Američka vojska saopštila je da je borbeni avion danas otvorio vatru na dva prazna tankera pod iranskom zastavom koja su plovila prema iranskoj luci, dok se istovremeno bilježe novi incidenti u Hormuškom moreuzu.Američko Centralno zapovjedništvo (CENTCOM), koje vodi operacije američkih snaga na Bliskom istoku, navelo je da je borbeni avion F/A-18 Super Hornet onesposobio tankere preciznim udarima na njihove pogonske sisteme.

<blockquote class="twitter-tweet">💥Video footage reportedly shows the Iranian-flagged tankers Sea Star III and Sevda after they were disabled by U.S. forces. <a href="https://t.co/5CJSNJlG4C">https://t.co/5CJSNJlG4C</a> <a href="https://t.co/rzEcG9wS2j">pic.twitter.com/rzEcG9wS2j</a>&mdash; News.Az (@news_az) <a href="https://twitter.com/news_az/status/2052767863858163807?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U objavi na mreži X, CENTCOM je saopštio da su tankeri zaustavljeni prije nego što su uplovili u iransku luku u Omanskom zaljevu, čime bi, kako navode, prekršili aktuelnu američku blokadu.- Zaustavljeni su prije nego što su oba plovila ušla u iransku luku u Omanskom zaljevu, čime bi prekršili važeću američku blokadu - navedeno je u saopštenju CENTCOM-a.

U objavi na mreži X, CENTCOM je saopštio da su tankeri zaustavljeni prije nego što su uplovili u iransku luku u Omanskom zaljevu

Video / SAD: Pucali smo na dva prazna tankera pod iranskom zastavom

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon novog incidenta na Bliskom istoku, tvrdeći da su američki razarači napadnuti tokom prolaska kroz Hormuški moreuz, ali da su iz sukoba izašli bez ikakve štete, dok su iranske snage pretrpjele teške gubitke.U opširnoj objavi Tramp je naveo da su tri “američka razarača svjetske klase” uspješno prošla kroz Hormuški moreuz uprkos jakoj neprijateljskoj vatri.<h2>"Uništeni kao leptiri u padu"</h2>Prema njegovim riječima, američki brodovi nisu pretrpjeli nikakvu štetu, dok su iranski napadači “potpuno uništeni”, uključujući i brojne manje brodove koji su pokušali nadomjestiti “potpuno obezglavljenu mornaricu”.

Tramp je u svom prepoznatljivom stilu opisao obaranje projektila i dronova:- Projektili su ispaljeni na naše razarače i lako su oboreni. Isto tako, dronovi su stigli i spaljeni su u zraku. Padali su tako lijepo u okean, baš poput leptira koji pada u svoj grob! - napisao je Tramp.Nedugo nakon toga objavio je i, kako navode američki mediji, vjerovatno kompjuterski generisanu fotografiju američkog ratnog broda koji crvenim laserom uništava letjelicu s iranskom zastavom.Uz fotografiju je poručio: “Laseri: Bing, Bing, gotovo!!!”Tramp je potom uputio i prijetnje iranskom rukovodstvu, nazivajući ih “luđacima” koji bi, prema njegovim riječima, bez oklijevanja upotrijebili nuklearno oružje kada bi imali priliku.<h2>Ultimatum Teheranu</h2>Poručio je da se to nikada neće dogoditi i poslao ultimatum Teheranu:- Baš kao što smo ih danas ponovo nokautirali, nokautirat ćemo ih mnogo jače i mnogo nasilnije u budućnosti, ako brzo ne potpišu svoj sporazum!”Na kraju je naveo da se tri razarača sa svojim “predivnim posadama” vraćaju u američku pomorsku blokadu, koju je nazvao “Čelični zid”.

Projektili su ispaljeni na naše razarače i lako su oboreni, poručio je

Tramp ismijao napad na američku flotu: "Padali su tako lijepo u okean, baš poput leptira koji pada u svoj grob"

Grčki ribari na otoku Lefkada ostali su zatečeni nakon što su u blizini morske pećine uočili bespilotno vojno plovilo koje je nekontrolisano plutalo morem.Nakon što su primijetili neobični crni objekat modernog dizajna, uspjeli su ga dovući do luke Vasiliki, gdje je odmah predat grčkoj Obalnoj straži. Područje je osigurano, a pokrenuta je i zvanična istraga.Prema prvim analizama i snimcima objavljenim na društvenim mrežama, plovilo posjeduje kamere i senzore te izgledom podsjeća na ukrajinski pomorski dron "Magura V5", bespilotno plovilo koje se koristi u sukobima na području Crnog mora.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">A USV drone was discovered off the coast of Lefkada by local fishermen earlier today. The sea drone has been retrieved by the Hellenic Coast Guard, with assistance from Armed Forces personnel, as authorities investigate how and why it reached Greek waters. <a href="https://t.co/JnPD7RMEgU">pic.twitter.com/JnPD7RMEgU</a>&mdash; Daphne Tolis (@daphnetoli) <a href="https://twitter.com/daphnetoli/status/2052449500946452741?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Za sada nije poznato kako je ovakav vojni objekat završio u vodama Jonskog mora, daleko od ratnih zona. Grčke vojne i obavještajne službe trenutno analiziraju plovilo kako bi utvrdile njegovo porijeklo, vlasništvo i moguću prijetnju za civilni pomorski saobraćaj.Zvanične informacije nadležnih institucija očekuju se u narednim danima.

