekršaj. Dugoročna rješenja zahtijevaju čvrstu političku volju, regionalnu saradnju i kontinuiranu podršku međunarodnih partnera – kaže Anesa Agović, viši analitičar GI-TOC-a.</p>

 Fenomen zagađenja zraka u BiH ne može se razumjeti isključivo kao meteorološko ili zdravstveno pitanje, kaže Agović za “Avaz”

Anesa Agović, viši analitičar Globalne inicijative

Anesa Agović za "Avaz": Zagađenja zraka u BiH predstavljaju ekološki kriminal i moraju biti tretirana kao ozbiljno krivično djelo


<p>Zabrana uvoza mesa iz Južne Amerike ide na ruku uvoznicima iz RS i otvara dodatni prostor za uvoz i Srbije, uz daljnji rast cijena, smatraju u Udruženju poljoprivrednih proizvođača FBiH. Komentirajući odluku Ureda za veterinarstvo BiH o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike, Bićo kaže da je neophodan isti odnos prema svima, a ne pogodovanje jednima na račun drugih.   </p><p>- Ne zabranjivati jednima, a da meso nesmetano ulazi iz Srbije. Ako su laboratorijskim analizama nešto otkrili, neka odmah objave ko ga je ovdje prodavao, jer to je meso namijenjeno za preradu. Generalno, ovakve odluke je trebalo davno donositi, pa bismo danas imali svoje. Sad ćemo još više ostati bez mesa, a pogodovaće prerađivačima iz RS, jer ovo je njihov lobi i uradio. Srbija ima strahovite viškove i mesa, i mlijeka, i svega i to plasiraju ovamo. Dok na naše tržište plasiraju bez ograničenja, nama zabranjuju. Krše sporazum o CEFTA-i, pa od maja je kod nas kolaps s mlijekom upravo zbog zabrane iz Srbije. Kasnije su pustili i od tada ide nekih 200.000 litara, a išlo je milion i po litara na nivou mjeseca – kaže Bićo.</p>

Uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike zabranjen

Ured za veterinarstvo BIH najavljuje dodatne provjere i procjenu rizika: Zabranjen uvoz mesa iz Južne Amerike

<p>Ističe da Udruženje poljoprivrednika FBiH očekuje uvođenje recipročnih mjera kada je riječ o zabrani ili ograničavanju izvoza.</p><p>- Uvoditi mjere prema svima isto. I prema zemljama CEFTA-e. Pa taj novac koji se dobije kroz prelevmane i carine usmjeriti u poljoprivredu, da mi dižemo vlastitu proizvodnju. U ovom slučaju su reagovali ekspresno, a ne reaguju kad njihovi lopovi uvoze mliječne napitke i prodaju kao mlijeko. Na to stalno upozoravamo – ističe Bićo za "Avaz".</p>

Ne zabranjivati jednima, a da meso nesmetano ulazi iz Srbije. Ako su laboratorijskim analizama nešto otkrili, neka odmah objave, kazao je Bićo

Nedžad Bićo za “Avaz”: Iza odluke o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike stoji lobi iz RS 

<p>Ured za veterinarstvo BiH donio je uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvala, potvrdio je “Avazu” direktor Ureda, Saša Bošković.</p><p>Uvoz goveđeg mesa iz Južne Amerike zabranjen je nakon izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki i dostavljenih nezadovoljavajućih rezultata laboratorijskih analiza, a s ciljem zaštite zdravlja ljudi i životinja.</p><p>-Ured za veterinarstvo će u saradnji s nadležnim inspekcijskim organima izvršiti dodatne provjere i izvršiti procjenu rizika za uvoz predmetnih pošiljki – navedeno je u uputstvu Ureda za veterinarstvo BiH. Precizirano je da će se pošiljkama mesa, koje prate veterinarsko – zdravstveni certifikati izdati zaključno s danom donošenja ovog uputstva, dozvoliti uvoz u BiH.</p>

