<p>Požar u Domu penzionera u Tuzli u novembru prošle godine, koji je iza sebe ostavio 17 žrtava, jedan je od najbolnijih podsjetnika na opasnosti koje se pojačavaju svake zime, posebno u objektima javne namjene. Stručnjaci konstantno upozoravaju na obavezu održavanja protivpožarnih sistema i poštivanje zakonskih propisa u objektima ove vrste.</p>

<p class="">- Posebno su ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove u kojima svakodnevno boravi veliki broj ljudi, uključujući djecu, pacijente, starije osobe i lica sa smanjenom pokretljivošću. Protivpožarni sistemi u ovim objektima predstavljaju osnovni stub sistema zaštite od požara. Njihova funkcija nije samo tehničke prirode, već ima direktan utjecaj na sigurnost i zdravlje ljudi - kazao nam je Ajdin Zahiragić, inžinjer sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara.</p><h2>Pitanje odgovornosti</h2><p>Ističe važnu ulogu osobe zadužene za staranje o zaštiti od požara, koju u skladu s članom 24. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva, moraju odrediti sva pravna lica, organi i ustanove.</p><p>- Lice zaduženo za staranje o zaštiti od požara ima odgovornosti, među kojima se posebno ističu praćenje ispravnosti protivpožarnih sistema, organizovanje redovnih pregleda i ispitivanja opreme, vođenje propisane dokumentacije, te obuka zaposlenih za postupanje u slučaju požara - navodi Zahiragić.</p><p>U školama, pojašnjava Zahiragić, ova osoba ima dodatnu odgovornost da, u saradnji s nastavnim osobljem, osigura provođenje vježbi evakuacije i podizanje svijesti učenika o opasnostima od požara. U bolnicama i zdravstvenim ustanovama, uloga ovog lica je još složenija, jer planiranje evakuacije mora uzeti u obzir stanje pacijenata i specifičnosti zdravstvene zaštite.</p><h2>Zakonski kažnjivo</h2><p>Neodređivanje osobe zadužene za staranje o zaštiti od požara ili formalno imenovanje bez stvarnog obavljanja zadataka, predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih propisa i značajno povećava rizik od nastanka i širenja požara, naglašava Zahiragić.</p><p><br></p>

<p>- Uzimajući u obzir sve učestalije požare i teške posljedice koje oni mogu imati, jasno je da efikasan sistem zaštite od požara može postojati samo kroz sinergiju savremenih protivpožarnih sistema, dosljedne primjene zakonskih propisa i aktivnog djelovanja lica zaduženog za staranje o zaštiti od požara – naglašava Anesa Agović, ekspertica za sigurnost.</p><h2>628 inspekcija u Sarajevu</h2><p>Inspektorat za zaštitu od požara MUP-a Kantona Sarajevo u prošloj godini izvršio je 628 pregleda u objektima za javnu upotrebu, te je kontrolirano 25 ugostiteljskih objekata - noćnih klubova, diskoteka, barova ... osam objekata kulture i 10 sportskih objekata.</p><p>U većini su utvrđeni nedostaci poput nepostojanja dodatnih izlaza iz prostora, požarnog odvajanja prostora, nedostatka sistema aktivne zaštite od požara, ispitivanja instalacije i opreme prema tehničkim normativima i standardima, nepostojanja panik rasvjete, procjene ugroženosti od požara ili planova evakuacije.</p><h2>Domovi za stare</h2><p>Glavna inspektorica u Kantonu Sarajevo Sabina Bukva je ranije izjavila da je u domovima za starije i nemoćne osobe prilikom inspekcijskih pregleda utvrđeno da nisu pregledani ili da nisu provođena periodična ispitivanja kao što su pregled i čišćenje dimovodnih objekata, gromobranskih instalacija, elektroinstalacija, uspostava hidrantske mreže prema tehničkim propisima, nedostatak dovoljnog broja aparata za gašenje požara.</p>

<p>- Izostala je i obuka i provjera uposlenika domova iz oblasti zaštite od požara – kazala je Bukva.</p>

Protivpožarni sistemi u ovim objektima predstavljaju osnovni stub sistema zaštite od požara, ukazuju stručnjaci

Požar u Domu penzionera u Tuzli kao lekcija

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

<p>Uoči sjednice Predstavničkog doma PS BiH u četvrtak, na kojoj će se razmatrati prijedlog izmjena i dopuna zakona o policijskim službenicima BiH, Savez sindikata policijskih organa u BiH uputio je hitan dopis svim klubovima poslanika sa zahtjevom da ovaj dokument bude povučen s dnevnog reda. Iz Saveza, kojeg čine sindikati Granične policije, SIPA-e i DKPT-a, poručuju da prijedlog parlamentaraca Nihada Omerovića (NiP), Jasmina Imamovića (SDP) i Predraga Kojovića (NS), nosi brojne rizike po policijski sistem države.</p><p>Podsjetimo, prijedlogom je predviđeno omogućavanje produženja radnog vijeka policijskih službenika do 60 godina života, iako su ostvarili 40 godina radnog staža.</p><p>- Mi mislimo da je 60 godina ipak previše, jer policijski službenici sve tri agencije obavljaju poslove i zadatke vezane za najteže oblike krivičnih djela. Možete zamisliti jednog policijskog službenika Granične policije na graničnom prelazu da se sa 60 godina bori s ilegalnim migracijama. Ili jednog policajca SIPA-e koji je u 60. godini pripadnik neke od njihovih specijalnih jedinica, koja vrši hapšenja počinilaca najtežih krivičnih djela. Ili da 60-godišnji kolega iz DKPT-a obezbjeđuje neke VIP ličnosti ili objekte. Čast svakome, ali mislimo da policijski službenici u tim godinama ne mogu odgovoriti zadatku. U prijedlog su ubačene i neke odredbe koje su u suprotnosti sa zakonom o Graničnoj policiji BIH i zakonima o nezavisnim nadzornim tijelima u BIH, a koji propisuju izbor rukovodilaca policijskih agencija – kazao je za “Avaz” predsjednik Sindikata GP BiH, Dragan Matović.</p><p>Prijedlogom zakona precizirano je da će se odredbe zakona o produženom radu primjenjivati do 80 posto za službenike od čina policajac do čina viši inspektor i 20 posto na one u činu samostalnog i glavnog inspektora, ali iz Saveza sindikata policijskih organa pitaju kako primjenjivati ove odredbe, a izbjeći diskriminaciju pojedinih policijskih službenika.</p>

Mi mislimo da je 60 godina ipak previše, poručio je

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

<p>Uz klimatske promjene i neodgovornost nadležnih institucija, devastacija šuma jedan je od najvažnijih uzroka poplava, bujica i klizišta u BiH, a izostanak mjera zaštite i obnove šuma najavljuje nove tragedije u skoroj budućnosti. Prema podacima Global Forrest Watcha, portala Svjetskog instituta za resurse za praćenje stanja šuma u gotovo realnom vremenu, od 2001. do 2024. godine BiH je izgubila 41.000 hektara šumskog pokrivača – 21.000 u FBiH i 20.000 u RS.</p><h2>Zakoni u kantonima</h2><p>- Devastacija šumskih eko sistema ima direktan i višestruk utjecaj na povećanje poplavnog rizika, naročito u bujičnim slivovima brdsko-planinskih područja. BiH ima takvu konfiguraciju da 70 posto države ima nagib više od 20 posto. Šumski prekrivač je ključni regulator hidrološkog režima – kaže profesor Šumarskog fakulteta UNSA Muhamed Bajrić.</p>