Neobično bespilotno plovilo vojne namjene pronađeno na otoku Lefkada

Drama u Grčkoj: Ribari pronašli misteriozni vojni dron u moru

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) oglasila se zvaničnim saopštenjem povodom nedavnih sukoba s iranskim snagama, navodeći da su američke trupe presrele, kako tvrde, ničim izazvane iranske napade te odgovorile kontranapadima u samoodbrani.Prema informacijama iz saopštenja, incident se dogodio 7. maja dok su američki razarači s navođenim projektilima prolazili kroz Hormuški moreuz prema Omanskom zaljevu.Tokom prolaska američkih brodova međunarodnim plovnim putem, iranske snage lansirale su više raketa, bespilotnih letjelica i brzih manjih čamaca.U operaciji su učestvovali razarači USS Truxtun (DDG 103), USS Rafael Peralta (DDG 115) i USS Mason (DDG 87).Iz CENTCOM-a su naglasili da nijedan američki brod nije pogođen tokom napada.Kao odgovor na incident, američke snage su presrele projektile i dronove, nakon čega su izvedeni udari na iranske vojne objekte za koje Vašington tvrdi da su korišteni u napadu.Mete američkih udara bile su lokacije za lansiranje raketa i dronova, komandni i kontrolni centri, kao i objekti za obavještajno djelovanje, nadzor i izviđanje.- CENTCOM ne teži eskalaciji sukoba, ali ostaje spreman i sposoban da zaštiti američke trupe u svakom trenutku - navodi se u zaključku saopštenja.

Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) oglasila se zvaničnim saopštenjem povodom nedavnih sukoba s iranskim snagama

Američka vojska objavila šta je uništila nakon iranske provokacije

Policijska akcija u Sinzigu, gradiću na zapadu Njemačke u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, završena je bez žrtava nakon višesatne drame izazvane dojavom o talačkoj krizi u poslovnici Volksbanke.Specijalne jedinice upale su u zgradu banke i pronašle dvije osobe zaključane u jednoj prostoriji, ali niko nije povrijeđen. Počinioci su, prema informacijama policije, pobjegli prije dolaska snaga sigurnosti, dok je centar grada nakon višesatne blokade ponovo otvoren za saobraćaj, prenosi SWR.<h2>Akcija završena</h2>Portparol policije potvrdio je da su unutar banke pronađeni vozač kombija za prijevoz novca te zaposlenik ili zaposlenica banke.

<blockquote class="twitter-tweet">Geiselnahme Sinzig, Anwohneraufnahme. Sie gehen rein… <a href="https://t.co/vjU4EMb9uL">pic.twitter.com/vjU4EMb9uL</a>&mdash; raffnixsofa (@raffnixsofa) <a href="https://twitter.com/raffnixsofa/status/2052730917924311552?ref_src=twsrc%5Etfw">May 8, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Oboje su oslobođeni bez povreda, dok počiniocima u tom trenutku nije bilo traga.Policija je detaljno pretražila cijelu zgradu Volksbanke, ali bjegunci nisu pronađeni.- Ni u jednom trenutku nismo imali kontakt s počiniocima - izjavio je portparol policije Jirgen Fahinger (Jürgen Fachinger).Prema procjenama istražilaca, osumnjičeni su pobjegli neposredno nakon incidenta i ne vjeruje se da se još nalaze u blizini banke.Potraga za njima i dalje traje, dok je policija nakon završetka akcije ukinula blokadu centra grada i povukla snage s terena.<h2>Brojna pitanja ostaju otvorena</h2>Istraga je u toku, a brojna pitanja još uvijek nemaju odgovor. Prema dosadašnjim informacijama, čini se da su počinioci zaključali dvije osobe i potom pobjegli.Za sada nije poznato da li je motiv bio pljačka niti da li je nešto ukradeno iz banke.Policija još istražuje i ko je jutros alarmirao službe sigurnosti, kao i identitet, broj i starost osumnjičenih.<h2>Helikopteri nadlijetali grad</h2>Podsjetimo, dojava o talačkoj krizi u poslovnici Volksbanke u centru Sinziga stigla je jutros oko 9 sati, nakon čega je pokrenuta velika policijska operacija.Jake policijske snage satima su držale blokiranim centar grada, dok su helikopteri nadlijetali područje.Stanovnicima unutar sigurnosnog kordona bilo je preporučeno da ostanu u svojim domovima, dok je policija građanima izvan blokirane zone poručila da nema opasnosti.Situacija je tokom dana bila "statična", kako je policija opisivala razvoj događaja, uz veoma ograničene informacije iz taktičkih razloga.- Moramo pričekati kako će se situacija razvijati u narednim minutama i satima - rekao je ranije portparol policije.<h2>Građani u neizvjesnosti</h2>U međuvremenu su spasilačke službe u obližnjem župnom domu Svetog Petra organizovale prihvatni centar s ležajevima iz predostrožnosti.Događaj je uznemirio stanovnike Sinziga, iako su mnogi tvrdili da su se uprkos velikom prisustvu policije osjećali sigurno.Vrtić koji se nalazi u blizini mjesta događaja obavijestio je roditelje, koji su ubrzo došli po svoju djecu.Jedan od stanovnika koji živi u blizini banke, Ramon Valeza (Ramon Valezza), opisao je trenutak kada je primijetio policijsku akciju.- Prvo sam se odmaknuo od prozora - rekao je on.

