Svijet je, barem nakratko, odahnuo nakon što je umjesto najavljene totalne destrukcije iranske energetske i saobraćajne infrastrukture američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prihvatio dvosedmično primirje u ratu na Bliskom istoku. Potvrđuje to i nagli pad cijena nafte na berzama, ali i brojne poruke podrške evropskih i svjetskih državnika. Ostaje dilema radi li se o kratkotrajnom zatišju ili prvom koraku ka trajnom miru.
- Dvosedmično primirje između SAD i Irana više liči na taktičku pauzu nego na politički preokret, posebno dok Izrael, napadajući Liban, poručuje da šira regionalna deeskalacija nije na stolu – kaže za “Avaz” prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Burch univerzitetu u Sarajevu.
Smatra da najopasniji signal ove krize nije samo razmjena vatre, već činjenica da je Hormuški moreuz ponovo potvrđen kao jedna od najosjetljivijih tačaka svjetske ekonomije, pa svaki poremećaj tog pravca snabdijevanja automatski znači skuplju naftu i transport, te novi talas inflatornog pritiska od Evrope do Azije.
- Zato rat na Bliskom istoku odavno više nije regionalno pitanje, on direktno udara na lance snabdijevanja, energetsku sigurnost i političku stabilnost država koje s tim sukobom nemaju nikakve neposredne veze. Sada vidimo da i kada oružje nakratko utihne, geopolitička cijena ostaje ogromna, jer se danas sudbina jednog moreuza pretvara u pitanje cijene goriva, životnog standarda i međunarodnog poretka – ističe profesorica Ramić-Mesihović.
Ključnu ulogu u uspostavi primirja imao je Pakistan. Ova zemlja će biti domaćin direktnih pregovora između SAD i Irana, koji će početi sutra u Islamabadu.
- U diplomatskoj ravni, Pakistan se nametnuo kao najvidljiviji novi domaćin mogućih razgovora, dok Oman ostaje tihi, ali i dalje vjerovatno najpouzdaniji kanal za diskretnu komunikaciju s Teheranom, upravo zato što godinama gradi reputaciju neutralnog posrednika. Ovo je kriza koja pokazuje da savremeni ratovi više ne ostaju “tamo daleko”, nego u roku od nekoliko dana postaju problem svima – kaže profesorica Lejla Ramić-Mesihović.