<p>Naglašava da devastacija šuma poprima sve veće razmjere, jer, osim požara, bespravne sječe su sve učestalije i u neposrednoj blizini naselja. Istovremeno, FBiH još nema Zakon o šumama, svi kantoni su donijeli svoje, osim HNK, što se koristi za dalje uništavanje šuma.</p><p>- Vrlo često se to pravda nepostojanjem federalnog, ali kantonalni zakoni postoje. Šumske goleti bi se morale pošumljavati, ali imamo i druge pritiske, koji postaju sve izraženiji. Naprimjer, postavljanje solarnih elektrana tamo gdje ih nikako ne bi smjelo biti. Vidio sam neke iznad Mostara, koje su na terenu gdje su najizraženiji procesi erozije. Tu se godišnje produkuje gotovo 6.000 kubika erodiranog materijala po kilometru kvadratnom. To je ogromna količina. A svaki solarni panel na strmom terenu je kao kišobran s kojeg voda sjuri. Šuma ima višestruku ulogu, jer do 25 posto padavina uopće ne dospije do tla, uz pozitivnu ulogu korijenovog sistema. Šumu ste uklonili, postavili panele, tu nema zadržavanja vode i posljedice mogu biti katastrofalne u slučaju sličnih kiša kakve smo imali u Jablanici – dodaje prof. dr. Bajrić.</p><p>Tragedija u Donjoj Jablanici, Zlatama i drugim mjestima desila se upravo na područjima koja su pozicionirana na šumskom zemljištu, koje je značajno devastirano, ističe Bajrić, a pojavu bujičnih tokova i erozije podstakle su i aktivnosti čovjeka.</p><p>- Kod narušavanja stabilnosti šumskih eko-sistema dolazi do naglog i brzog oticaja, formiranja bujičnih tokova koji imaju razoran utjecaj, pa negativne posljedice postaju sve vidljivije. Ove probleme smo godinama zanemarivali, pa imamo sve teže posljedice. Rizici od erozije zemljišta, klizišta i bujičnih tokova moraju biti sastavni dio prostornih planova FBiH, kantona i lokalnih zajednica. To se nije uvažavalo, pa posljedice trpimo, a u budućnosti ćemo trpjeti još i više – ističe Bajrić.</p><h2>Gubimo šume</h2><p>Profesorica Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci Marijana Kapović Solomun, ekspertica Konvencije UN-a za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), kaže da je više od 50 posto teritorije BiH šumsko zemljište, ali da se struktura šuma u posljednjih 30 godina značajno pogoršava, jer gubimo visoke, najkvalitetnije šume.</p>

<p>S odnosom kakav smo imali do sada, možemo očekivati više bujica, poplava i klizišta, te poziva na korištenje modernih tehnologija u projektima obnove šuma.</p><p>- Bila sam u Turskoj, gdje imaju veliki broj šumskih rasadnika i ogroman asortiman sadnica. Pošumljavaju biljkama koje su adekvatne za određeno stanište. U nekim zemljama sjemena se na nepristupačnim područjima rasipaju uz pomoć dronova. Troškovi su manji, a veća šansa da pošumimo tamo gdje ne možemo fizički doći – objasnila je prof. dr. Marijana Kapović Solomun.</p><h2>Šuma čuva izvorišta pitke vode</h2><p>Ne zanemarujući činjenicu da su ekstremne količine padavina sve češće, šume imaju neprocjenjiv značaj i u zaštiti ljudi i njihove imovine.</p><p>- Prvo, šuma čuva izvorišta pitke vode, jer izvorišta nastaju u gornjim dijelovima sliva, a ne u gradu. Šume imaju ulogu regulacije vodnog režima, i to je poznato oduvijek. Kad padne kiša, ako nema krošnje i stabla da je zadrži, sve što padne na zemlju završi u donjem dijelu sliva. A to je ogromna količina – pojašnjava Kapović Solomun.</p><h2>Kakva je zaliha</h2><p>- I u FBiH, i u RS imamo šumska gazdinstva, koja šumama gazduju na osnovu desetogodišnjih planskih dokumenata, šumsko-privrednih osnova. Njima se mora propisati koliko čega ima, kakva je zaliha, struktura i koliko se i gdje može posjeći u narednih 10 godina. Gazdinstva imaju i obavezu da svake godine pošume određen broj hektara. Osim činjenice da imamo sječe koje nisu dio plana, dodatni problem je da pošumljavanje radimo stihijski, neplanski, ne uzimajući u obzir zemljište i da li ta vrsta ima ikakvu šansu da preživi – kaže Kapović Solomun.</p>

Možemo očekivati više bujica, poplava i klizišta, kaže Kapović Solomun

Tragedija u Jablanici: Uzrok su izazvana klizišta

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

<p>U budžetu FBiH za ovu godinu transferi kantonima zadržani su na 200 miliona KM, dok će za podršku gradovima i općinama biti izdvojeno 48 miliona KM. Dodatna dva miliona maraka rezervirana su za pomoć 13 nerazvijenih lokalnih zajednica u FBiH.</p><h2>Iznos za BPK</h2><p>Premijer ZDK Nezir Pivić kaže da je podrška iz budžeta FBiH itekako potrebna i značajna, posebno manje razvijenim kantonima, te da kantoni imaju obavezu da petinu sredstava usmjere u provođenje demografske politike i mjera. ZDK u ovoj raspodjeli pripada 31,8 miliona KM i ova će sredstva, s dodatnim sredstvima javnih prihoda FBiH, iskoristiti za poboljšanje ukupnog stanja u ovom kantonu.</p>

<p>- Nažalost, izdvajanja iz budžeta FBiH za niže nivoe vlasti ne prate rast budžeta FBiH. Gotovo 200 miliona KM raspodijeljeno je 2020. godine, kada je budžet FBiH iznosio 5,5 milijardi KM, a isti iznos planiran je i ove godine, kada se očekuju prihodi od 8,9 milijardi KM. Podrška kantonima bi sigurno mogla biti značajno izdašnija. Nisam optimista da ćemo na vrijeme dobiti i ovih 31,8 miliona KM, jer nam još nisu uplaćena sredstva ni za prošlu godinu – kazao je Pivić za „Avaz“.</p>

<p>Premijer BPK Goražde Senad Čeljo kaže da je bilo prijedloga da se transferi kantonima umanje ili ukinu, pa je zbog toga ohrabren činjenicom da je Vlada FBiH planirala 200 miliona KM. Za BPK iz ukupnog iznosa u proteklih nekoliko godina izdvajano je 4,15 miliona KM, što Čeljo cijeni kao veoma značajnu finansijsku podršku.</p><p>- U protekloj godini sredstva su nam uplaćena praktično zadnji dan, što nam je pomoglo da imamo uspješnu godinu, na čemu smo zahvalni Federalnom ministarstvu finansija. Međutim, našim budžetom za 2026. godinu planirano je višestruko više sredstava podrške s viših nivoa. Mi ćemo se odgovorno ponašati i rashode ostvarivati na nivou ostvarenih prihoda, čime ćemo se truditi održati budžetsku ravnotežu – dodaje Čeljo.</p><h2>Vlada USK</h2><p>Premijer USK Mustafa Ružnić izjavio je za “Avaz” da sredstva iz budžeta FBiH predstavljaju odličnu finansijsku injekciju, s jasnim usmjerenjem tog novca.</p><p><br></p>

<p>- USK je svake godine dobio 23,9 miliona KM. Tako i 2025., s naglaskom na demografski razvoj. To će sve planirane mjere Vlade USK pojačati, posebno kod Ministarstva zdravstva za mjere demografskog razvoja, Ministarstva građenja kod podrške mladima i mladim bračnim parovima, ili Ministarstva obrazovanja kod mjera za učenike i studente – dodaje Ružnić.</p>

Nisam optimista da ćemo na vrijeme dobiti i ovih 31,8 miliona KM, jer nam još nisu uplaćena sredstva ni za prošlu godinu, kazao je Pivić

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

<p class="">Iako je ukupan broj migranata koji se kreću rutom kroz BiH manji u odnosu na prethodne godine, sve je više državljana Kine, koji preko naše zemlje nastoje stići do EU. Ovom trendu doprinosi činjenica da BiH s Kinom ima bezvizni režim, a obavezu da viznu politiku uskladi s EU i državljanima Kine uvede vize, još nije ispunila.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Legalni ulazak</h2><p>Granična policija BiH upozorila je da centralnu ulogu u krijumčarenju kineskih državljana često imaju Kinezi koji sarađuju s multinacionalnim kriminalnim grupama.</p><p>- Ove mreže karakterizira visok stepen organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima, te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska i granične kontrole državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih dokumenata i viza, te su zabilježeni i slučajevi poslovnih posjeta s krajnjim ciljem ostvarivanja boravišnog statusa u BiH, odnosno koristeći BiH kao tranzitnu zemlju s ciljem da se domognu zemalja EU – pojasnili su iz GPBiH.</p>

