Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će Evropa promijeniti svoj stav po pitanju ruske nafte i popustiti sankcije prema Rusiji jer se, kako je rekao, svi spremaju za rat.Na pitanje novinara u selu Kusadak kod Smederevske Palanke, gde je obišao manastir Pinosava, kako komentariše to što su SAD ublažile sankcije na rusku naftu i da li će i Evropa po tom pitanju promijeniti svoj stav, Vučić je rekao da neće."Da li će ga zapadna Evropa promeniti - neće i to sam rekao sto puta, vi ne razumete da se svi pripremaju za rat. Jeste li slušali šta je govoreno u Minhenu i Davosu - svi se spremaju za rat. Kako mislite da neko želi da radi sa ruskom naftom i da Rusima ono što im je glavni izvor keša. Oni to neće, vide to i Rusi jedni i drugi znaju svi sve znaju, ko se za šta sprema. svima je sve jasno, samo se mi još pravimo, nešto nam je čudno, nešto nam je nejasno, nešto nerazumemo", rekao je Vučić.<h2>Evropljani nastavljaju sa sankcijama prema Rusiji</h2>Kaže da će Evropljani nastaviti sa sankcijama prema Rusiji i da tu velike filozofije."Kao što će Rusi da rade sa Amerikancima sve što mogu što ne mogu sa Evropljanima. U Evropi ćete da vidite dva kampa, jedan za najoštrije pripreme i za najoštrije delovanje prema Rusiji, a u drugom nešto malo mekše, ali jednako tvrdo da se otprilike ista politika nastavlja", rekao je Vučić, prenosi Tanjug.<h2>Nove rakete Vojske Srbije</h2>Vučić je najavio da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene ove godine oko Vidovdana.Odgovarajući na pitanje novinarke da li će hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću poslati slike ili dodatno pismo povodom raketa koje je nabavila Vojska Srbije, pošto se Plenković tim povodom već obratio NATO savezu, Vučić je odgovorio da mogu da se puste snimci, ali da će rakete svakako biti predstavljene oko Vidovdana."Rekao sam našima da puste snimke pa su valjda pustili snimke da vide. Imamo mnogo vežbi sad i sa ovima iz NATO-a i sa drugima, ali kad se to završi, ja verujem tamo negde oko Vidovdana, pa ćemo da pokažemo. Znate, vojska i sistem odbrane bezbednosti, kada predviđate šta će se dešavati u svetu i okruženju, nisu igračke. To je suviše ozbiljna i odgovorna stvar. Ne postoji nijedna noć u prethodnih 14 godina da sam legao, nijedna, slovima i brojem, da sam legao, da nisam pomislio na bezbednost i sigurnost naše otadžbine i na našu armiju. Nijednu noć. Šta god je bilo, korona, bilo šta, uvek sam o tome razmišljao", naveo je Vučić.

Kaže da će Evropljani nastaviti sa sankcijama prema Rusiji i da tu velike filozofije