Precizirano je da će se pošiljkama mesa, koje prate veterinarsko - zdravstveni certifikati izdati zaključno s danom donošenja ovog uputstva

<p>Pravni tim bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika najavio je podnošenje aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, zbog navodnog kršenja njegovih prava tokom i nakon procesa u kojem je pred Sudom BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti.</p><p> </p><h2>Legalnost Šmita</h2><p>Dodik je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, zatvorsku kaznu kasnije je platio, a potom odstupio s dužnosti. Dodikovu apelaciju na pravosnažnu presudu Suda BiH 4. novembra prošle godine odbacio je i Ustavni sud BiH. &nbsp;&nbsp;</p><p>Dodikova odbrana ponovo se poziva na argument da nepoštivanje odluka visokog predstavnika nije predstavljalo krivično djelo u vrijeme kada je počinjeno. Pravni zastupnik RS Lazar Stjepanović smatra da postoji osnov da Sud u Strazburu usvoji aplikaciju i zatraži od BiH da iz zakona izbriše ovakvo krivično djelo, ponavljajući bezbroj puta iznesenu argumentaciju da Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije legalno izabran.</p>

<p>Profesor na Pravnom fakultetu u Zenici i bivši državni pravobranilac Ismet Velić cijeni da nezadovoljne stranke imaju mogućnost da se obrate Evropskom sudu u Strazburu, ali je bitno postoje li argumenti u prilog povrede nečijeg prava.</p><h2>Suština djela</h2><p>- Po svemu što mi znamo u prvostepenom, apelacionom i postupku pred Ustavnim sudom BiH, bitne činjenice su nesporno utvrđene. Suština djela i sve što je s njim povezano poprilično su jasni. Zato ne stoje osporavanja i isticanja povrede njegovih prava. Postupci su provedeni i imamo odluke koje su zasnovane na činjenicama i važećim propisima. U tom duhu se ocjenjuje i osnovanost apelacije pred Evropskim sudom za ljudska prava. Kada je riječ o navodnoj nelegitimnosti visokog predstavnika, to je pitanje za UN, Vijeće sigurnosti i institucije međunarodne zajednice, a nijedna od njih nije reagovala ili konstatovala da ima nekih nepravilnosti – kazao nam je Velić.</p><h2>Alić: Dokaz da se poštuju odluke sudova u BiH</h2><p>Advokat Damir Alić ističe da je obraćanje Dodikovog tima Sudu u Strazburu dokaz da se poštuju odluke sudova u BiH, primarno Ustavnog suda BiH.</p><p>- Moj stav je da će to obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava biti bez ikakvog uspjeha iz prostog razloga što je Ustavni sud BiH testirao presude Suda BiH u kontekstu povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima i eventualnih povreda koje su mogle biti nanesene Dodiku. Test pred Ustavnim sudom BiH u 90 posto slučajeva, govorim iz ličnog iskustva, ide u prilog procjeni da će ESLJP samo pro forme pregledati predmet i donijeti istovjetnu odluku. Rijetke su situacije u kojima država BiH narušava ljudska prava. I stručna javnost sa sigurnošću može tvrditi da nije bilo kršenja Dodikovih ljudskih prava i po meni je to unaprijed propali pokušaj traženja pravde, jer on je pravdu dobio pred Sudom BiH – ističe Alić, pravni stručnjak s desetinama predmeta pred Sudom u Strazburu.&nbsp;</p>

Bivši predsjednik RS najavio podnošenje aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava i tvrdi da nepoštivanje odluka visokog predstavnika nije krivično djelo