<p>Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević, bivši zastupnik u Saboru i ministar u Vladi Hrvatske, smatra da se generalno može konstatirati da brojni kineski državljani, koji nisu zadovoljni uvjetima poslovanja i života u Kini, žele napustiti tu zemlju dok je još moguće.</p><p>- Očito je da život u Kini za sve veći broj stanovnika postaje sve teži. Moguće je zaraditi u Kini, što je već više desetljeća poznato, ali očito je da mnogi misle da je izvan Kine to jednostavnije. U Kini je na sceni i represivan politički sistem u kojem nije moguće ostvarivati mnoga prava, koja su na evropskom kontinentu zajamčena. Možda tu treba tražiti motivaciju mnogih Kineza da napuste svoju zemlju – kaže Kovačević.</p><p>Dodaje da zbog općeg porasta animoziteta prema migracijama u zemljama koje su bile krajnje destinacije za emigrante, raste i zarada u organiziranju ilegalnih prelazaka granica, što ojačava transnacionalni kriminal.</p><h2>Zahtjevi EU</h2><p>- BiH je tranzitno odredište za građane Kine zbog slabosti u prevenciji migracija, koje su te kriminalne skupine prepoznale. Naša zemlja je zbog bezviznog režima pogodna tranzitna destinacija, ali pitanje je jesu li Kinezi tek sad to uočili ili imaju jaču motivaciju nego prije. BiH kao zemlja kandidatkinja za EU suočena je s obavezama poštivanja zahtjeva EU, što uključuje i uvođenje viza za građana pojedinih zemalja – ističe Kovačević.    </p><p>U GPBiH raspolažu s informacijama da se plaćanje krijumčarskih usluga najčešće vrši putem digitalnih transakcija ili kroz hawala sistem.</p><h2>Kržalić: Sistem za kriminalne aktivnosti</h2><p>Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić pojašnjava da je hawala sistem zasnovan na posrednicima, te je pogodan za kriminalne aktivnosti poput pranja novca, krijumčarenja ljudi ili finansiranja terorizma, jer je van sistema nadzora.</p><p>- Naprimjer, osoba u Albaniji daje novac posredniku u Albaniji, a onda posrednik kontaktira svog partnera u Hrvatskoj da isplati osobi novac koliko je potrebno. Partner, zatim isplaćuje taj novac, a onda se taj dug između ova dva posrednika izmiruje u gotovini, robi, uslugama ili na drugi način. S istražnog stajališta problem je što se ovi odnosi zasnivaju na povjerenju, a ne bilo kakvim pisanim ugovorima – kaže profesor Kržalić.</p>

Očito je da život u Kini za sve veći broj stanovnika postaje sve teži, kaže Kovačević

Bezvizni režim olakšava ilegalne migracije ka EU

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

<p>Planinarski vodič Planinarskog saveza FBiH Mustafa Ćutahija igrom slučaja našao se u paklu Teherana tokom nasilnih demonstracija u kojima je stradalo hiljade ljudi.</p><p>Po povratku iz Irana za „Avaz“ govori o dramatičnim danima koje je proživio s 16-godišnjom unukom Lamijom Pandžo i utiscima koje nosi iz ove prelijepe, ali često nesretne zemlje.</p><h2>Pohod na Damavand</h2><p>Prvi put Mustafa je u Iranu boravio 2023. godine, kada je bio dio međunarodne ekspedicije koja je osvojila Damavand (5.761 metara), najveći vrh u Iranu. </p><p>Oduševljenje gostoprimstvom Iranaca i ljepotama njihove zemlje nije krio, pa je u međuvremenu veliki broj njegovih prijatelja izrazio želju da posjeti Iran. U Teheran je doputovao 7. januara, kako bi dogovorio detalje turističke posjete.</p>

<p>- Poveo sam i unuku Lamiju, koja je maloljetna. Prije polaska znao sam za okupljanja građana tamo, ali to je bilo zbog inflacije i drastičnog pada rijala u odnosu na euro. Kada sam stigao, euro je vrijedio 1,7 miliona rijala, što je pokazatelj strahovite inflacije. Par dana smo bili tamo, da bi 10. januara počela prava nesreća, koja je kulminirala 12. i 13. januara – kaže Ćutahija.</p><p>U direktnoj opasnosti nije se našao, jer Teheran je ogroman grad, ali je informacije o demonstracijama pa i oružanim sukobima u dijelovima grada dobijao od prijatelja i pratio putem medija.</p><p>- Tokom protesta u Teheranu su izgorjele 53 džamije, 200 miliona dolara u rijalima opljačkano je iz bankomata, sedam policajaca je ubijeno i zapaljeno. Zapale ih, pa ih šutaju nogama. Najgore što se nama desilo je prekid komunikacija. Nije bilo ni telefona, ni poruka, teško nam je bilo što se ne možemo javiti ni porodici, a ovdje su bile informacije kakve su bile – priča nam Ćutahija.</p>

<p>Ne krije zahvalnost na pomoći koju su mu pružile prijateljice iz Irana, a posebno osoblje Ambasade BiH, kojoj se javio odmah po dolasku. Nekoliko dana prije nego što će se protesti rasplamsati, pozvali su ga i na kafu, s ambasadorom Nijazom Čardaklijom i konzulom Muamerom razmijenio je i brojeve telefona.</p><p>- Kad je počela frka, bili smo u kontaktu non-stop. Dva-tri dana telefonskih veza nije bilo, ali je onda uspostavljen neki saobraćaj samo na području grada. Nudili su mi da pređem u jedan stan, gdje bih imao hranu, pitali imam li novca … Prvi put sam sreo te ljude, posao Ambasade i jeste da pomognu ljudima kad se nađu u nevolji, a u mom slučaju su uradili sve za 10 – ističe Ćutahija.</p><h2>Mnogo propagande</h2><p>Nakon što je avionski saobraćaj ponovo uspostavljen, u danima kada su cijene karata dosezale i 3.500 dolara, uspio je osigurati let, te je preko Turske stigao u Sarajevo.</p><p>- Neko je iskoristio tu ekonomsku situaciju. Oni su za par mjeseci s plate od 1.000 eura, pali na 150 eura i normalno je da će se ljudi pobuniti. Međutim, sve poslije je organizovano bilo. Ti ulasci u zemlju, sve su to profesionalci. Mnogo je dezinformacija i propagande. Na opozicionim kanalima gledaš kako 100 ljudi vješaju na glavnom teheranskom trgu, ali su u pitanju snimci napravljeni uz pomoć vještačke inteligencije. Vidio sam da svi Iranci nisu zadovoljni svojim rukovodstvom, ali vjerujte mi da svi vole svoju državu – zaključuje Ćutahija.</p>

Izgorjele su 53 džamije, 200 miliona dolara u rijalima opljačkano je iz bankomata, sedam policajaca je ubijeno i zapaljeno

Mustafa s unukom u Iranu: Došao da dogovori posjetu

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

<p>Već godinama iznosi na bankovnim računima građana BiH rapidno rastu, što ekonomski stručnjaci pripisuju nedostatku mogućnosti za ozbiljne investicije, a s druge strane i stvaranju crnih fondova u teškim vremenima. Ukupni depoziti domaćih sektora veći su od 36,5 milijardi KM.</p><p>Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva premašili su&nbsp;18,8 milijardi KM i za godinu su porasli za 1,94 milijarde KM. </p><h2>Mali interes</h2><p>Trend rasta bilježe i zemlje regiona pa su, prema podacima Hrvatske narodne banke, stanovnici susjedne države na kraju septembra prošle godine na računima imali 118,35 milijardi eura. </p><p>Ušteđevinu najčešće čuvaju štednjom na računima ili oročenjem, ali imaju više mogućnosti ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova, pa i investicijsko zlato, koje je građanima BiH još nedostupno. U BiH, čini se, kupovina nekretnina predstavlja najzastupljeniji vid čuvanja vrijednosti kapitala.</p>