Aleksandar Vučić: Svi se spremaju za rat

Njemački filozof i sociolog Jirgen Habermas, jedan od najznačajnijih mislilaca posleratne Evrope i ključna figura Frankfurtske škole, preminuo je u 96. godini života. Vijest o smrti je danas saopštio njegov izdavač Suhrkamp Verlag, a Habermas je umro u subotu u Štarnbergu kod Minhena.Habermas je rođen 18. juna 1929. u Diseldorfu. Od djetinjstva je patio od urođenog rascepa nepca, što je zahtijevalo višestruke operacije i duboko utjecalo na njegovo razmišljanje o jeziku i komunikaciji –-kasnije je govorio da je iskustvo nemogućnosti jasnog govora pokazalo "sloj zajedničkog bez kojeg pojedinac ne može postojati". Kao dječak je bio član Hitlerjugenda (Deutsches Jungvolk), a sa 15 godina doživio je slom nacističkog režima 1945, što ga je navelo na suočavanje sa zločinima Trećeg rajha i ulazak u filozofiju i društvenu teoriju.Bio je učenik Frankfurtske škole, nasljednik Adorna i Horkhajmera, ali je razvio sopstveni pristup - "teoriju komunikativnog djelovanja" (najpoznatije djelo: dvotomna "Theorie des kommunikativen Handelns", 1981), koncept "javne sfere" ("Strukturwandel der Öffentlichkeit", 1962), "diskurzivnu etiku" i ideju racionalnog diskursa kao osnove demokratije i emancipacije. Njegov rad spaja kritičku teoriju, pragmatizam, sociologiju i političku filozofiju, utičući na generacije mislilaca širom svijeta.Habermas je decenijama bio angažovan u javnim debatama: kritikovao je ljevičarski studentski pokret 1960-ih (upozoravajući na "ljevičarski fašizam"), učestvovao u "sporu historičara" 1980-ih protiv relativizovanja nacističkih zločina, podržavao je Gerharda Šredera, kritikovao "tehnokratsku" politiku Angele Merkel ("pjena pokrivač Merkeline politike uspavljivanja ljudi") i pohvalio Emanuela Makrona zbog vizije evropskih reformi.Njegov izdavač Suhrkamp saopštio je vijesti o smrti kratko, bez navođenja uzroka. Habermas je do posljednjih godina ostao aktivan, iako je u intervjuima izražavao zabrinutost za budućnost evropske demokratije i integracije.Sa njegovom smrću nestaje jedan od najutjecajnijih glasova njemačke i evropske intelektualne scene poslije Drugog svjetskog rata - mislilac koji je insistirao na moći racionalnog dijaloga u društvu opterećenom moći, manipulacijom i krizama. Njegova djela i dalje oblikuju debate o demokratiji, javnom mnjenju, Evropi i etici komunikacije.

Njegov rad spaja kritičku teoriju, pragmatizam, sociologiju i političku filozofiju, utičući na generacije mislilaca širom svijeta

Odlazak jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća: Umro Jurgen Habermas

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth novu informaciju o toku rata u Zalivu.- Mnoge zemlje, posebno one koje su pogođene pokušajem zatvaranja Ormuškog moreuza od strane Irana, šalju ratne brodove, u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi moreuz ostao otvoren i bezbjedan. Mi smo već uništili 100% iranskih vojnih sposobnosti, ali njima je i dalje lako da pošalju jedan ili dva drona, bace minu ili ispaljuju raketu kratkog dometa negdje duž ili unutar ovog plovnog puta, bez obzira koliko su teško poraženi. Nadam se da će Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i druge zemlje koje su pogođene ovim vještačkim ograničenjem poslati svoje brodove u taj region, kako Ormuški moreuz više ne bi predstavljao pretnju od strane nacije koja je potpuno obezglavljena. U međuvremenu, Sjedinjene Države će nemilosrdno bombardovati obalu do iznemoglosti i neprestano potapati iranske čamce i brodove. Na ovaj ili onaj način, uskoro ćemo Hormuški moreuz učiniti OTVORENIM, BEZBJEDNIM i SLOBODNIM! Predsjednik DONALD J. TRAMP - poručio je Tramp.

Mi smo već uništili 100% iranskih vojnih sposobnosti, ali njima je i dalje lako da pošalju jedan ili dva drona - kazao je Tramp