Šta Dodik traži u Strazburu

<p>Zbog kršenja pravila 90/180, profesionalni vozači iz BiH prisilno se vraćaju iz zemalja EU, a policijski organi evropskih država tretiraju ih kao kriminalce, pritvaraju, kažnjavaju i deportiraju.</p><p>Samo u proteklu godinu Konzorcij Logistika BiH evidentirao je 100 takvih slučajeva, a među posljednjima je s teritorije Njemačke protjeran vozač prijevozničke firme “Kulenović” iz Donje Dubravice kod Viteza.</p><h2>Ne isplati se </h2><p>- Kontrolom pasoša su pronašli da sam dozvoljeni period prekoračio za pet dana i onda si ti za njega migrant. Sve dalje je izgledalo kao u filmovima. Stvari ti uzima, uza zid te okrene kao da si najveći kriminalac, a onda baci u neku “buharu”. Svakih pola sata dolaze ispitivati, na engleskom neće ni da pričaju. Pitao sam nekad u neko doba noći da izađem zapaliti cigaru, nekako su mi odobrili, ali policajac je sve vrijeme bio pored mene, kao pored kriminalca. Pustili su me u tri sata navečer i snalazi se onda. Morao sam platiti avionsku kartu više od 400 KM, i to za Beograd, pošto direktnog leta za Sarajevo nije bilo. Platio sam i neku kauciju za njihovo tužilaštvo 150 eura i dobio sam rok od sedam dana da napustim Njemačku. Ako se ovo sad ne riješi, sigurno u Bosni više neću raditi. Uzmem slovensku ili hrvatsku vizu i odoh na posao k’o gospodin – kazao nam je vozač, još pod dojmovima traumatičnih iskustava koja je prošao.</p>

<p>Vlasnik Ajdin Kulenović kaže za “Avaz” da se njegova firma s 15 kamiona i 18 radnika bavi transportom prema skandinavskim zemljama, da njeni vozači na putu ostaju 7 do 10 dana i da je pravilo po kojem u zemljama EU mogu ostati samo 90 dana u periodu od pola godine nemoguće ispoštovati.</p><p>– Prošle godine smo imali slučaj da je naš kamion stigao u Švedsku, vozač imao 115 dana u šest mjeseci i mjesec dana bio u nekom pritvoru. Tri dana nismo znali ni gdje je, niti je ambasada mogla saznati. Kad sve sagledaš, ta naša država i naši predstavnici, baš smo dno dna. Nikog živog nemamo da dođe i kaže – stanite, šta radite ljudima, zašto se iživljavate. A vjerujte da smo jedna od najjačih grana privrede, koja stalno ulaže, modernizuje i nosi transport svih roba – kaže Kulenović.</p><h2>Kasni roba</h2><p>Zbog pravila EU bh. kompanijama rastu troškovi transporta, a isporuka roba kasni, pa poslove jedva uspijevaju sačuvati.</p><p>- Cijelo jutro pišem Šveđanima, koji ne mogu da shvate zašto nam se ovo dešava. Sva roba ima termin isporuke, pa i kasne u daljim isporukama. Poslovni partner me pita hoćemo li nastaviti s ovim problemima i hoće li tražiti alternativna rješenja. Zamolio sam da sačekaju proteste 26. januara, da vidimo hoće li se nešto promijeniti. Najiskrenije, ako taj kupac odustane od posla, moja firma i ja smo na koljenima – ističe Kulenović.</p><h2>Danas odluka o blokadi: Slijedi kolaps</h2><p>Završni sastanak prije koordiniranih protesta prijevoznika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH i Konzorcijuma Logistika BIH imaju danas u Klokotnici kod Doboja. Na njemu će sačiniti raspored blokada kamionskog saobraćaja na granicama, koji počinje u ponedjeljak u 12 sati.</p>

<p>- Putnički saobraćaj odvijat će se normalno, a mi ćemo biti stotinjak metara od granice. Pustit ćemo samo lijekove i živu stoku. Ako se to ne riješi sad, dolazimo u veliki problem. Sredinom marta vozači će ispuniti onih 90 dana i masovno će biti vraćani s granica. Rezervnih nemamo, pa odmah moramo vratiti i kamion i robu. Očekuje nas kolaps. Lanac snabdijevanja se prekida, a mi nećemo dozvoliti da prevoznici iz zemalja EU dolaze u BiH da tovare robe. Moja firma posjeduje firmu u Sloveniji, pa vozač iz Prnjavora ili Sarajeva na slovenskim tablama može da radi, a s bosanskim ne može. To je diskriminacija – kaže Žarko Brković, predsjedavajući Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika pri VTK-u BiH.</p>