<p>- Nemate puno mogućnosti kako da plasirate višak dohotka. Naše tržište kapitala nije toliko široko i svojim prinosima na određene investicije nije dovoljno zainteresiralo ljude. I za ulaganje u državne trezorske zapise je jako mali interes. Cijela regija ima isti problem i onda se ljudi opredjeljuju za najsigurnije, da čuvaju novac na banci, jer tada mu je novac najlikvidniji i može ga u svakom momentu uzeti sebi – kaže profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Nikola Papac.</p><p>S druge strane, Papac smatra da ukupan iznos štednje predstavlja nominalno veliku sumu novca, ali su individualne štednje nedovoljne za ozbiljnije investicije.</p><p>- Masa običnih, malih ljudi uštedila je nešto novca, kojeg drži stalno raspoloživim na računu i uopće ne razmišljaju da ga ulože i kapitaliziraju. Ukupan iznos je velika suma, ali individualno su u pitanju mali iznosi običnih ljudi koji razmišljaju skromnije – pojašnjava profesor Papac.</p><h2>Potencijal ekonomije</h2><p>Profesor iz oblasti finansija na Internacionalnom Burch univerzitetu Ermin Cero cijeni da je šteta što milijarde, koje na računima gube svoju vrijednost, nisu iskorištene.</p>

<p>- Šteta je višestruka. Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije, jer je stopa inflacije veća od kamatnih stopa na depozite, pa realna vrijednost novca pada. Drugo, investicijski potencijal ekonomije je smanjen, jer u razvijenim zemljama višak se investira u projekte, na tržište kapitala, inovacije. I treće, ovo stvara višak likvidnosti kod banaka, što dodatno drži kamate niskim i na taj se način također demotivira ulaganje. Najlakši i najbrži način za iskorištavanje ovog potencijala je razvoj domaćeg tržišta obveznica, uz prateće javne kampanje kojima bi se građani edukovali o sigurnosti i prednostima ulaganja u ovakve instrumente – ističe Cero.</p>

Gube se značajni iznosi na pasivnoj štednji zbog inflacije

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

<p>Situacija u Iranu i dalje je u centru pažnje svjetske javnosti, zbog antivladinih protesta u kojima je, prema izvještajima evropskih medija, poginulo više od 16.500, a povrijeđeno gotovo 330.000 ljudi. Dok stižu potresne ispovijesti Iranaca koji su uspjeli napustiti zemlju, do ovog trenutka nije poznato da li se među žrtvama nalazi i neko od bh. državljana.</p><p>Od početka krize kontakt s ambasadorom BiH u Teheranu Nijazom Čardaklijom nismo uspjeli uspostaviti, niti se on na bilo koji način oglašavao, pa nije poznat ni trenutni status osoblja Ambasade. </p><h2>MVP se ne oglašava</h2><p>Ambasade BiH u Teheranu i Tel Avivu evakuirane su i privremeno zatvorene u junu prošle godine, u jeku napada Izraela, ali je mjesec kasnije najavljeno njihovo ponovno otvaranje i povratak ambasadora. Inače, veze s Iranom su u prekidu ili otežane zbog prekida interneta i telefonskih komunikacija. </p><p>Nakon što je 13. januara ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković medijima kazao da nema informacija o povrijeđenim ili poginulim bh. građanima, te da je Ministarstvo u stalnom kontaktu s Ambasadom u Teheranu, novih zvaničnih informacija nema.</p>

<p>Inače, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je 9. januara na službenoj stranici objavilo kontakt-telefon i pozvalo državljane BiH u Iranu i Izraelu da se jave u slučaju potrebe za evakuacijom, ali nije poznato da je do ovog trenutka stigao ijedan poziv. Pitali smo MVPBiH, ali odgovore do zaključenja ovog broja nismo dobili.</p><p>Najveći val nezadovoljstva u posljednjih nekoliko godina pokrenuli su porast cijena i troškova života, kao i široko rasprostranjeno nezadovoljstvo režimom. A režim je odgovorio i gašenjem interneta i blokadama telefonskog saobraćaja, zbog čega informacije iz Teherana i drugih gradova stižu na kapaljku.</p><p>- Ubili su masu ljudi i sakrili ih od njihovih porodica, ne predaju im njihova tijela. Na jednom mjestu koje sam lično vidjela bila je hrpa tijela, koja su naslagana jedno na drugo s mobitelima u džepovima. Bila su tu mala djeca čiji su telefni zvonili, a njihove majke i očevi nisu imali pojma šta im se dogodilo – kazala je za armenski servis RFE jedna od Iranki, nakon što je sletjela u Jerevan.</p><h2>Kulminacija represije</h2><p>Osim u Armeniju, Iranci bježe i u Tadžikistan. Jedan od njih izjavio je da svi imaju nekoga ko je ubijen u posljednjim nemirima.</p><p>- Ne, na ulicama su naoružani interventni policajci s puškama i drugim vojnim oružjem – odgovorio je na pitanje da li su demonstranti još na ulicama.</p>

<p>Zbog represije režima, Iran su davno napustili Mohamad Oghani (Mohammad) i Adel Džalali-Asl (Jalali-Asl). Mohamad već tri godine živi prihvatnom centru u Blažuju, dok je Adel od 2018. godine u Srbiji, prenosi RFE. Jednoglasni su u ocjeni da protesti koji su počeli krajem decembra prošle godine predstavljaju kulminaciju višedecenijske represije.</p><h2>U zatvoru 17 mjeseci</h2><p>Oghani je u Iranu bio suočen s krivičnim progonom i u zatvoru je proveo 17 mjeseci. Suočen s optužbama u vezi s drogom, koje odbacuje, nekadašnji rukometni trener ostao je bez posla, završio na ulici, razveo se od supruge i ostao bez ikoga.</p>

Čardaklija se ne oglašava, Ministarstvo vanjskih poslova BiH objavilo broj kontakta i ništa više 

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

<p>Kongres SAD-a nedavno je, u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije, izglasao i zakonski paket koji se odnosi na Zapadni Balkan.&nbsp;</p><p>Prijedlog je bio u proceduri dugi niz godina, a rezultirao je usvajanjem teksta s blažim odredbama, koje ne nameću posebne obaveze administraciji aktuelnog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje utjecaja Rusije i Kine, te posvećivanje dodatne pažnje načinima za njihovo istiskivanje sa Zapadnog Balkana. Zakon poziva i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja – što se direktno odnosi na postupke vlasti u RS.</p><p>Usvajanje američkog zakona o Zapadnom Balkanu u BiH je izazvalo podijeljene reakcije, pa jedni u njemu vide potvrdu da će “Amerika konačno srediti stvari”, a drugi smatraju da je riječ o još jednom papiru bez stvarnog efekta, kazao je za “Avaz” viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata Adnan Hadrović.</p><p>- Istina je, naravno, negdje između. Zakon nije čarobni štapić, ali ni prazna deklaracija. On jasno pokazuje kako Vašington danas gleda na Balkan i kakvu ulogu u toj slici ima BiH. Poruka je jasna. U zakonu nema nikakvih tajnih planova o prekrajanju granica ili podršci secesiji. Stav SAD-a ostaje dugogodišnji - BiH je suverena i međunarodno priznata država, a Dejtonski sporazum temelj stabilnosti – ističe Hadrović.</p><p>Dodaje da je ovakva poruka sada dodatno učvršćena kroz Kongres, a ne samo kroz stavove administracije ili diplomata, te da ovo više nije pitanje mišljenja pojedinaca već zakon. Sankcije nisu glavni cilj, ali ostaju sredstvo za reagiranje na destruktivne politike i blokade institucija.</p><p>- Primjena sankcija nije automatska, ali jasno pokazuje da destrukcija više neće biti tolerisana. Vrijeme usvajanja zakona nije slučajno. Rat u Ukrajini, jačanje ruskog i kineskog utjecaja, energetska nesigurnost i slabija odlučnost evropskih država vratili su Zapadni Balkan među sigurnosne prioritete Vašingtona. BiH se posmatra kao država s dugotrajnom političkom blokadom, sve glasnijim secesionističkim narativima i oslabljenim institucijama. Poruka SAD-a je jasna - politika statusa quo više nije prihvatljiva – kaže Hadrović.</p><p>Pojašnjava da je Južna interkonekcija prvi test za BiH. Povezivanje BiH s LNG terminalima u Hrvatskoj smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i jednog pravca snabdijevanja.</p><p>- To znači veću energetsku sigurnost i otpornost države na spoljne utjecaje. Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše. Ako se realizuje, zakon dobija svoju prvu praktičnu potvrdu - postaje više od papira. Drugi, podjednako važan test, je ponašanje Milorada Dodika. Iako su sankcije prema njemu skinute, a on obećao da će “ponovo biti dobar dečko”, stvarnost pokazuje suprotno: nastavlja s politikom rušenja državnih institucija. Njegove posljednje akcije već su izazvale reakciju u Vašingtonu. Kongresmen Tarner javno je zatražio ponovno uvođenje sankcija, a novi zakon daje uporište toj inicijativi. Bh. politički akteri više ne mogu računati na toleranciju dok kontinuirano podrivaju ustavni poredak – kaže Hadrović, te zaključuje da američki zakon neće riješiti unutrašnje probleme BiH ili natjerati političare na dogovor, ali jasno pokazuje ko radi na jačanju države, a ko opstaje na stalnoj krizi.</p>