Portparol policije potvrdio je da su unutar banke pronađeni vozač kombija za prijevoz novca te zaposlenik ili zaposlenica banke

Okončana drama u njemačkoj banci: Specijalci upali u zgradu

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je pregovarati sa 'svima', uključujući i evropske lidere, saopćio je u petak Kremlj, nakon što je Financial Times objavio da se lideri Evropske unije pripremaju za moguće razgovore.Financial Times je u četvrtak objavio da je promjena stava EU-a potaknuta frustracijom Evrope zbog pregovora o okončanju rata u Ukrajini koje predvodi američki predsjednik Donald Tramp.Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta rekao je da vjeruje da postoji "potencijal" da EU pregovara s Putinom te da za to ima podršku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodi FT.- Putin je spreman pregovarati sa svima. To je više puta izjavio - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, upitan o izvještaju FT-a.

EU se sprema za pregovore s Putinom, imaju i neočekivanu podršku

Naglasio je kako su oni spremni nastaviti dijalog onoliko koliko je i evropska strana spremna na to ali da neće inicirati takve kontakte nakon pozicije koju su zauzeli Evropljani, prenosi Reuters.Rusija tvrdi da je na evropskim vladama da naprave prvi korak, jer su one 2022. godine prekinule kontakte s Moskvom nakon početka rata u Ukrajini.- Ruska strana nije bila inicijator potpunog prekida naših odnosa s EU. To su inicirali Brisel i pojedine evropske prijestolnice - rekao je Peskov.

Putin je spreman pregovarati sa svima. To je više puta izjavio, rekao je Peskov

Kremlj: Putin spreman za razgovore s EU, ali neće napraviti prvi potez

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) odbacio je tvrdnje američkih obavještajnih službi o slabljenju iranskih raketnih kapaciteta, poručivši da je CIA "pogriješila" u svojim procjenama.- Naš raketni arsenal i kapacitet mobilnih lansera nisu na 75 posto u odnosu na stanje od 28. februara. Tačna brojka je 120 posto - naveo je Aragči.<h2>Podrivanje diplomatije</h2>On je optužio Sjedinjene Američke Države da podrivaju diplomatska rješenja, tvrdeći da Vašington svaki put bira vojnu eskalaciju umjesto pregovora.- Svaki put kada je diplomatsko rješenje na stolu, SAD se odlučuju za nepromišljenu vojnu avanturu. Da li je riječ o grubom pritisku ili o tome da je neko ponovo uvukao predsjednika SAD-a u novi haos? Bez obzira na uzrok, ishod je isti, Iranci nikada ne kleče pod pritiskom - poručio je šef iranske diplomatije.Podsjetimo, prema povjerljivoj procjeni američkih obavještajnih službi koju je objavio The Washington Post, Iran bi mogao izdržati američku pomorsku blokadu najmanje tri do četiri mjeseca, uprkos snažnim sankcijama i vojnim udarima.U izvještaju se navodi da je Teheran zadržao značajan dio svojih raketnih i dron kapaciteta, što je u suprotnosti s optimističnim tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o navodnom kolapsu iranske vojne moći.Američki obavještajci procjenjuju da je Iran sačuvao oko 75 posto mobilnih lansera i približno 70 posto raketnih zaliha iz perioda prije rata.<h2>Ozbiljna prijetnja</h2>Prema istim navodima, Teheran je obnovio većinu podzemnih skladišta, popravio oštećene projektile i nastavio proizvodnju novih raketa, dok Tramp i njegova administracija rat predstavljaju kao uvjerljivu američku pobjedu.Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da Iran i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju u Hormuškom moreuzu, koji je od početka sukoba praktično zatvoren za normalan promet.Posebna zabrinutost odnosi se na iranske dronove, za koje analitičari tvrde da ih je lako sakriti i koristiti protiv tankera, što bi moglo dodatno destabilizovati globalno tržište nafte i sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.

Naš raketni arsenal i kapacitet mobilnih lansera nisu na 75 posto u odnosu na stanje od 28. februara. Tačna brojka je 120 posto, rekao je

Aragči ismijao procjene CIA-e: "Iranski raketni kapaciteti su na 120 posto"