Sve je izgledalo kao u filmovima 

Bh. transportna industrija BiH na rubu kolapsa

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

<p>Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske na trosatnoj sjednici nije postigao saglasnost o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s odlukom o izboru nove Vlade RS s premijerom Savom Minićem na čelu. Osnov za donošenje ovakve odluke bila je činjenica da je Minića za mandatara predložila v.d. predsjednice RS Ana Trišić Babić, iako Ustav RS ne poznaje poziciju vršioca dužnosti predsjednika entiteta. Za aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Klubu s osam delegata bilo je potrebno pet glasova. Protiv donošenja takve odluke bili su Srebrenka Golić, Igor Bošnjak i Aida Prešić, Armin Hamzić (SDP), Smail Mešić (BH Zeleni), Adil Osmanović (Naprijed) i Alija Tabaković (SDA) bili su za, ali je presudio Dževad Mahmutović (SDA) koji je ostao suzdržan.</p><p>- Glasanje je jasan pokazatelj da postoji dogovor između SDA i SNSD-a, koji je sigurno vezan za oktobarske izbore. Ovo je četvrti put da delegati SDA iskaču i ne glasaju zajedno s ostalim probosanskim delegatima. Tri puta je to uradio Mahmutović, a jednom Tabaković – kaže delegat Armin Hamzić, te dodaje da je Klub Bošnjaka dao legitimitet novoj vladi i da se to nije smjelo desiti.</p>

<p>Predsjednik Kluba Alija Tabaković kazao nam je da je njegov stranački kolega Dževad Mahmutović svoj stav pravdao time da ovu odluku treba ocijeniti Ustavni sud BiH i da ona nema veze s vitalnim nacionalnim interesom Bošnjaka.</p><p>– Ja mislim da je gospodin Mahmutović trebao glasati za pokretanje mehanizma. Na kraju, u ovom entitetu ništa nije po zakonu, uglavnom je sve politički, pa neka i naša odluka bude takva. A vjerujem da je bilo elemenata itekako. Dobili smo odluku o izboru Vlade RS, gdje su samo nabrojana imena i pozicije koje će obnašati i nismo imali nijedan argument da je ispunjen ustavni uslov da je petero ministara iz bošnjačkog naroda. Ne možemo iz medija prikupljati informacije ko je Srbin, ko Hrvat, a ko Bošnjak. Mislim da se trebalo ići s mehanizmom zaštite vitalnog interesa, ali kolega Mahmutović je to gledao s pravne strane i donio odluku koja, po mom mišljenju, nije trebala takva biti – ističe Tabaković.</p><p>Odluka o imenovanju premijera i članova ekspresno je jučer objavljena u Službenom glasniku i Vlada RS je dobila mogućnost da već od danas počne da radi. Ovlašteni apelanti Ustavnom sudu BiH mogu podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.</p>

Mislim da se trebalo ići s mehanizmom zaštite vitalnog interesa, ali kolega Mahmutović je to gledao s pravne strane i donio odluku koja, po mom mišljenju, nije trebala takva biti, rekao je Tabaković