Ako projekt bude blokiran ili odgađan, Vašington će to tumačiti kao političku odluku bh. strane da ignoriše prioritete koje zakon jasno definiše

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

<p>Jednogodišnji opservacijski period Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, ističe u februaru i ako do tada ne ispuni ključne preporuke, naša zemlja bi se mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a.</p><h2>Strane banke</h2><p>BiH kasni s usvajanjem zakona o upravljanju oduzetom imovinom i ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje terorizma, a da bismo izbjegli sivu listu neophodno je uspostaviti i registar stvarnih vlasnika, centralne elektronske baze s podacima o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih lica. &nbsp;&nbsp;</p><p>Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kaže da se radi o pitanju koje ima direktne i dugoročne posljedice po ekonomiju i finansijski sistem zemlje.</p><p>- Iz ugla bankarskog sektora, eventualni ulazak BiH na tzv. sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, bile bi sporije, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno imajući u vidu veliki broj građana BiH koji žive i rade u inostranstvu i značaj tih transfera za domaću ekonomiju. Za privredu bi to značilo dodatne provjere svake transakcije, povećanu administraciju, kašnjenja u plaćanjima i veće troškove poslovanja. Istovremeno, postojala bi realna opasnost otežanog održavanja ili uspostavljanja korespondentnih odnosa sa stranim bankama, što predstavlja ključni kanal za međunarodna plaćanja i finansijske tokove. Sve to bi imalo negativan efekat na konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost – kazao nam je Ražanica.</p><p>Dodaje da je proces pristupanja BiH Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) posebno osjetljivo pitanje.</p><h2>Ostale sedmice</h2><p>- Iako eventualni ulazak na sivu listu formalno neće zaustaviti taj proces, on bi ga značajno usložnio i usporio, jer SEPA podrazumijeva visok nivo povjerenja u cjelokupan AML/CFT sistem jedne zemlje. Konkretno, značio bi i zahtijevao puno veće napore svih relevantnih učesnika u ovom procesu, ali ne smije predstavljati alibi za zaustavljanje procesa i poništavanje svega što je do sada učinjeno – ističe Ražanica.</p><p>Upozorava da BiH ima sedmice, a ne mjesece, da izbjegne ovakav scenarij i posljedice koje će itekako osjetiti privreda, građani i međunarodni ekonomski položaj zemlje, a ne njene institucije.</p><h2>Ministar: Završna faza</h2><p>Na kritike u medijima odgovorio je ministar pravde BiH Davor Bunoza.</p><p>- Ministarstvo pravde BiH više od dvije godine, zajedno s radnom grupom, kontinuirano i predano radi na Zakonu o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečene imovine, uz aktivne napore da se usaglase stavovi svih razina vlasti kako bi se došlo do funkcionalnog zakona. Ovaj zakon nalazi se u završnoj fazi izrade – naveo je Bunoza.</p>

Međunarodne finansijske transakcije, uključujući doznake iz inostranstva, bile bi sporije, skuplje i pod pojačanim nadzorom

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

<p>Prošlo je 55 godina otkako je Hazim Ušanović Baja, tada kao 16-godišnji dječak, krenuo na svoj prvi planinarski uspon. Od tada je osvojio brojne planinske vrhove, od Maglića, Velebita, Prokletija, do Alpi, Pece, Olimpa, Musale u Bugarskoj na 2.925 metara nadmorske visine. Ne predaje se ni danas, kao 71-godišnjak, iako su koraci teži, a snage je manje.</p><h2>Ne predajem se </h2><p>- Čitav život ja hodam. Evo i sad, sa sedam operacija; operisao srce, dva moždana. Iako imam rak na prostati, ne predajem se, hodam i dalje. Dok sam živ hodat ću. Mnogi mi kažu 'ne možeš ti', a pređem bolje od njih – kaže Ušanović.</p>

<p>Najiskusniji planinar iz Goražda i okoline odrastao je u porodici sa šestero djece u kojoj je samo Hazimov otac radio. Kopao je kanale i radio druge poslove kako bi se mogao školovati, ali i kupiti ponešto od skupe planinarske opreme.</p><p>- Niko nije imao profesionalnu opremu, ali tada je vojska bila jaka i otpisivala je. Odemo u Priboj, kupiš šatorskih krila, pantalona, cipela. Imam cipele 46 godina stare i eno ih još stoje, neka ih – kaže Hazim.</p><p>Stari grad na Samoboru iznad Goražda prvi je pohod u kojem je učestvovao.</p>

<p>- Postavili smo šator gore, spavali. Bilo je strašno, jer je oko nas bilo puno zmija. Od tada, da ne nabrajam – obišao sam sve vrhove Evrope. Na Triglavu i Prokletijama sam bio po šest puta, Korabu triput, na Durmitoru više od 50 puta, a Maglić sam brojao do 300. pohoda – sjeća se stari planinar.</p><p>Za planinarstvo kaže da je to sport koji čovjeka spaja s prirodom, održava u kondiciji i donosi priliku za nova prijateljstva. Tokom decenija stekao je brojne prijatelje širom Balkana, ali kaže da planina zna biti i okrutna, prehladna i opasna.</p><h2>Ispod snijega</h2><p>- Maglić je moja ljubav, ali ima i tužnih sjećanja. Prvog sam mrtvog čovjeka iznio 17. marta '79. godine, Karišik Branka. Nas trojica, Jakub Hubjer, Mića Čarapić i ja, popeli smo se iz Mratinja, po noći, bez užadi uz stijene. Našli smo ga tek u 11 sati ispod 3,5 metra snijega – kaže Ušanović.</p>

<p>Često je dio „Marša mira“ Nezuk – Potočari. U opkoljenom Goraždu ubijen je Hazimov sin, pa razumije bol porodica žrtava genocida u Srebrenici. Danas ga održava boravak u vikendici u rodnom selu kod Goražda i nastojanje da stalno bude u pokretu. Sporije nego ranije, ali dok je živ – hodat će.</p><h2>Pješice do Titovog groba</h2><p>S posebnim emocijama pamti period bivše Jugoslavije kada je, kako kaže, na bilo kojoj planini mogao postaviti šator i rahat zaspati. Sjeća se Titove smrti 1980. godine i šestodnevnog pohoda ka Beogradu.</p>

<p>- Nas 42 iz Goražda među prvima smo pošli pješice s Ozrena, gdje je Tito ranjen, na Titov grob u Beograd. Samo osmero nas je izdržalo do kraja. Za šest dana smo uspjeli prevaliti taj put. Prvu noć smo spavali u Ustikolini, drugu u Višegradu, pa na Tari, u Valjevu, Obrenovac pa Beograd. Sjećam se svega kao sad – sjeća se Hazim.</p>