Pentagon je započeo objavljivanje novih dosjea o NLO-ima, navodeći da građani sami mogu procijeniti informacije koje se odnose na "neidentifikovane anomalne pojave" (UAP).Uz Pentagon, u ovaj proces uključeni su Bijela kuća, direktor Nacionalne obavještajne službe, Ministarstvo energetike, NASA i FBI.Pentagon je u petak, u objavi na mreži X, naveo da su prethodne administracije pokušavale diskreditovati ili obeshrabriti američku javnost, dok je predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) "fokusiran na pružanje maksimalne transparentnosti javnosti, koja na kraju može sama donijeti sud o informacijama sadržanim u ovim dokumentima".Dodali su i da će dodatni dokumenti biti objavljivani postepeno, prenosi <a href="https://apnews.com/article/trump-ufos-uap-aliens-pentagon-records-investigation-3e658d2cf3742465127c0049c872240a">AP</a>.Tramp je još od februara najavljivao ovu objavu. Ranije je objavio i dokumente povezane s atentatima na predsjednika Džona F. Kenedija (John F. Kennedy), senatora Roberta F. Kenedija (Robert F. Kennedy) i Martina Lutera Kinga Mlađeg (Martin Luther King Jr.), ali ti zapisi nisu otkrili mnogo toga što javnosti već nije bilo poznato.<h2>Osnivanje posebne kancelarije</h2>Pentagon godinama radi na deklasifikaciji dokumenata povezanih s NLO-ima, a Kongres je 2022. godine osnovao posebnu kancelariju za objavljivanje takvih materijala.Prvi izvještaj kancelarije iz 2024. godine otkrio je stotine novih UAP incidenata, ali nije pronašao dokaze da je američka vlada ikada potvrdila postojanje vanzemaljske tehnologije.Kongres je još 2022. godine naredio Pentagonu da počne objavljivati višedecenijske dosjee o viđenjima NLO-a, nakon što su pojedini pripadnici vojske govorili o susretima s neobjašnjivim letjelicama.Manja grupa republikanaca u Kongresu nastavila je insistirati na većoj transparentnosti, optužujući Pentagon da skriva dokumente od javnosti.U pismu iz marta, zastupnica Ana Paulina Luna (Anna Paulina Luna) zatražila je 46 video snimaka UAP-a koje su identifikovali zviždači. Luna je u petak na društvenim mrežama navela da bi se očekivalo da ti snimci budu dio narednih Pentagonovih objava.<h2>Stručnjaci pozvali na oprez</h2>Zastupnik Tim Berčet (Tim Burchett) zahvalio je Trampu na "ispunjenju obećanja" kada je riječ o transparentnosti i objavljivanju podataka.- Želio bih podsjetiti ljude da se transparentnost neće dogoditi odjednom, za to će trebati vremena - poručio je Berčet u saopštenju.Stručnjaci su pozvali na oprez nakon objavljivanja novih dosjea, upozoravajući da osobe koje nisu upoznate s naprednom vojnom tehnologijom često pogrešno tumače i predstavljaju UAP snimke.Izvještaj Pentagona iz 2024. godine odbacio je tvrdnje da je američka vlada došla u posjed vanzemaljske tehnologije ili potvrdila postojanje dokaza o vanzemaljskom životu.

Uz Pentagon, u ovaj proces uključeni su Bijela kuća, direktor Nacionalne obavještajne službe, Ministarstvo energetike, NASA i FBI

Pentagon počeo objavljivati skrivene dosjee o NLO-ima

Pentagon počeo objavljivati skrivene dosjee o NLO-ima: "Javnost sama može donijeti zaključke"

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) dodatno je branio tvrdnje Vašingtona da je američka vojska djelovala u samoodbrani tokom sinoćnjih sukoba s Iranom u području Hormuškog moreuza.- Ono što ste jučer vidjeli bili su američki razarači koji su plovili međunarodnim vodama i na koje su Iranci otvorili vatru, a SAD je odgovorio odbrambeno kako bi se zaštitio - rekao je Rubio novinarima u Italiji.Rubio je potom dodao: "Mi nismo pucali prvi, oni su pucali na nas."I Sjedinjene Američke Države i Iran tokom noći tvrdili su da su gađali protivničke ciljeve u i oko Hormuškog moreuza.Američka vojska saopštila je da su njihove snage presrele "neisprovocirane iranske napade" usmjerene na tri američka mornarička razarača, nakon čega su odgovorili napadima u samoodbrani na lansirne položaje u Iranu.Teheran je ranije objavio da je napao američke vojne brodove te da im je "navodno nanio značajnu štetu".Iran tvrdi da je riječ o odgovoru na, kako navode, američko kršenje primirja i napade na "civilna područja".

Mi nismo pucali prvi, oni su pucali na nas, rekao je

Rubio: Iranci su prvi pucali na naše brodove

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) proglasio je 8. maj 2026. godine Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu, objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.U proglasu je naveo da se obilježava "monumentalna pobjeda Amerike nad tiranijom i zlom u Evropi", koju su, kako stoji u dokumentu, predvodile američke oružane snage zajedno sa saveznicima.<h2>Prekretnica u historiji</h2>Tramp je u dokumentu podsjetio da su se 8. maja 1945. godine "željezne stege nacističke Njemačke slomile" te da se vijest o pobjedi proširila Sjedinjenim Američkim Državama i svijetom, označivši prekretnicu u historiji slobode.U dokumentu se navodi da su američki vojnici, predvodili savezničku borbu kroz sjevernu Afriku i zapadnu Evropu sve do konačnog sloma nacističkog režima.- Njihova žrtva, zajedno s nepokolebljivom odlučnošću miliona muškaraca i žena na domaćem frontu, bacila je tiraniju na koljena i otvorila put savezničkim silama prema uvjerljivoj pobjedi nad imperijalnim Japanom gotovo četiri mjeseca kasnije - navodi se u dokumentu.

Tramp je istakao i da je borba za slobodu imala ogromnu cijenu. Prema proglasu, više od 250.000 Amerikanaca položilo je živote u borbi protiv nacističkog režima.- Njihova herojska žrtva podsjeća nas da se sveta sloboda koju cijenimo stječe žrtvom i mora se snažno braniti kod kuće i u inostranstvu - piše u dokumentu.<h2>"Sjetimo se miliona nevinih duša"</h2>Tramp je pozvao na sjećanje ne samo na američke vojnike, već i na "milione nevinih duša koje su pretrpjele užasne zločine i izgubile živote od ruke nacionalsocijalizma".U proglasu je obilježavanje pobjede u Drugom svjetskom ratu povezao i s 250. godišnjicom američke nezavisnosti, poručivši da Sjedinjene Američke Države nastavljaju čuvati nasljeđe poginulih tako što osiguravaju da njihove oružane snage ostanu "najdominantnije na svijetu", spremne da štite američki suverenitet, suprotstave se svakoj prijetnji i očuvaju "plamen slobode".

