77 GODINA OD ZAVNOBIH-A

Lazović: Obrazac na kojem bi danas BiH trebala počivati

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ

E. Skokić

Lazović: Suprotan smjer

Foto: Arhiv


Proteklo je 77 godina od zasjedanja Osnivačke skupštine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) i ujedno prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu u noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine na kojem je učestvovalo 247 delegata, a njih 193 iz svih krajeva BiH imalo je pravo glasa.

Prvi predsjednik

Prema riječima Mire Lazovića, to je najznačajniji datum BiH, kao datum koji je prvi put označio državnost BiH, na način kao što je to u historiji i tradiciji bosanskohercegovačke države, a to je multietnička država koja jedina kao takva može opstati.

- To je obrazac na kojem i danas BiH treba počivati, s tim što su neki danas taj obrazac okrenuli u suprotnom smjeru na način da smatraju kako teritorije unutar BiH trebaju pripadati Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. To je apsurdno i neprihvatljivo u kontekstu definitivnog uređenja BiH. Dan ZAVNOBiH-a je najznačajniji dan u historiji BiH i mislim da današnja BiH nije ona država iz ZAVNOBiH-a i nije država iz referendumskog pitanja 1992. godine. Ostat će još potreba da se BiH konstituira kao država ravnopravnih naroda, prije svega svih građana na kompletnom prostoru BiH – kazao je Lazović.

Održane su tri sjednice ZAVNOBiH-a, a treće zasjedanje je preraslo u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. ZAVNOBiH je imao i svoj Prezidijum, a prvi predsjednik je bio dr. Vojislav Kecmanović te zamjenici Avdo Humo, Aleksandar Preha i Đuro Pucar Stari. Sekretar Prezidijuma je bio Hasan Brkić.

Članovi Prezidijuma su bili Ismet Bektašević, Jure Begić, Bogomir Brajković, Ante Babić, Rodoljub Čolaković, Hamdija Čemerlić, Uglješa Danilović, Pero Đukanović, Simo Eraković, Sulejman Filipović, Rade Hamović, Dušan Ivezić, Abdulah Kunosić, Osman Karabegović, Ante Kamenjašević, Husnija Kurt, Vojo Ljujić, Jovo Mitrašević, Mehmed hadži Mujkić, Pašaga Mandžić, Muhamed Sudžuka,  Novak Mastilović, Boško Šiljegović, Vlado Šegrt i Niko Tolo.

Osnivanje ZAVNOBiH-a i njegovo opredjeljenje na Prvom zasjedanju za izgradnju BiH kao države i ravnopravne federalne jedinice u okviru jugoslavenske federacije, a što je i prihvaćeno od AVNOJ-a, značilo je da BiH nakon 463 godine obnavlja svoju državnost.

  • Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

    Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

    Foto: Arhiv


Usvojena Rezolucija

ZAVNOBiH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine, a odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 6. novembra 2002. godine je Muzej zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH-a) u Mrkonjić-Gradu, zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

NA VRH

Podijeli članak na