Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH podržala je na današnjoj sjednici izmjene Zakona o plaćama u institucijama BiH koje podrazumijevaju ograničavanje otpremnina pri odlasku u penziju državnim uposlenicima na maksimalno oko 9.960 KM. Ovaj prijedlog u parlamentarnu proceduru uputio je Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i taj Dom ga je već usvojio u prvom čitanju.

Komisija je prije glasanja o ovom prijedlogu odbila prihvatiti amandman Predraga Kožula (HDZBiH), predsjedavajućeg Komisije, koji je na prošloj sjednici ovog tijela, održanoj u utorak  pokušao osporiti Arnautove argumente za ograničavanje otpremnina, tvrdeći da će na taj način biti oštećeni i diskriminirani policijski službenici i vojna lica. Kožul je kroz svoj amandman "progurati“ prijedlog da otpremnine budu oko 15.000 KM.

Maksimalna otpremnina

Kožulov amandman doveo je neke od članova Komisije u dilemu, na prekjučerašnjoj sjednici, hoće li ove dvije kategorije uposlenika uistinu biti oštećene, te je tada zaključeno da se izjašnjavanje odgodi za danas. Na taj način, prolongirano je veoma izvjesno usvajanje izmjena ovog Zakona na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma, jer je ta tačka skinuta s dnevnog reda, dok se o njoj ne izjasni Komisija.

No, na današnjoj sjednici Arnaut je argumentirano i dokumentacijom dokazao da njegov prijedlog o ograničavanju otpremnina neće pogoditi nikoga od uposlenika koji imaju koeficijent 3,55 i manje, nego isključivo one koji imaju koeficijent 4,2 i više. Svoje navode Arnaut je potkrijepio podacima koje je dobio i iz Ministarstva odbrane BiH.

- Moj prijedlog ograničava maksimalnu opremninu u institucijama BiH na 9.960 KM, amandman gospodina Kožula bi maksimalan iznos podigao na 15.200 maraka. Ukazao sam na činjenicu da bi to favoriziralo isljučivo rukovodeće državne službenike počev od šefa odsjeka i naviše da vojna lica i policijski službenici ne bi imali nikave koristi od tog amandmana jer oni svakako nisu afektirani ni mojim zakonom, dakle, njima će otpremnine ostati iste kakve su im i sada. To sam i dokazao i potkrijepio dokumentima koje sam dobio i od Ministarstva odbrane i parlamentarnog vojnog povjerenika, gospodina Šiljegovića (Boško, op.a) Drago mi je što je većina članova komisije to prepoznala i što je ovim afirmisano da dobra priprema i rad zaista daju rezultate. Jer gospodine Kožul je paušalno ocijenio da nije moguće izračunati te efekte, a ja sam u protekla 24 sata na isključivo referentnim instancama dobio napismeno ove podatke koji pokazuju da gospodin Kožul nije bio u pravu kada su u pitanju vojna lica i policijski službenici, već da bi njegov amandman zaista samo pomogao rukovodećim državnim službenicima, što sam ja od početka i u svom obrazloženju i naveo. Dakle, uštede trebaju početi od rukovodećih službenika – pojasnio je Arnaut novinarima nakon sjednice, potcrtavajući da će policijskim i vojnim službenicima s koeficijentom 3,55 i manje otpremnine ostati iste.

U konačnici protiv Kožulovog amandmana glasali su Amir Fazlić (SDA), Dušanka Majkić(SNSD) I Mirsad Isaković (SBB), dok su prijedlog da otpremnine budu oko 15.000 KM, osim Kožula podržali Salko Sokolović (SDA) i Nenad Lalić (SDS), dok je Damir Bećirović (DF) ostao suzdržan. 

Nerealne stvari

Na kraju je ipak prisutnih šest članova Komisije podržalo izmjene Zakona, a Kožul je bio suzdržan.

Arnaut je potcrtao da će ograničavanjem otpremnina uštede zasigurno na godišnjem nivou dosegnuti i milion maraka, te je podsjetio da su ranijim izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH , na prijedlog SBB-a u vezi s ukidanjem tzv . „bijelog hljeba“ , te ograničavanjem iznosa naknada za rad u komisijama i drugim tijelima omogućene uštede između 500.000 i  600.000 KM , svake četiri godine za „bijeli hljeb“, te oko 2 miliona KM za rad u komisijama.

- Ali, ono što je možda i najbitnije, da se šalje poruka građanima da nema više onih nerelanih stvari. Dakle, da neko ko ima platu od 6.000 maraka, poput članova Predsjedništva BiH, još na to uzme i 30.000 maraka otpremnine. Dakle, to su neke stvari koje su apsolutno bile nedopustive. Ovim se to završava, još uvijek ovo treba usvojiti u Domu, ali 9.900 marake je neka realna otpremnina i ona postiže svrhu otpremnine da nekome olakša tranziciju pri odlasku u penziju, a ne da ga nagradi nekom basnosnovnom naknadom - zaključio je Arnaut.