U proglasu je naveo da se obilježava "monumentalna pobjeda Amerike nad tiranijom i zlom u Evropi

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Ponekad se kaže, ne najmanje od strane predsjednika Donald Trump, da su Amerika i Kina danas G2 — dvojac supersila koje predvode svijet. To je sumorna pomisao. Jedna ima lidera koji saveznike tretira kao naivce i razara institucije koje su decenijama bile temelj globalne stabilnosti. Druga ima autoritarni režim koji maltretira svoje susjede i tiho raspiruje strane sukobe koje bi mogao pomoći smiriti.<h2>Tehnološke i trgovinske veze</h2>Još gore, dvije zemlje svoje međusobne tehnološke i trgovinske veze tretiraju kao sigurnosni rizik. Zato će ulozi biti ogromni kada Trump 14. i 15. maja posjeti Xi Jinping u Pekingu, što će biti prvi od četiri očekivana sastanka do kraja 2026. godine. Narednih šest mjeseci moglo bi oblikovati odnose godinama unaprijed, s posljedicama od umjetne inteligencije do lanaca snabdijevanja, te od Tajvana do Irana. Napetosti između dvije vlade toliko su duboke da bi bilo naivno očekivati veliki proboj. Da imaju više vještine i poniznosti, Trump i Xi mogli bi spriječiti najopasnije sukobe i pronaći područja u kojima bi mogli sarađivati na korist cijelog svijeta. Zabrinjava to što će toliko toga zavisiti od Trumpa, koji je čas Xija nazivao dragim prijateljem, a čas neprijateljem. Xi-jevi stavovi su stabilniji, ali to je problem samo po sebi: uvjeren je da Amerika slabi i da se svijet treba prilagoditi rastućoj Kini. Razgovori u Pekingu bit će fokusirani na trgovinu. Gotovo deset godina dvije zemlje vode povremeni trgovinski rat. Početkom 2025. činilo se da je potpuni raskid neizbježan, dok su međusobne carine podizane iznad 100 posto. Od tada su carine smanjene u onome što neki nazivaju primirjem, ali što je zapravo zastoj zasnovan na međusobnoj ranjivosti. Kina može zakočiti globalnu industriju ograničavanjem izvoza rijetkih minerala, dok Amerika može koristiti razorne sankcije protiv visokotehnološke robe i finansijskih tokova. Takav zastoj je nestabilan. Dok Amerika pokušava slomiti kinesku dominaciju nad rijetkim mineralima, Kina ulaže u proizvodnju poluprovodnika i pokušava se osloboditi zavisnosti od dolara. Za sada bi dobar ishod samita bio da obje strane obećaju predvidivost. Trumpovo pogrešno povjerenje u carine čini njihovo značajno smanjenje nerealnim, ali bi zadržavanje na sadašnjem nivou barem omogućilo kompanijama da normalno posluju. Amerikanci žele formirati Trgovinski odbor za upravljanje ekonomskim odnosima dvije zemlje. To bi bilo nezgrapno i malo bi pomoglo reindustrijalizaciji Amerike. Mehanizam redovnog dijaloga bio bi bolja opcija. <h2>Pogrešna procjena</h2>Očigledna opasnost je pogrešna procjena. Američki trgovinski zvaničnici istražuju industrijske viškove i prisilni rad u Kini, što bi moglo poslužiti kao izgovor za nove carine u narednim mjesecima. Kina je 2. maja uvela “blokirajuću mjeru” koja prijeti finansijskim kaznama kompanijama koje poštuju određene američke sankcije. Također je zaprijetila kompanijama koje premještaju lance snabdijevanja u druge zemlje, upravo ono što Amerika traži. Peking tako postavlja test poslušnosti zasnovan ne na zakonu nego na sili. Globalni direktori morat će birati koje se vlade više boje. Američki pregovarači fokusirali su pripreme samita na trgovinu, a ne sigurnost. Ali Kinezi vide priliku u nepredvidivosti američkog predsjednika. Možda su u pravu. Kao što se kineski savjetnici boje proturječiti Xiju, tako i zvaničnici Bijele kuće popuštaju Trumpu u svemu što se tiče Kine, uključujući Tajvan. Upravo bi na pitanju Tajvana Trump mogao pomisliti da može smiriti tenzije popuštanjem. Kineski zvaničnici nagovještavaju da će Kina više dati u trgovini što Trump više popusti po pitanju Tajvana. Nadaju se da bi mogao smanjiti prodaju oružja ostrvu ili reći da je protiv tajvanske nezavisnosti. Ne bi smio nasjesti na to. Bilo bi pogrešno izdati demokratskog partnera i neodgovorno ugroziti najvažnijeg svjetskog proizvođača čipova. Osim toga, sadašnji aranžman funkcioniše, iako Xi to nikada ne bi priznao: Tajvan je prosperitetan, Kina u usponu, a Azija uglavnom mirna. Svijet se suočava i s drugim ozbiljnim sigurnosnim izazovima. Američki napad na Iran bio je strateška greška, a Kina je zadovoljno posmatrala kako Amerika ubire posljedice vlastitih poteza. Kina je sada počela eksperimentirati s diplomatijom, sastajući se ove sedmice s iranskim ministrom vanjskih poslova. Trebala bi izvršiti pritisak na iranski režim da pregovara ili ga pokušati navesti da odustane od nuklearnog programa ponudom sigurnosnih garancija, ali je sputava njena averzija prema stranim krizama. I kakvu god moralnu prednost Kina mislila da ima po pitanju Irana, ona je potkopana njenom ulogom u omogućavanju Vladimir Putin da vodi rat u Ukrajini, kupovinom ruskog gasa i prodajom tehnologije dvojne namjene. Trump bi trebao izvršiti pritisak na Xija da iskoristi svoj utjecaj u Moskvi kako bi pomogao okončanju rata u Ukrajini. Umjesto toga, ta tema jedva da će biti dio razgovora. Pravi državnički lideri pronašli bi mnogo više tema za saradnju. Američke i kineske kompanije nalaze se na samom vrhu razvoja umjetne inteligencije. Njihove vlade bi zato trebale predvoditi borbu protiv rizika koje ona nosi, poput biološke sigurnosti. Klima, nekada rijetko područje saradnje, sada će biti slijepa tačka jer Trumpova administracija odbacuje svaku ozbiljnu politiku o globalnom zagrijavanju. I zajednički rad na sprečavanju pandemija, nekada rutinska stvar, postao je opterećen zbog kineskog protivljenja pitanjima o tome da li je virus covid-19 procurio iz laboratorije u Wuhanu. <h2>Sklopili sporazume na vrhuncu</h2>Supersile ne moraju biti prijatelji da bi razgovarale o svemu tome. Na vrhuncu Hladnog rata Amerika i Sovjetski Savez sklapali su sporazume o nuklearnom oružju, svemirskim istraživanjima, evropskim granicama i istraživanju raka. Američke trgovinske veze s Kinom daleko su jače nego što su ikada bile sa Sovjetima. Nažalost, oba lidera vjeruju da je saradnja zamka u kojoj bi im druga strana mogla nametnuti pravila. Takva logika dominaciju stavlja ispred globalnog interesa. Zato će samit vjerovatno donijeti malo više od prisilnih osmijeha. Takav nedostatak ambicije zabrinjava. Savjetnici na obje strane tvrde da je važno barem razgovarati, ali da bi saradnja opstala i nakon Trumpove administracije, potrebni su konkretni rezultati. Umjesto toga, jedino što Ameriku i Kinu drži za istim stolom jeste strah od ekonomske štete koju jedna drugoj mogu nanijeti. G2 ne predvodi svijet toliko koliko ga drži kao taoca.&nbsp;