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

<p>Četiri dana dijeli zemlje regiona od blokade transporta na graničnim prijelazima s EU u okviru koordiniranih protesta prijevoznika iz BiH Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Policijskim agencijama ranije je upućeno obavještenje da će od 26. januara u podne ulaz i izlaz terenih vozila prema država članicama EU biti onemogućen, osim u slučajevima medicinske zaštite, prijevoza vojski i živih životinja.</p><p>- Sve pripreme teku po planu. Oglasili su se zvaničnici Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, dok u BiH nismo imali pres-konferenciju Vijeća ministara ili Ministarstva prometa i komunikacija. Možemo reći da jedino BiH šuti i da ništa loše nije kazala Evropskoj komisiji – kazao je za “Avaz” koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić.</p><p>Protesti će trajati do ispunjenja zahtjeva, a njihov cilj nije destabilizacija, već hitno pokretanje dogovora s Evropskom komisijom, navode prijevoznici, koji na ovaj način očajnički pokušavaju da se izbore za izmjene pravila 90/180. Prema ovom pravilu, profesionalni vozači iz BiH i zemalja zapadnog Balkana i Turske u zemljama EU mogu boraviti najduže 90 dana tokom pola godine. U situacijama kada prekrše pravilo izloženi su hapšenjima, deportacijama i zabranama ulaska u Šengenski prostor na period od 2 mjeseca do 2 godine.</p><p>- Profesionalni vozači imaju licencu, ugovor o radu i rade svoj posao, kao što to rade uposleni u željezničkom, avionskom i pomorskom transportu, pa je valjda red da budu tretirani na isti način, jer oni nisu ilegalni migranti. U BiH se više od 94 posto svih robnih tokova vezuje za drumski prevoz. Ako država ne pronađe rješenje s EK, imamo selidbu ili evakuaciju. Ove godine mi ćemo izgubiti 17.000 profesionalnih vozača, sljedeće još toliko, pa treću godinu više nećemo imati domaćih prevoznika koji svoj posao mogu raditi preko Save ili Une – ističe Peulić.</p>

Četiri dana dijeli zemlje regiona od blokade transporta na graničnim prijelazima s EU

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

<p>Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je prijedlog budžeta u iznosu gotovo 8,9 milijardi KM, što je za više od 650 miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Da bi stupio na snagu potrebna je i podrška delegata u Domu naroda.</p><h2>Neratni invalidi</h2><p>Budžet je najvećim dijelom socijalnog karaktera, prema obrazloženjima iz Vlade FBiH, usmjeren na ispunjavanje obaveza prema građanima i institucijama, ali ono što posebno zabrinjava jesu planirana zaduženja, jer budžet planiran s iznosom gotovo 8,9 milijardi maraka FBiH treba servisirati sa 6,51 milijardu očekivanih prihoda i 2,3 milijardi planiranih zaduženja i uz otplatu 1,3 milijardi KM ranijeg vanjskog duga. </p><p>Najveći dio budžeta, blizu 2,5 milijarde maraka, usmjeren je na socijalnu zaštitu. Izdaci za invalidnine iznosit će 333 miliona, a za neratne invalide 336 miliona KM, nakon što su oba transfera uvećana za po 56 miliona maraka. </p><p>Za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica planiran je iznos od 80 miliona KM. A, 228 miliona maraka planirano je za provedbu Zakona o podršci porodicama s djecom, dok je za jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete planiran 16 miliona KM. </p><p>Nakon uloženog amandmana, na sjednici Predstavničkog doma sredstva za Fond solidarnosti za liječenje onkoloških pacijenata s planiranih 80 uvećana su na 100 miliona KM. Najveći budžet u historiji FBiH uvećan je i zbog najavljenog usklađivanja penzija od 1. januara, odnosno 1. jula, te rasta penzija za 17 posto. </p><p>Zato su i planirana sredstva za isplatu penzija uvećana na ukupno 4,42 milijarde maraka.</p>

<p>- Ovo je budžet koji je, ovako nakaradan, napravljen samo da održi sistem. I socijalna davanja i penzije su u velikom riziku, jer nije da nam produktivnost raste, nije da nam privreda ide u procvat, pa će imati ko da vraća kredite i zaradi za penzije i socijalna davanja. Neka je svima Bog na pomoći – kaže ekonomistica Svetlana Cenić, te dodaje da u stavkama budžeta FBiH ne vidi novac za privredu ili istraživanje i razvoj.</p><h2>Neodrživo stanje</h2><p>Ovo je socijalni budžet, bez ekonomije u pozadini, a ne možete unedogled trošiti ono što nemate, upozorava profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić.</p>

