„Hammerer Aluminium Industries“ novi je dioničarski partner „Aluminij Industrije“ iz Mostara, objavila je Abraham Grupa, navodeći da će iskustvo i strateška vizija HAI, dodatno učvrstiti tržišnu poziciju mostarske kompanije. Sporazum o partnerstvu, odnosno prodaji dijela „Aluminij Industrije“ potpisali su predsjednik MT Abraham Grupe, Amir Gross Kabiri i direktor HAI, Rob van Gils. Očekuje se da stručnost „Hammerer Aluminium Industriesa“ u području recikliranja aluminija i lijevanja proizvoda s visokim udjelom recikliranog materijala proširi „Aluminijeve“ kapacitete recikliranja, kako bi odgovorio na tržišnu potražnju za održivim aluminijskim proizvodima.

Važan igrač

- Partnerstvo naših grupacija pozicionirat će Aluminij među vodeće evropske pogone za taljenje i recikliranje aluminija, osiguravajući stabilnu i održivu proizvodnju aluminija u kontinentalnoj Evropi – izjavio je Kabiri.

- HAI je važan igrač na tržištu, raspolažu s kapitalom i mislim da je ovo dobar smjer. Aluminij nije jednostavan model poslovanja, jer su tu u pitanju različiti resursi koji se koriste u velikim količinama – od električne energije do boksita. Sve to vodi upravo u pravcu ovog što HAI radi, a to je reciklaža. Reciklaža je budućnost – kazao je za “Avaz” dr. Damir Novotny, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomskih analitičara.

Podsjeća da se aluminij koristi u sve više grana industrije, od avio i automobilske do vojne, te da ukupna geopolitička situacija uvjetuje i promjene u ekonomiji, pa nestabilan istok Evrope i Bliski istok i industrijske kapacitete koncentriraju bliže centralnoj Evropi.  

Zahtjev iz EU

- Ni „Aluminij“ u Mostaru, ni cijela BiH, nisu dovoljno veliki kapaciteti za globalna tržišta. Treba to spustiti na regionalno i lokalno tržište. „Hammerer“ grupacija nije prevelika, pa to ima smisla, jer oni mogu imati dugoročni interes da se kvalitetnije pozicioniraju u BiH. To je u blizini, u Austriji i objektivno je to dobra ideja. BiH je idealna za razvoj industrijskih postrojenja, ne primarno aluminijuma, već sekundarnog recikliranja i proizvodnje iz reciklata. EU nas tjera na reciklažu, a što smo bliže Evropi, to će biti manji trošak za okoliš. Jačanjem kompanija poput HAI-a, koje se bave recikliranjem, kultura prikupljanja otpada će jačati i u BiH. Prije 20-ak godina i u Hrvatskoj se otpad bacao na sve moguće strane, a sad se to ipak prikuplja, sortira i poznajem barem desetak privatnih kompanija koje se time ozbiljno bave – ističe Novotny.

Uloga u Južnoj interkonekciji

„Hammerer Aluminium Industrija“ (HAI grupa) osnovana je 2007. godine. Kompanija posluje na devet lokacija u Austriji, Njemačkoj, Rumuniji, Poljskoj i Južnoj Koreji i ima gotovo 1.800 zaposlenih. U 2024. godini ostvarila je ukupan promet od blizu 823 miliona eura. MT Abraham Grupa je na nedavno održanom Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja plinom potpisala memorandum s kompanijom Atlantic-See LNG Trade, što je prvi korak ka osiguranju dvadesetogodišnjeg ugovora o uvozu plina putem buduće Južne plinske interkonekcije za „Aluminij Industriju“.

Kako je navedeno u informaciji, koja je izazvala burne reakcije, plin će se koristiti u planiranoj kombiniranoj plinsko-parnoj elektrani, koja treba osigurati stabilno snabdijevanje električnom energijom primarne proizvodnje aluminija u „Aluminijevoj“ talionici.

Na vlastima je da proces bude kontroliran

Zbog toga što podrazumijeva recikliranje materijala, ali i činjenice da veliki dio Hercegovine ovisi o proizvodnji aluminijuma u Mostaru, pozitivno mišljenje o sporazumu s austrijskim partnerom ima i profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azrudin Husika.

- Nekada se aluminij izvozio u trupcima, a sada ga neke firme prerađuju i izvoze i na taj način mu daju dodatnu vrijednost. To znači nova zapošljavanja. Projekt treba pozdraviti, jer više ne vrijedi ona paradigma da industrijski kapaciteti automatski znače ugroženu okolinu. Danas su novi obrasci razvoja, a za proizvodnju aluminija iz recikliranog aluminija treba puno manje energije, tako da je to značajno manje energetski intenzivno – kaže profesor Husika.

Kada je riječ o utjecaju na životnu sredinu, naglašava da nove investicije i privredni razvoj i zaštita okoliša danas nisu međusobno suprotstavljene stvari.

- Dozvole u FBiH nemoguće je dobiti bez primjene najboljih raspoloživih tehnika. Ostaje da se vidi da li nadležno ministarstvo može da iznese taj proces na transparentan način. To je problem kod svih većih investicija u BiH, jer su nam institucije prilično slabe. Ovakve investicije smanjuju količinu otpada i povećavaju potražnju za recikliranjem. Ako neko krene u recikliranje aluminija, to će podstaknuti i druge materijale, tako da to može utjecati da počnemo s boljim upravljanjem otpadom – naglašava Husika.