Odemo u Priboj, kupiš šatorskih krila, pantalona, cipela. Imam cipele 46 godina stare i eno ih još stoje, neka ih, priča Hazim

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

<p>Evropa više ne izgleda kao centar stabilnosti. Ali, u svijetu u kojem se ratovi normaliziraju, međunarodno pravo selektivno primjenjuje, a demokratija svodi na puku izbornu proceduru, Evropska unija – sa svim svojim slabostima, sporostima i unutrašnjim pukotinama – ostaje jedino mjesto gdje se sloboda, vladavina prava i institucionalna ograničenja vlasti još sistemski brane.&nbsp;</p><p>Upravo iz te perspektive za “Avaz” govori publicistkinja, nekadašnja saborska zastupnica i bivša ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić.</p><p>Pusić govori kako riješiti odnose u BiH, komentira podjelu svijeta, odnose Evrope i SAD, te pojašnjava zašto je EU posljednje mjesto gdje se brani demokratija.</p><h2>Odbrambeni savezi</h2><p><b>U vremenu u kojem svjedočimo nastanku novih blokovskih podjela, sve je jasnije da prostor za “nesvrstane” praktično nestaje. Kako u takvim okolnostima vidite poziciju zemalja zapadnog Balkana, a posebno Bosne i Hercegovine? </b></p><p>- Živimo u drugim i drugačijim vremenima. Nesvrstani su nekad postojali u kontekstu dviju velikih geopolitičkih i nuklearnih sila – SAD i Rusije. Danas se na svjetskoj razini, ako išta, države opredjeljuju između Kine i Amerike, i to u političko-ekonomskom smislu. No, za nas u Europi pa onda i na Zapadnom Balkanu i Rusija će uvijek biti velika sila, iako je danas u gotovo vazalskom položaju u odnosu na Kinu. Ali geografija je za Europu uvijek čini potencijalno opasnom. Što se BiH tiče, nakon svega čemu smo svjedočili u prvoj godini ovog Trampovog mandata, moj je glavni zaključak da se sada jasno vidi koliko je lako bilo riješiti tu situaciju da je bilo imalo političke volje! Mijenjaju se režimi, padaju vlade, raspadaju se desetljetni obrambeni savezi, a mi i dalje nemoćno kršimo ruke oko problema SNSD-HDZ-SDA, Dodik-Čović-Izetbegović, dok građani u cijeloj BiH čekaju neko rješenje i neka bolja vremena. Ali nije bilo nikakve političke volje izvana da se tome stane na kraj, da se jasno definiraju nadležnosti države koje nitko nema pravo prisvajati, da se jasno kaže da je država hijerarhijski iznad entiteta, kantona i županija i da se onda definiraju nadležnosti na nižim razinama lokalne samouprave; da se jasno kaže što je zaštita individualnih prava svakog građanina/građanke, a što je dodatna zaštita kolektivnih prava pojedinih etnosa. Za to nije bilo političke volje izvana, a još je manje bilo političke volje iz same BiH. Ljudi koji politički vode igru u BiH sasvim su zadovoljni ovakvom situacijom i u njoj se dobro snalaze. Naša stranka i još neki politički akteri su pokušali i još pokušavaju tu nešto promijeniti, ali otpor je snažan i ujedinjen. Dakle, da sažmem zaključak, sada se jasno vidi da se to može riješiti, ali nema dovoljno političke volje ni interesa ni izvana ni iznutra da se to učini. </p><p><b>Šta danas u regionu zaista hrani antievropske politike? Odakle dolazi narativ da Zapadni Balkan može imati ozbiljnu alternativu punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i ko ima interes da se ta iluzija održava? </b></p><p>- Prema mom mišljenju, postoje tri glavna elementa koja doprinose stvaranju antieuropskog raspoloženja u državama zapadnog Balkana - Lideri nekih od tih država koji su se ozbiljno obogatili na vlasti i koji se boje da bi, ulaskom njihovih zemalja u EU, oni mogli ne samo izgubiti vlast već i završiti u zatvoru. Uvidom u od države kontrolirane medije to postaje bjelodano; Rusija i politika predsjednika Putina vidi Zapadni Balkan kao idealno područje i instrument za stalnu destabilizaciju EU i potencijalno njeno uništenje. Napominjem da su rezultati upravo objavljenog istraživanja Europskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR) pokazali da Rusi prvi puta smatraju EU svojim glavnim neprijateljem, dok SAD vide kao spremnije za suradnju. To ilustrira efikasnost medijske propagande; politika EU prema državama zapadnog Balkana, koja je bila nedosljedna, ne temelji se na proklamiranim kriterijima i nije proaktivna, odnosno ne usredotočuje se na rad s pojedinim državama kako bi one ispunile kriterije neophodne za članstvo. Najočitiji slučaj je primjer Makedonije, danas Sjeverne Makedonije, ali svaka od šest država tu ima svoju priču i propuštenu šansu, pa tako i BiH. Napominjem, domaći lideri i Rusija aktivno stvaraju antieuropsku atmosferu, koristeći medije i društvene mreže. EU ne stvara tu atmosferu aktivno i namjerno, već joj doprinosi nizom pogrešnih poteza i propuštenih šansi.</p><h2>Ne treba im još Orbana </h2><p><b>Sve češće se mogu čuti inicijative da bi i Brisel, iz sigurnosnih razloga, trebao “omekšati” pristup proširenju i sniziti kriterije, posebno imajući u vidu da su neke zemlje u prošlosti primljene u članstvo bez potpunog ispunjavanja standarda. Da li bi takav pristup danas bio strateška nužnost ili opasna greška? </b></p><p>- Pitanje je što znači “snižavanje kriterija”? Prvo, koja je svrha ulaska u EU, ako to ne doprinosi funkcionalnosti i stabilnosti države, višoj razini demokratskih institucija i građanskih prava i boljem standardu građana? Dakle, uđeš u EU, a sve ostane isto ili postane još i gore. To bi bilo besmisleno. Drugo, sigurnost i obrana su danas glavna tema i zadaća EU. Za to je potreban viši stupanj EU jedinstva i funkcionalnosti u odlučivanju. Sve što to narušava postaje izuzetno opasno za EU. Europske institucije se jedva nose s jednim Viktorom Orbanom i sigurno im ne treba još Orbana u EU. Treće, države koje su ušle bez punog ispunjavanja kriterija postale su članice prije skoro 20 godina. To je bilo u jednom potpuno drugačijem svijetu u kojem EU nije uopće imala povjerenika (komesara) za obranu! Prema tome, moj bi odgovor bio: ne snižavati kriterije, ali puno aktivniji individualni rad sa svakom od šest država zapadnog Balkana od strane EU, njenih institucija i pojedinih država članica, s jasnim ciljem članstva i bez fige u džepu. Modela ima mnogo, od etapnog ulaska, ekonomske integracije, mentorstva… Postoji već dovoljno iskustva da se može procijeniti što je najpogodnije za svaku pojedinu državu kandidatkinju.</p>

Novi udarac za Orbana: Fidesz falsifikovao „ekonomski plan“ i pripisao ga opoziciji

