Bosna i Hercegovina je na začelju Evrope kada je u pitanju kupovna moć njenog stanovništva, pokazala je analiza Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj (OECD) i Svjetske banke. 

Podaci koje je dodatno obradila i platforma Statista, jedna od vodećih svjetskih online platformi za prikupljanje i vizualizaciju podataka, specijalizirana za tržišne analize, ankete potrošača i statističke podatke, zasnovani su na poređenju cijena i realnih troškova života.

Nijedna mjera

Najbolje indekse u regionu imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8), BiH ima indeks 64,3, a u nešto lošijoj poziciji su samo stanovnici Srbije (59,1), Sjeverne Makedonije i Grčke (60,7), te Albanije (43,7).

Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, Švicarske, Danske, Norveške, Švedske, Finske... dok među članicama EU Rumunija i Bugarska najviše zaostaju. Treba istaći da je analiza zasnovana na podacima za prošlu godinu, prije eskalacije rata na Bliskom istoku i enormnog rasta cijena goriva. Za razliku od većine evropskih, pa i država regiona, BiH do sada nije donijela niti jednu mjeru kojom bi pokušala ublažiti težak udar na već nizak standard građana.

Čuva pare

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ne postoji dovoljno jaka riječ kojom bi opisala toliko neodgovornosti i odsustva brige za javni interes.

- Sve će i dalje da poskupljuje. I kada cijena nafte na svjetskom tržištu padne, održavat će ih visokim dok kupovina moć građana toliko ne padne da će biti privilegija jesti. Onaj ko ima malo više od prosjeka, čuva pare jer ne zna dokle će ovo trajati. Izborna je godina i sve će se time maskirati, a onda nas čekaju rezultati i prebacivanje tereta na neke nove vlade. Dani će nam proći u trovanju postojećom retorikom i nebrigom ovoga što imamo, a što i nije vlast – kaže Cenić.

S plaćama ispod onih koje smo imali

Ekonomska stagnacija i inflacija uzrokuju daljnji pad kupovne moći stanovnika Evrope, a posebno BiH, upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.

- Ključna razlika je što u većini drugih država vlasti poduzimaju barem neke mjere kako bi utjecali na smanjenje troškova života i poboljšanje životnog standarda, dok se u BiH vlasti bave svojim privatnim interesima, beskorisnim turnejama po svijetu i nenamjenskim trošenjem javnog novca. Ne važi više ni ona 'plate bosanske, a cijene njemačke', već smo s cijenama brojnih artikala i iznad njemačkih. S plaćama smo i ispod onih koje smo imali ranije – naglašava Gavran.