Od početka drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), svjetske berze su doživjele oštre uspone i padove, posebno u vezi s tarifnim tenzijama, javlja Anadolija.
Trampov novi mandat obilježen je njegovom tarifnom agendom, s dnevnim promjenama izjava i novim odlukama koje uzrokuju probleme u pronalaženju smjera na tržištima.
Tarfine stope
Američki predsjednik je počeo primjenjivati tarifne stope na sve zemlje, ali su potpisani neki sporazumi o ublažavanju stopa.
Kanada, Meksiko, Kina i EU bili su najistaknutije strane u razgovorima, dok su i mnoge druge države kontaktirale SAD kako bi pregovarale o nižim stopama.
Evropska roba
Tramp je pauzirao tarife za neke zemlje i odlučio sniziti stope za druge.
U martu su Kanada i EU najavile milijarde dolara kao odgovor na američku robu, prije nego što je Bijela kuća odlučila povećati stope na neku evropsku robu.
Tramp je također odlučio uvesti carinsku stopu od 25 posto za sav uvoz automobila iz svijeta u aprilu.
U maju je potpisan prvi trgovinski sporazum između SAD-a i Velike Britanije.
U maju je SAD također odgodio primjenu carina za EU.
Finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma
Nakon što su SAD i Kina povećali carinske stope na astronomske nivoe, trgovinski sporazum između Vašingtona i Pekinga postignut je u junu - predsjednik je rekao da SAD dobija ukupno 55 posto carina, a Kina 10 posto.
U ponedjeljak je Trump najavio da će Vašington uvesti carine od 30 posto za EU i Meksiko počevši od 1. augusta, što dovodi u opasnost trgovinske pregovore između SAD-a i EU-a, dok blok radi na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma prije kraja ovog mjeseca.
Usvajanje proporcionalnih protumjera
Ursula fon der Lajen, predsjedavajuća Vijeća EU, izrazila je spremnost da radi na sporazumu sa SAD-om do 1. augusta i obećala da će poduzeti korake za zaštitu interesa EU-a, uključujući usvajanje proporcionalnih protumjera.
Komesar za pitanja trgovine EU-a Maroš Šefčović upozorio je u ponedjeljak da će planirane tarife od 30 posto na robu iz EU-a od strane SAD-a efektivno isključiti trgovinu i obećao da će iskoristiti svaku minutu prije roka 1. augusta kako bi se postiglo pregovaračko rješenje.
Od 20. januara do 20. juna, berze su bile testirane visokom volatilnošću.
Hang Seng indeks
Azijski Dow, koji prati vodeće blue-chip kompanije u regiji, kretao se između 3.610 i 5.140 bodova.
Najniži nivo japanskog indeksa Nikkei 225 bio je 31.140 bodova, a vrhunac je dostigao 40.500.
Hang Seng indeks, ključna referentna vrijednost za blue-chip dionice Hong Konga, dosegao je najnižu vrijednost na 19.500 bodova i popeo se na 24.820 bodova.
Kineska Šangajska berza pala je na 3.145 bodova u aprilu i dostigla 3.530 u julu.
Britanski indeks FTSE100 kretao se između 7.670 i 9.000 bodova. Trenutno je na 8.990 bodova.
Njemački DAX je imao najnižu vrijednost od 19.670 bodova, dok je najviša iznosila 24.450 bodova.
Francuski indeks CAC 40 je dostigao najnižu vrijednost na 6.860 bodova u aprilu, dok je najviša iznosila 8.200 u februaru.
Panevropski indeks STOXX 600 kretao se između 469 i 551 boda tokom šestomjesečnog perioda.
Kripto tržište
Kripto valute su uglavnom zabilježile pozitivne razvoje u eri Tramp 2.0.
Prije pobjede na američkim predsjedničkim izborima prošlog novembra, Tramp je obećao da će SAD biti "kripto prijestolnica" planete.
Tokom prošle godine, bitcoin je porastao za 120 posto. Njegova najniža vrijednost u posljednjih šest mjeseci bila je oko 76.000 dolara, dok je rekordno visoka vrijednost zabilježena u julu, premašivši 123.000 dolara.
Etereum je zabilježio snažan pad, posebno u aprilu kada je pao na 1.300 dolara. Trenutno je na oko 3.700 dolara.
Svjetska tržišna kapitalizacija kriptovaluta iznosi 3,9 biliona dolara, ali je u aprilu iznosila oko 2,5 biliona dolara.