<p><b>Postaju li ove ideje dodatno privlačne u kontekstu narušenih odnosa između SAD i EU, kao i tenzija unutar NATO-a, koje očigledno nisu vezane samo za pitanje Grenlanda? Koliko su te pukotine ozbiljne i koliko utječu na sigurnosnu arhitekturu Evrope?</b></p><p>- Ti sukobi i pukotine su izuzetno ozbiljni i imaju ogroman utjecaj na sigurnost Europe, kako onog dijela koji je u EU, tako i još mnogo dramatičnije onog dijela Europe koji nije u EU. Zapadna Europa od 1945., a nakon 2004. i srednja i veliki dio istočne Europe, smatrali su NATO i svoje članstvo u njemu apsolutnom garancijom vlastite sigurnosti. Iako se mnogi europski lideri još trude sačuvati taj privid, to vrlo očito više nije tako. Napad Rusije na Gruziju 2008., aneksija Krima i napad na Ukrajinu 2014., pa napad na cijelu Ukrajinu 2022., sve su to Putinovi signali Europi u kojem smjeru on ide i njegovo testiranje granica do kojih može ići. To je već dovoljna opasnost. No, dolaskom Trampa u drugom mandatu postaje jasno da Europa treba neki novi ili rezervni obrambeni savez. Vrlo je upitno koliko još vrijedi najvažniji članak NATO ugovora – “svi za jednoga, jedan za sve” i najtoplije se nadam da to nećemo morati testirati. Trampov Plan 2025., njegova nova Strategija nacionalne sigurnosti, njegovi javni istupi, kao i istupi njegovog potpredsjednika i bliskih suradnika govore da oni ne vide Europu kao svog saveznika, već u nekim dimenzijama kao protivnika. U već spomenutom istraživanju ECFR, samo 16 posto Europljana danas vidi SAD kao saveznika! To je prilično dramatično, ali u datim okolnostima i točno. S druge strane, EU je višestruko bogatija od Rusije, u okviru Koalicije voljnih ima nuklearne sile Francusku i Veliku Britaniju i troši na obranu više od Kine. Problem je što joj fali jedinstva, koordinacije i sinhroniziranosti. No, sve to ništa ne mijenja na činjenici da se mi geografski nalazimo tu gdje se nalazimo i države EU su naši saveznici. Mi nemamo bilo gdje drugdje “gledati preko plota”, već nastojati ojačati našu zajedničku europsku poziciju. EU to može, ali joj za to treba vremena. Pitanje je koliko ga ima.</p><p><b>Da li je ruskom okupacijom dijelova Ukrajine de facto srušen sistem međunarodnog prava kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata? Šta to konkretno znači za budućnost globalne sigurnosti i hoćemo li svjedočiti novom talasu prekrajanja granica silom, svuda gdje jači procijeni da to može učiniti nekažnjeno?</b></p><p>- Kao i svi veliki preokreti i prevrati u povijesti, rušenje svjetskog poretka definiranog međunarodnim pravom događalo se dugo i polako, da bi se na kraju dogodilo odjednom. Mnogi događaji od 2000-ih na ovamo nagrizali su pravila i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu. Serija Putinovih vojnih intervencija i napada na bivše sovjetske republike, od Gruzije i Ukrajine, prije toga Čečenije, kasnije Kazahstana, demonstracija su sirove sile i najava politike podjele svijeta na sfere utjecaja i kontrole velikih sila. Kad se i Tramp priklonio istom pristupu, to je označilo odlazak starog svjetskog poretka u povijest. Nedavno sam ponovno pročitala knjigu Stefana Cvajga (Zweig): „Jučerašnji svijet“. Kad sam je čitala u mladosti, mnoge su mi stvari bile daleke i ne sasvim razumljive. Sada mi se čini kao da je pisana danas! Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo. Čula sam da je Tramp svom profilu na svojoj društvenoj mreži Truth Social dodao i titulu predsjednik Venecuele. Ne znam je li to točno, nisam provjeravala, ali ne bi me začudilo. Madurov režim u Venecueli je bio krvava diktatura. Ali niti je jedini, niti je odvođenjem Madura na sud u SAD sam režim smijenjen. Svakako, Europa, EU i svaka njena država članica imaju šanse sačuvati slobodu, vladavinu prava i demokratske institucije samo ako se poštuje međunarodno pravo i koliko-toliko ujednačeni kriteriji za sve. Zato je naš interes i naša zadaća sačuvati tu Europu dok dođu bolja vremena.</p><h2>Kapacitet EU</h2><p><b>Bili ste izuzetno jasni u kvalifikacijama razaranja Gaze od Izraela. Smatrate li da je to poglavlje zatvoreno ili su aktuelna dešavanja u Iranu samo nastavak iste logike eskalacije i selektivne primjene međunarodnih normi?</b></p><p>- Ovo je vrlo ilustrativan primjer! Ništa što se Gaze tiče nije zatvoreno, riješeno ili promijenjeno. Samo gotovo nitko o tome veše ne izvještava. To je “jučerašnji genocid”. Danas su nove teme na dnevnom redu. Tramp i njegovi posrednici nisu donijeli mir ljudima u Gazi i Izraelu. Samo su ih učinili manje vidljivima. Što se Irana tiče, tamo je na vlasti jedan ubilački režim, koji na najgore moguće načine ubija vlastite građane. Ali nije uvijek bilo tako. Za vrijeme predsjednika Rohania Iran se počeo značajno otvarati i modernizirati i s EU i SAD je potpisao sporazum o ograničavanju razvoja nuklearne energije. U prvom Trampovom mandatu SAD su izašle iz tog sporazuma, što je otvorilo prostor fanaticima u Iranu. Većina Iranaca bi danas slavila pad sadašnjeg režima, ali ne kao rezultat strane vojne intervencije, već kao rezultat prevage i pobjede demokratskih snaga u samom Iranu.</p>

<p><b>U jednom od svojih ranijih intervjua rekli ste da je Evropa danas posljednje mjesto na kojem se demokratija sistemski brani. Šta ste time tačno mislili? Ima li Evropa zaista kapacitet da tu ulogu zadrži i, ako ima, na koji način se ta odbrana uopće može voditi u svijetu koji se rapidno mijenja?</b></p><p>- Nije problem u tome što se svijet rapidno mijenja, nego u tome što rapidno nazaduje u demokratskim standardima i građanskim slobodama. Da, EU je jedino mjesto u kojem se tim standardima i tim slobodama još teži. Ima mnogo država na svijetu koje imaju višestranačke, pa čak i poštene višestranačke izbore. Ali time se uglavnom sve završava. Tko pobijedi smatra da može raditi što hoće. To nije demokracija. Izbori su samo preduvjet za neovisnost institucija, vladavinu demokratskih zakona, jednakost građana, autonomiju privatnosti pojedinca, pravednost i funkcionalnost sudova i sve ono što objedinjuje riječ sloboda. EU tome još i formalno i istinski teži. Nemam nikakve dvojbe da će se ti politički ideali ponovno vratiti na scenu, kao što se sloboda uvijek ponovno vraćala od antičkih vremena do danas. Pitanje je samo kako će dugo trajati taj suvremeni srednji vijek, koliko će duboko pasti i koga će sve zahvatiti. Potencijalno, Europa ima i snage i iskustva da čuva taj plamen slobode u nepovoljnim vremenima i objektivno je jedino mjesto na kojem je to još moguće. Pitanje je koliko će imati pameti, hrabrosti i jedinstva.</p>


Evropa se jedva nosi s jednim Orbanom, ne trebaju joj novi. Prekrajanje granica silom uveliko je već počelo

Problem BiH nije složenost, nego interes da se ništa ne promijeni

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

<p>Trend priliva migranata u BiH nastavljen je i u 2025., ali u manjem obimu nego ranijih godina, kaže za “Avaz” direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa.</p><p>Ulazak Rumunije i Bugarske u Šengenski prostor i jačanje kontrola na njihovim granicama smatra osnovnim razlogom.&nbsp;&nbsp;</p>

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

<p>- Značajno manji broj migranata smješten je i u naša tri Privremena prihvatna centra u Lipi, Blažuju i Ušivku, gdje ih je oko 1.100. Kamp Borići u USK je u fazi zatvaranja. Od 11.000, koliko ih je došlo u BiH, njih 10.669 je podnijelo zahtjev za azil. Balkanska ruta i dalje je aktivna, ali broj je značajno smanjen – kaže Laketa.</p><p>Tokom 2025., po osnovu sporazuma o readmisiji, Hrvatska je dostavila 3.779 zahtjeva za vraćanje migranata, od kojih je oko 2.800 bilo osnovano. Najveći broj ih je iz Turske, Kine, Afganistana i Egipta.</p><p>- Organizovane kriminalne grupe, koje se bave krijumčarenjem migranata, prisutne su i dalje na ovim prostorima. Sve policijske strukture i OSA BiH se bave ovom problematikom. I dalje su to grupe uglavnom iz Afganistana. Sve ukazuje da oni i dalje rade, da su dobro organizovani, naoružani i vrlo opasni. Silu koju provode najviše primjenjuju na same migrante, na način da rade određene otmice, da im oduzimaju njihove lične stvari i kontaktiraju njihove porodice kako bi dobili novac. Oni neće nikad stati dok god postoji ovaj fenomen migracija. Mi nismo imali informacija da su bili nasilni prema građanima BiH – ističe Laketa, te zaključuje da su policijske agencije u BiH odgovorile na sve izazove.</p>