Dvije zemlje svoje međusobne tehnološke i trgovinske veze tretiraju kao sigurnosni rizik

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetske cijene hrane nastavile su rasti treći mjesec zaredom, pokazuje najnoviji izvještaj FAO, uz upozorenje da poremećaji u snabdijevanju energijom povezani s krizom u Hormuškom moreuzu značajno povećavaju troškove proizvodnje i transporta hrane.Indeks cijena hrane u aprilu je iznosio 130,7 bodova, što je 1,6 posto više nego u martu i dva posto više nego u istom periodu prošle godine.Najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja, čije su cijene porasle za 5,9 posto i dostigle najviši nivo od jula 2022. godine. Poskupjeli su palmino, sojino, suncokretovo i repičino ulje, uz pojačanu potražnju i više cijene energenata.Rast cijena zabilježen je i kod žitarica, uključujući pšenicu i kukuruz, dok je riža također poskupjela zbog većih troškova proizvodnje i transporta.Indeks cijena mesa dostigao je rekordni nivo, uz rast od 1,2 posto u odnosu na mart, dok su cijene mliječnih proizvoda i šećera zabilježile pad.Uprkos poremećajima na tržištu, FAO navodi da globalna proizvodnja žitarica i dalje pokazuje rast, uz blago povećane procjene za 2025. godinu.

FAO upozorava na rast troškova proizvodnje i transporta, biljna ulja dostigla najviši nivo u skoro dvije godine

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

U okrugu Arvajler (Ahrweiler) u njemačkoj saveznoj zemlji Falačko-Porajnje (Rheinland-Pfalz) u toku je velika policijska operacija nakon što je u jednoj poslovnici banke u Sinzigu došlo do talačke krize. Pretpostavlja se da je kao talac uzet vozač vozila koje prevozi novac.Prema saopćenju policije, jutros u devet sati zaprimljena je dojava o incidentu u poslovnici Volksbanke u središtu Sinziga, nakon čega su na teren odmah upućene brojne policijske snage.- I dalje su u toku opsežne mjere na području Sinziga - navela je policija.Policijski glasnogovornik na terenu izjavio je za t-online da se ispred banke nalazi i blindirani transportni kamion za prijevoz novca. Prema trenutnim informacijama, postoji sumnja da je vozač tog vozila uzet kao talac. Policija za sada ne iznosi broj mogućih talaca niti detalje o počiniteljima.Glasnogovornik je naglasio da se u ovakvim situacijama ne može isključiti mogućnost da počinitelji prate medijsko izvještavanje, zbog čega se informacije objavljuju ograničeno i kontrolirano.Cijeli centar Sinziga je blokiran, a područje oko banke osiguravaju naoružani policijski službenici. Očevici navode kako je u gradu prisutan veliki broj policijskih vozila te da iznad područja kruži policijski helikopter.Jedan svjedok potvrdio je za t-online da su ulice u centru grada zatvorene i da je situacija izrazito napeta, uz pojačanu prisutnost hitnih službi.Vatrogasne i hitne službe također su u pripravnosti, dok se operacija nastavlja. Banka u kojoj je došlo do incidenta nalazi se u samom središtu Sinziga, grada s blizu 17.000 stanovnika, koji se nalazi približno 30 kilometara sjeverozapadno od Koblenza.Policija zasad ne iznosi dodatne informacije o mogućim zahtjevima počinitelja niti o eventualnom napretku pregovora, piše Fenix-magazin.

