Brojne nevladine organizacije zatražile su od OHR-a da ne pristupi nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen državni zakon o imovini.
Tako su Aarhus centar u BiH i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH 30. oktobra i 3. novembra uputili dva službena pisma visokom predstavniku u BiH, Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), Pravobranilaštvu BiH, ali i Vijeću sigurnosti UN-a i Stalnoj misiji BiH pri UN-u, zahtijevajući hitne mjere zaštite državne i javne imovine te zadržavanje postojeće zabrane raspolaganja državnom imovinom.
Prepreka razvoju
Njihova posljednja reakcija uslijedila je nakon što je Šmit u svom izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a javno pozvao na ublažavanje zakona kojim je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, a koji je prije dvije decenije nametnula međunarodna zajednica, odnosno tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Taj zakon nametnut je s ciljem sprečavanja prodaje i knjiženja državne imovine na entitetske i lokalne nivoe, a 20 godina poslije Šmit je ustvrdio da je ta zabrana prepreka razvoju i investicijama.
Zapravo, Šmit je naveo da je federalni premijer sredinom septembra prema OHR-u podnio inicijativu za izmjene tog zakona, a kojima je predviđeno da iz zabrane raspolaganja bude izuzeta ona državna imovina koja je potrebna za izgradnju, održavanje i funkcioniranje javne infrastrukture.
Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero kaže da je prijedlog koji je uputio Nikšić na fonu onoga što se u posljednje vrijeme događalo kao neka vrsta kampanje lokalnih zajednica i preduzeća s osnovom da se ovo pitanje riješi, jer je u pitanje došla realizacija velikih projekata, čije se cifre kreću u milijardama eura.
Olako se predaje
Cero podsjeća da postoji mehanizam, uprkos Zakonu, donošenja državnog zakonskog rješenja pomoću kojeg se ta imovina može staviti u funkciju.