Tokom 2025., po osnovu sporazuma o readmisiji, Hrvatska je dostavila 3.779 zahtjeva za vraćanje migranata, od kojih je oko 2.800 bilo osnovano

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

<p>Vanjskotrgovinska komora BiH zatražila je hitnu reakciju nadležnih institucija nakon što je Vlada Srbije donijela uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti. Ovom uredbom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.</p><p>Iz VTKBiH navode da uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH i to - rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest meseci i provodit će se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 posto. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršit će se po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.</p><h2>Limitirajući faktor</h2><p>- Kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine jer su, kako je i navedeno u uredbi, rađene na osnovu podataka za period 2020. - 2024. godina. Uvidom u navedenu uredbu, pogotovo u dio definiranih kvota koje se odnose na navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava, izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Na osnovu podataka VTKBiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu, bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli, te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH – navode iz VTKBiH.</p>

<p>Donošenje uredbe, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine, predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s kompanijama na tržištu Srbije.</p><h2>Zastoj na granici</h2><p>- Posebno ukazujemo i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje predstavlja najkritičniji problem za izvoznike iz BiH. Od naših  izvoznika informirani smo da se, osim s problemom kvota, već u prvim danima 2026. godine, izvoznici suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Posljedice zadržavanja su mjerljive i ozbiljne - direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera – navode iz VTKBiH.</p><p></p>

<p>VTKBiH od nadležnih institucija traži hitnu reakciju prema nadležnim institucijama Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija sporne uredbe na slobodan protok roba u okviru CEFTA zemalja.</p><h2>Troškovi rastu</h2><p>Posljedice kvota su i direktni i rastući finansijski troškovi, kašnjenja u isporukama ugovorenim kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja.</p><p>Sve je to ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera, navode iz VTKBiH.</p><p><br></p>

Vanjskotrgovinska komora BiH traži hitnu reakciju bh. vlasti prema Srbiji i CEFTA-i

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

<p>S intenziviranjem procesa ilegalnih migracija krijumčarenje ljudi postaje i ozbiljan sigurnosni problem, a ovom vrstom kriminala bave se dobro organizirane, naoružane i opasne kriminalne grupe.</p><p>Prema podacima Granične policije BiH, tokom 2025. godine registrirano je 50 krivičnih djela krijumčarenja ljudi, a 76 osoba je osumnjičeno za počinjenje krivičnih djela krijumčarenja migranata i organiziranja grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenja.</p><h2>Jemen i Pakistan</h2><p>Radi se o 50 državljana BiH, šest državljana Turske, po tri državljana Crne Gore i Afganistana, po dva državljana Belgije i Moldavije, te po jednom državljaninu Grčke, Pakistana, Jemena, Rumunije i Iraka, dok za pet osumnjičenih nije bilo moguće utvrditi državljanstvo.</p><p>U posljednje četiri operativne akcije – “Gora”, “Domino”, “Krajina” i “Piramida”, GPBiH je uhapsila 38 osoba, a oduzeto je 11 motornih vozila. Procjenjuje se da su uhapšeni prokrijumčarili više od 800 osoba.</p>

<p>- Granična policija BiH se zaista aktivno bavi borbom protiv krijumčarenja migranata i nezakonitih migracija, kroz niz operativnih, preventivnih i partnerskih mjera. Ove aktivnosti su dio šireg odgovora na migrantsku krizu i ilegalne mreže migranata koji koriste teritoriju BiH kao tranzit za zemlje EU – kazao je za “Avaz” direktor GPBiH Mirko Kuprešaković.</p><p>Dodaje da je u prethodne dvije godine povećan broj ove vrste krivičnih djela, ali da se reakcijom policijskih agencija stanje postepeno stavlja pod kontrolu o čemu svjedoči i broj uhapšenih.</p><h2>Sakriju se u tovar</h2><p>- Mi se borimo i redovnim sredstvima, kontrolama na granici i u prometu. Na svim graničnim prelazima i u graničnom pojasu koristi se specijalistička oprema za nadzor i oprema za detekciju migranata u vozilima i drugim prevoznim sredstvima. Uz pomoć opreme migrante često pronađemo i u skrivenim dijelovima tovarnog prostora teretnih vozila. Imamo i međunarodnu i regionalnu saradnju, dosta aktivnosti sada provodimo s FRONTEX-om ili u zajedničkim operacijama i jačanju kontrole granice sa susjednim zemljama. Učestvujemo u zajedničkim patrolama sa sve tri susjedne zemlje – ističe Kuprešaković.</p><h2>Fali više od 1.300 policajaca</h2><p>Nedostatak više od 1.300 službenika GPBiH nastoji sustići raspisivanjem konkursa za prijem po 150 kadeta, edukacijom osoblja i opremanjem materijalno-tehničkim sredstvima.</p><p>- Još jedan problem je što ove godine u mirovinu ide oko 300 policajaca. Trudimo se da što više ljudi zaposlimo, ali zbog trenutne kapacitiranosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje policijskih kadrova u jednoj klasi kadeta imamo najviše 150, pa nam i dalje veći broj ljudi odlazi nego što dolazi. S 2027. će se taj proces zaustaviti, jer će se u svim policijskim agencijama završiti ta smjena generacija – pojašnjava Kuprešaković.</p>

Krijumčarenje ozbiljan sigurnosni problem. U 2025. uhapšeno 76 osoba

<p>Sinoć je u čuvenom bečkom Theater Akzent održana izuzetno posjećena predstava „Ko je lud“, koju je pratilo oko 450 gledalaca, a sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.&nbsp;</p><p>U Beč su tim povodom stigli Bosanci i Hercegovci iz svih krajeva Austrije, još jednom potvrdivši snažnu vezu dijaspore s teatrom i kulturom.</p>

<p>Glumci iz popularnog filma Testament, Adem Smailhodžić i Zlatan Školjić, briljirali su na sceni, a večer je protekla u znaku smijeha, snažne energije i odlične atmosfere, potvrđujući veliki interes bečke publike za kvalitetan teatarski program.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a></p>

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta

Tragedije kao opomena koliko su važni protivpožarni sistemi: Posebno ugrožene škole, bolnice i druge javne ustanove

Predsjednik Sindikata GP BIH Dragan Matović za "Avaz": Policajac u šezdesetim ne može se boriti s kriminalcima

Zbog krađe, požara i nebrige nestaju hiljade hektara: Uništavanje šuma je okidač za nove tragedije

Kako će Federacija BiH raspodijeliti 200 miliona KM: Budžet raste, kantoni stoje u mjestu

Tragom upozorenja Granične policije: Zašto su Kinezi sve brojniji na ruti kroz BiH

Mustafa Ćutahija zatekao se usred protesta u Teheranu: Vidio sam da Iranci nisu zadovoljni

Na računima građana blizu 19 milijardi KM

Ne zna se gdje je bh. ambasador, Ministarstvo vanjskih poslova gluho: Šta se dešava s bh. državljanima u Iranu

Adnan Hadrović o američkom zakonu o Zapadnom Balkanu za "Avaz": Južna interkonekcija i Dodik prvi testovi za BiH

BiH na putu prema kaznama MONEYVAL-a: Siva lista udara na građane i privredu

Hazim Ušanović Baja već 55 godina stremi ka visinama: Osvojio brojne vrhove Evrope, ne odustaje ni nakon operacije srca

Bivša hrvatska šefica diplomatije Vesna Pusić za "Avaz": Proširenje nije ustupak Balkanu, nego pitanje opstanka EU

Laketa za "Avaz": Kriminalne grupe su vrlo opasne

Kamioni iz BiH stoje na granicama, štete ogromne

Migrantske rute kao unosan i opasan biznis: Ilegalno prebacili 800 migranata

"Ko je lud" osvojila Beč: 450 gledalaca ispunilo Theater Akzent do posljednjeg mjesta