Pretpostavlja se da je kao talac uzet vozač vozila koje prevozi novac

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Ženama ISIL-ovaca iz Sirije koje su stigle u Australiju odbijena je kaucija nakon što su se danas pojavile pred sudom suočene s optužbama za ropstvo i terorizam. Policija ih povezuje s Islamskom državom, a dio su grupe od četiri žene i trinaestero djece koja je jučer stigla u Australiju iz kampa Roj na sjeveroistoku Sirije, gdje su godinama bile zatočene uprkos upozorenjima vlade da bi se mogle suočiti s krivičnim progonom, piše Euronews.<h2>Optužbe za ropstvo i terorizam</h2>U Melbourneu se 53-godišnja Kawsar Abbas i njena 31-godišnja kćerka Zeinab Ahmed terete da su za 10.000 dolara kupile jezidsku ženu kao robinju. Abbas je optužena po četiri tačke za zločine protiv čovječnosti, a Ahmed za dva krivična djela ropstva.Za svako od tih djela predviđena je kazna do 25 godina zatvora. U Sydneyju je 32-godišnja Janai Safar optužena za članstvo u terorističkoj organizaciji i za ulazak na područje pod kontrolom takve grupe. Sudija joj je odbio kauciju iako je njen advokat tražio puštanje na slobodu zbog vanrednih okolnosti, pozivajući se na situaciju u kojoj se nalazi njeno dijete.<h2>Put u Siriju</h2>Policija navodi da su žene otputovale u Siriju između 2014. i 2015. godine, na vrhuncu moći takozvanog kalifata Islamske države. Kasnije su ih zarobile kurdske snage i držale u kampu Roj, gdje su smještene uglavnom žene i djeca s bivših područja pod kontrolom ISIL-a.Premijer Anthony Albanese izjavio je kako za žene nema “nimalo suosjećanja”, ali je izrazio zabrinutost za djecu, koju je opisao kao žrtve odluka svojih roditelja. Vlasti nastavljaju istragu o navodnoj umiješanosti australskih državljana u zločine počinjene u Siriji. U kampu i dalje boravi više od 20 australskih žena i djece koji čekaju moguću repatrijaciju.

U Melbourneu se 53-godišnja Kawsar Abbas i njena 31-godišnja kćerka Zeinab Ahmed terete da su za 10.000 dolara

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Danas se u Moskvi obilježava 81. godišnjica Dana pobjede, praznika koji obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu i dugo se smatra jednim od najznačajnijih datuma u ruskom nacionalnom kalendaru. Ipak, ovogodišnji događaj će biti drugačiji od bilo kojeg u skorijoj prošlosti, s uobičajenim spektaklom tenkova i raketa zamijenjenim smanjenom paradom koju obilježavaju pojačane mjere sigurnosti, politička odsustva i osjećaj ranjivosti koji se rijetko viđa u Rusiji Vladimira Putina.Po prvi put u dvije decenije, na paradi na Crvenom trgu će biti samo pješadija - bez oklopnih vozila, bez raketa i bez tenkova.Prema pisanju lista The Kyiv Independent , Kremlj nije ponudio zvanično objašnjenje za ovu dramatičnu promjenu, ali razloge je teško previdjeti. Nedavni ukrajinski napadi duboko unutar ruske teritorije otkrili su ratne ranjivosti, a stručnjaci kažu da je Kremlj sada više zabrinut za zaštitu glavnog grada nego za demonstraciju vojne moći.Marija Pjehovska (Maria Piechowska) iz Poljskog instituta za međunarodne odnose rekla je za The Kyiv Independent da smanjenje obima događaja "prvenstveno pokazuje da su ruske vlasti zabrinute zbog ukrajinskih napada".Sigurnosne mjere su bez presedana. 9. maja, mobilni internet će biti potpuno prekinut u Moskvi, a prekidi su već zabilježeni tokom cijele sedmice prije parade. Kremlj želi izbjeći bilo kakve prekide - stvarne ili prividne - na dan koji bi trebao simbolizirati rusku snagu i jedinstvo. Ipak, ironično, ove mjere opreza mogu samo naglasiti trenutne zabrinutosti zemlje.<h2>Bez velikih imena</h2>Još jedan detalj koji je specifičan za ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi je lista zvanica, koja je dosta "osiromašena" u odnosu na prethodne godine, kada je ovaj datum obilježavan grandiozno.Od ukupno devet lidera država i političkih zvaničnika koje je Kremlj najavio nalaze se tri imena iz Republike Srpske: predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske Milorad Dodik sa suprugama, te predsjednik Republike Srpske Siniša Karan. Osim njih ,događaju prisustvuju predsjednik Republike Abhazije Badra Gunba i njegova supruga, predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Laoske Narodne Demokratske Republike Thongloun Sisoulith, vrhovni vladar Malezije sultan Ibrahim, premijer Slovačke Republike Robert Fico, i predsjednik Republike Južne Osetije Alan Gaglojev.Parade za Dan pobjede su za Kremlj oduvijek bile više od pukog spektakla - one su pažljivo koreografirana demonstracija moći usmjerena i na domaću i na međunarodnu publiku.<h2>Demonstracija sile</h2>Prema magazinu The Conversation , praznik je poslužio kao "demonstracija sile u Putinovoj Rusiji - posebno usmjerena na ljude izvan Rusije i one postsovjetske zemlje koje nastavljaju slaviti 9. maj". Ali ove godine poruka je nejasna. Smanjenje obima parada, kako je ruski analitičar vanjske politike Andras Racz rekao za The Kyiv Independent , je "bolna i očajnička odluka" za Kremlj, posebno s obzirom na simboličku težinu ovog događaja.Smanjeni obim parade odražava se i na rijetkom broju stranih dostojanstvenika. U proteklim godinama, Dan pobjede je pružao priliku liderima iz bivšeg sovjetskog bloka i šire da se sastanu s ruskim zvaničnicima i poslovnim liderima. Ove godine će biti prisutno samo nekolicina, a očekuje se da će slovački premijer Robert Fico biti jedan od rijetkih značajnih gostiju - iako planira preskočiti samu paradu. Racz tvrdi da je ograničen broj stranih učesnika znak "smanjenja relativnog značaja Rusije i rastuće izolacije".