<p>- Niko ne govori da se penzije ne trebaju povećavati, jer penzije su male i penzionerima je teško, ali ovo ovako nije održivo. Posuđujemo, da bismo trošili, a, kao i u kućanstvu, to neko mora da vraća. Jedini način da se poveća blagostanje kućanstva je da zarađujemo više. Zato je ovo čisto socijalna mjera i predizborni potez. Imamo puno penzionera, oni će da shvate da ih ova Vlada štiti, a niko ne misli šta će biti poslije i kako ćemo to vratiti – kaže Karamujić.</p><h2>Za isplatu penzija već nedostaje 1,5 milijardi KM</h2><p>Karamujić dodaje da za isplatu penzija iz sredstava doprinosa već nedostaje 1,5 milijardi KM, a broj penzionera svake godine raste.</p><p>- Vlada nema ekonomske mjere da poveća ekonomsku produktivnost i BDP te da omogući da svi bolje živimo. Imamo nesposobne koji nas vode i manipulišu s nama. Imali su tri godine i ništa nisu uradili, osim što su povećavali poreze i smanjivali ekonomski kapacitet kroz neradne nedjelje i gluposti razne. Nismo imali nijedne mjere koja bi dala ekonomski rezultat, sve što su dali je naopako i da bi to sve pokrili sada nas zadužuju. Zamislite da smo te 2,3 milijarde uložili u podsticajne mjere privlačenja visokoproduktivnih ekonomskih aktivnosti izvana, naše dijaspore i drugih. Napravili bismo bum. Ovako će otići na potrošnju, većina potrošnje je uvoz, pa u suštini posuđujemo pare, plaćamo kamate, a pare idu vani – ističe profesor Karamujić.</p>

Ovo je čisto socijalna mjera i predizborni potez, objasnio je Karamujić

Vlada FBiH: Ko će vraćati i plaćati dugove

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

<p>Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije postigao saglasnost o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa i ulaganja veta na odluku o izboru nove Vlade RS s premijerom Savom Minićem.&nbsp;</p><p>Za aktiviranje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa bilo je potrebno pet glasova.&nbsp;</p><p>Od ukupno osam, tri delegata su bila protiv, četiri su glasala za, dok je delegat Dževad Mahmutović bio suzdržan prilikom glasanja.</p>

Od ukupno osam, tri delegata su bila protiv, četiri su glasala za

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan:

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

<p>Na današnjoj plenarnoj sjednici Ustavni sud BiH trebao bi razmatrati zahtjeve za ocjenu ustavnosti, odnosno utvrđivanje spora između BiH i entiteta RS u vezi s donošenjem odluka o izboru predsjednika i članova Vlade RS.</p><h2>Ocjena ustavnosti</h2><p>Zahtjeve za ocjenu ustavnosti podnijela su četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, 11 članova Predstavničkog doma PSBiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma PSBiH.</p><p>Podsjetimo, iako za to nije bio ovlašten, jer je presuda Suda BiH, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, već bila pravosnažna, bivši predsjednik RS Milorad Dodik je 23. avgusta 2025. NSRS Savu Minića predložio za mandatara Vlade RS. NSRS je 2. septembra izglasala Vladu na čelu s Minićem.</p>

<p>- Očekujem da će Ustavni sud BiH utvrditi da je odlukom Narodne skupštine o izboru tzv. vlade RS i Save Minića za njenog predsjednika povrijeđen Ustav BiH, i to član 3.3b) u vezi s članom 1. stav 2. Ustava. Razlog za takvo očekivanje leži u činjenici da se NSRS nije pridržavala pravosnažne presude Suda BiH, koji je institucija BiH, jer je NSRS tu svoju odluku donijela na osnovu prijedloga Milorada Dodika, iako je prije toga Sud BiH svojom pravosnažnom presudom zabranio Dodiku da obavlja funkciju predsjednika Republike – kazao je za “Avaz” pravni ekspert Milan Blagojević.</p><p>Pojašnjava da je ovom odlukom NSRS prekršila ustavnu obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH, te ustavni princip vladavine prava.</p>

