Ono što se u društvu smatra lijepim stalno se mijenja. Standardi ljepote mijenjaju se pod utjecajem mode, medija i kulture, a danas na njih posebno snažno djeluju društvene mreže.

Žene starije od 40 godina koje su govorile o toj temi istakle su da su standardi ljepote postojali i ranije, ali da su danas mnogo vidljiviji i nametljiviji. Prema njihovim iskustvima, pritisak na izgled nije nov, no razlika je u tome što je danas stalno prisutan, posebno zbog društvenih mreža, trendova i svakodnevnog poređenja s drugima.

Nekad „prirodnije“, danas „dotjeranije“

Prema iskustvima žena, devedesete godine često se doživljavaju kao razdoblje u kojem je naglasak bio na manje dotjeranom i manje uniformisanom izgledu nego danas. I tada su postojali jasni trendovi, poput preplanulog tena, vrlo vitke figure i određenih modnih stilova, ali svakodnevna izloženost idealima izgleda bila je manja nego u današnjem digitalnom okruženju.

Jedna sagovornica za BuzzFeed navela je da su joj devedesete ostale u sjećanju kao vrijeme „prirodnijeg“ izgleda, dok je druga istakla da su se tada češće mogle vidjeti različite crte lica i individualne osobenosti. Prema njenom dojmu, danas je prisutnija težnja ka sličnom, standardiziranom izgledu.

Društvene mreže promijenile su način na koji gledamo sebe

Danas su standardi ljepote prisutniji nego ranije, ponajviše zbog društvenih mreža. Prema američkom izvještaju o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, gotovo svi mladi od 13 do 17 godina koriste barem jednu društvenu mrežu, a više od trećine kaže da su na njima gotovo stalno.

Izvještaj upozorava da takva stalna izloženost može potaknuti poređenje s drugima i negativno utjecati na sliku o vlastitom tijelu.

Poređenje izgleda ima stvarne posljedice

Sličan zaključak donosi i Američka psihološka udruga. U objavi Reducing social media use significantly improves body image for teens, young adults navodi se da su tinejdžeri i mladi odrasli, nakon što su nekoliko sedmica prepolovili vrijeme provedeno na društvenim mrežama, pozitivnije doživljavali vlastiti izgled i tjelesnu težinu.

Taj podatak ne znači da su društvene mreže jedini uzrok nezadovoljstva vlastitim izgledom, ali jasno pokazuje da količina izloženosti vizuelnim sadržajima može imati mjerljiv učinak na samopouzdanje i sliku o sebi.

Ideali su danas često skuplji i zahtjevniji

Današnji standardi ljepote ne odnose se samo na prirodne crte lica ili tijela, nego i na stalnu doradu izgleda. U javnom prostoru često se ističu fileri, tretmani kože, uređene obrve, ekstenzije za kosu i niz kozmetičkih postupaka koji su sve dostupniji.

Da estetski zahvati više nisu rijetkost, pokazuju i podaci Međunarodnog društva estetske plastične kirurgije. Prema izvještaju Global Survey 2023, u svijetu je tokom 2023. godine obavljeno ukupno 34,9 miliona estetskih zahvata, kirurških i nekirurških zajedno, što je rast od 3,4 posto u odnosu na godinu ranije.

Više od 19 miliona tih zahvata bilo je nekirurško. Ti brojevi pokazuju da je estetska industrija danas važan dio šire kulture izgleda.

Ipak, današnje shvatanje ljepote nije samo negativno

Važno je naglasiti da današnje vrijeme nije donijelo samo veći pritisak, nego i veću vidljivost različitosti. U odnosu na mnoga ranija desetljeća, danas se više govori o različitim oblicima tijela, različitim tonovima kože, teksturama kose i ličnim stilovima.

I u BuzzFeedovom članku neke žene ističu da je danas lakše odabrati izgled koji pojedincu zaista pristaje, umjesto da svi slijede isti ideal. Drugim riječima, savremeni standardi ljepote istovremeno nose više slobode i više pritiska: s jedne strane govori se o autentičnosti, a s druge strane tržište ljepote stalno nudi nove načine „poboljšavanja“ izgleda.

Ljepota danas nije jedna slika

Zato bi bilo pogrešno reći da su nekada svi bili prirodni, a danas svi vještački. I ranije su postojali strogi standardi, samo su bili drugačiji. Ono što je danas novo jeste brzina kojom se ideali šire i količina sadržaja s kojim se ljudi svakodnevno porede.

Upravo ta stalna prisutnost društvenih mreža jedan je od razloga zbog kojih pitanja izgleda, samopouzdanja i mentalnog zdravlja danas sve češće dolaze zajedno.

Šta onda danas znači biti „lijep“?

Danas biti lijep ne znači isto što i nekada. Za neke je to briga o sebi i osjećaj ugode u vlastitom tijelu, a za druge praćenje trendova i ulaganje u izgled. Ipak, čini se da ljepota danas više nije samo pitanje vanjštine.

Ona je sve više povezana s odnosom koji osoba ima prema sebi, svom tijelu i pritisku okoline. Zato možda više nije najvažnije izgledati „savršeno“, nego sačuvati vlastitu autentičnost u svijetu punom očekivanja.