Još jedan detalj koji je specifičan za ovogodišnje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi je lista zvanica, koja je dosta "osiromašena"

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

U blizini Hormuškog moreuzu zabilježen je napad na tanker u kineskom vlasništvu, što se smatra prvim incidentom tog tipa od početka sukoba između Irana i SAD krajem februara.Prema izvorima brodskog saobraćaja, pogođen je brod koji se povezuje s prevozom hemikalija i naftnih derivata, a brod je registriran pod zastavom Maršalova Ostrva. Incident se dogodio u području Zaljeva, blizu obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, u blizini luke Mina Saqr. Na brodu je, prema navodima, izbio požar, a označen je kao kineski brod s posadom.Kinesko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da se napad zaista dogodio i izrazilo zabrinutost, navodeći da se na brodu nalaze kineski državljani, ali da nema informacija o povrijeđenima.Zbog sve većih tenzija u regiji, brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz gotovo je zaustavljen. Stotine brodova i desetine hiljada mornara ostali su blokirani unutar Zaljeva, nakon serije napada na brodove.Istovremeno, međunarodni akteri pokušavaju smiriti situaciju. Kina je u Pekingu razgovarala s iranskim zvaničnicima o mogućem ponovnom otvaranju ključne rute za brodski saobraćaj, dok se u pozadini vode diplomatski razgovori o mogućem privremenom prekidu vatre između SAD-a i Irana.

Video / SAD: Pucali smo na dva prazna tankera pod iranskom zastavom

Tramp ismijao napad na američku flotu: "Padali su tako lijepo u okean, baš poput leptira koji pada u svoj grob"

Drama u Grčkoj: Ribari pronašli misteriozni vojni dron u moru

Američka vojska objavila šta je uništila nakon iranske provokacije

Okončana drama u njemačkoj banci: Specijalci upali u zgradu

Kremlj: Putin spreman za razgovore s EU, ali neće napraviti prvi potez

Aragči ismijao procjene CIA-e: "Iranski raketni kapaciteti su na 120 posto"

Pentagon počeo objavljivati skrivene dosjee o NLO-ima: "Javnost sama može donijeti zaključke"

Rubio: Iranci su prvi pucali na naše brodove

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker

Globus

Video / SAD: Pucali smo na dva prazna tankera pod iranskom zastavom

Tramp ismijao napad na američku flotu: "Padali su tako lijepo u okean, baš poput leptira koji pada u svoj grob"

Drama u Grčkoj: Ribari pronašli misteriozni vojni dron u moru

Američka vojska objavila šta je uništila nakon iranske provokacije

Okončana drama u njemačkoj banci: Specijalci upali u zgradu

Kremlj: Putin spreman za razgovore s EU, ali neće napraviti prvi potez

Aragči ismijao procjene CIA-e: "Iranski raketni kapaciteti su na 120 posto"

Pentagon počeo objavljivati skrivene dosjee o NLO-ima: "Javnost sama može donijeti zaključke"

Rubio: Iranci su prvi pucali na naše brodove

Tramp proglasio 8. maj Danom pobjede u Drugom svjetskom ratu

Samit Trumpa i Sija razotkrit će disfunkcionalni dvojac

Svjetska tržišta pod pritiskom: Zbog krize u Hormuškom moreuzu rastu cijene hrane, najviše poskupjela ulja i žitarice

Talačka kriza u banci: Policija blokirala središte grada

Žene ISIL-ovaca stigle u Australiju: Optužene za ropstvo i terorizam

Nešto drugačiji Dan pobjede u Moskvi ove godine: Bez grandiozne parade i zvučnih imena

Kina traži hitno otvaranje moreuza nakon napada na tanker