Danas plenarna sjednica Ustavnog suda BiH

<p>- Ali, s obzirom na činjenicu da o ovako jednostavnom slučaju Ustavni sud BiH već pet mjeseci odugovlači svoje odlučivanje, ne treba isključiti mogućnost i potpuno drugačijeg ishoda, u kom slučaju se Ustavni sud BiH neće pridržavati Ustava BiH i presude Suda BiH – ističe Blagojević.</p><h2>Ponovo premijer</h2><p>Prije današnje sjednice Ustavnog suda BiH Minić je 15. januara podnio ostavku, nakon čega mu je v.d. predsjednika RS Ana Trišić-Babić ponovo povjerila mandat, te je ponovo izabran za premijera RS.</p>

Trgovinski ratovi pritišću bh. ekonomiju: Izvoz BiH u SAD pao za 102 miliona KM

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, za "Avaz": NATO u BiH ima pouzdanog partnera

Koordinirane blokade u četiri države: 5.000 kamiona ide na granicu BiH

Nemoć i porazi

Šta su najveće prepreke investicijama: Zarobljeni kapital dijaspore

Voditelj projekta Sead Sefić o povećanju sredstava za Fond solidarnosti: Djelimično smo zadovoljni

Anesa Agović za "Avaz": Zagađenja zraka u BiH predstavljaju ekološki kriminal i moraju biti tretirana kao ozbiljno krivično djelo

Nedžad Bićo za “Avaz”: Iza odluke o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike stoji lobi iz RS

Ured za veterinarstvo BIH najavljuje dodatne provjere i procjenu rizika: Zabranjen uvoz mesa iz Južne Amerike

Šta Dodik traži u Strazburu

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

O mandataru Savi Miniću i njegovom kabinetu: Sudbina Vlade RS danas pred Ustavnim sudom BiH

Trgovinski ratovi pritišću bh. ekonomiju: Izvoz BiH u SAD pao za 102 miliona KM

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, za "Avaz": NATO u BiH ima pouzdanog partnera

Koordinirane blokade u četiri države: 5.000 kamiona ide na granicu BiH

Nemoć i porazi

Šta su najveće prepreke investicijama: Zarobljeni kapital dijaspore

Voditelj projekta Sead Sefić o povećanju sredstava za Fond solidarnosti: Djelimično smo zadovoljni

Anesa Agović za "Avaz": Zagađenja zraka u BiH predstavljaju ekološki kriminal i moraju biti tretirana kao ozbiljno krivično djelo

Nedžad Bićo za “Avaz”: Iza odluke o zabrani uvoza mesa iz Južne Amerike stoji lobi iz RS

Ured za veterinarstvo BIH najavljuje dodatne provjere i procjenu rizika: Zabranjen uvoz mesa iz Južne Amerike

Šta Dodik traži u Strazburu

Stvari ti uzima, uz zid te okrene kao kriminalca, a onda baci u neku "buharu"

Klub Bošnjaka bez veta: Nova Vlada RS danas preuzima dužnost

Prijevoznici spremni za blokade granica: Ne bude li dogovora s Briselom, iz BiH odlazi gotovo 17.000 vozača

Od 8,9 milijardi su i 2,3 milijarde KM novih zaduženja: Predizborna socijala finansirana iz kredita

Klub Bošnjaka nije postigao saglasnost, Mahmutović bio suzdržan: Neće biti veta na odluku o izboru Vlade RS

O mandataru Savi Miniću i njegovom kabinetu: Sudbina Vlade RS danas pred Ustavnim sudom BiH