Tramp najavljuje: Uskoro ćemo Hormoški zaljev učiniti otvorenim, bombardovat ćemo do iznemoglosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da natpisi medija o uništenju pet američkih tankera u napadu na bazu u Saudijskoj Arabiji nisu tačni.Na društvenoj mreži Truth Social Tramp je naveo da su mediji objavili „namjerno obmanjujuće naslove“ o navodnom uništenju zrakoplova.Pogođena baza- Baza je pogođena prije nekoliko dana, ali zrakoplovi nisu bili pogođeni ni uništeni. Četiri od pet imala su vrlo malo oštećenja i već su se vratila u službu. Jedan je imao nešto više oštećenja, ali uskoro će ponovno letjeti. Nijedan nije uništen - napisao je Tramp.Predsjednik je posebno kritizirao The New York Times i The Wall Street Journal, tvrdeći da njihovi izvještaji nisu tačni.- Njihovo užasno izvještavanje potpuno je suprotno stvarnim činjenicama - naveo je Tramp, dodajući da takvi natpisi štete interesima Sjedinjenih Američkih Država.- To su bolesni i dementni ljudi koji nemaju pojma kakvu štetu nanose Sjedinjenim Američkim Državama - napisao je predsjednik.<h2>Lažni mediji</h2>Tramp se u objavi osvrnuo i na američke predsjedničke izbore 2024. godine, tvrdeći da su oni pokazali da građani bolje razumiju situaciju od, kako je naveo, "lažnih medija".- Narod naše zemlje razumije što se događa mnogo bolje od lažnih medija - zaključio je Donald Tramp.

Predsjednik kritizira medije zbog “namjerno obmanjujućih” naslova

Tramp demantovao tvrdnje američkih medija: Oni su bolesni i dementni ljudi

Njemački brodari kritikovali su odluku ministra odbrane Borisa Pistorijusa da Njemačka ne pošalje ratne brodove u područje Zaljeva radi zaštite trgovačke flote.- Sa čuđenjem smo primili vijest da Njemačka neće učestvovati u eventualnoj misiji zaštite trgovačkih brodova u Zaljevu - saopćeno je iz Saveza njemačkih brodara (VDR).U saopćenju se navodi da su zemlje G7, uključujući i Njemačku, nedavno naglasile potrebu poduzimanja mjera kako bi se osigurao siguran prolaz za civilna plovila kroz Hormuški tjesnac.<h2>Ne postoji razlog za raspravu</h2>Predstavnici brodara upozorili su da bi i Njemačka trebala razmotriti sve opcije koje bi mogle doprinijeti sigurnosti brodova i njihovih posada.- Puko vjerovanje da neće doći do incidenata, s obzirom na trenutnu situaciju, ne može biti pouzdana strategija - navodi se u saopćenju.Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus jučer je odbacio mogućnost zajedničke evropske misije za zaštitu prolaza kroz Hormuški moreuz.<h2>Rasprava o zaštiti</h2>I njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da trenutno ne postoji razlog za raspravu o zaštiti tog pomorskog prolaza.- Njemačka nije dio ovog rata, a mi to ne želimo ni postati - rekao je Merc tokom posjete Norveškoj u petak.Podsjećamo, zemlje članice G7 su 11. marta donijele odluku o pripremi mjera za osiguranje slobodne plovidbe u području Zaljeva.U četvrtak je, prvi put, jedan brod njemačkog brodara koji se nalazio u Zaljevu pogođen šrapnelima, nakon čega je na plovilu izbio požar koji je ubrzo ugašen.

Poručili da je potrebno razmotriti sve mjere za zaštitu trgovačkih plovila

Njemački brodari kritizirali odluku Berlina da ne šalje ratne brodove u Zaljev

Iran je dopustio nekim indijskim brodovima da plove kroz Hormuški moreuz, saopćio je u subotu iranski ambasador u Indiji Mohammad Fathali, potvrđujući rijetki izuzetak od blokade koja je poremetila globalno snabdijevanje energentima.Fathali nije potvrdio broj brodova kojima je osiguran siguran prolaz. Govorio je na konklavi India Today u New Delhiju.Otkad su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli kampanju bombardovanja Irana, Teheran je uglavnom zaustavio morski promet kroz moreuz koji prolazi uz njegovu obalu i kroz koji se isporučuje oko 20 posto globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina morskim putem, prenosi Reuters.

Fathali nije potvrdio broj brodova kojima je osiguran siguran prolaz

Iran dopustio prolazak pojedinim indijskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Dok su mediji i društvene mreže od početka rata na Bliskom istoku prepune fotografija i videosnimaka razaranja Izraela, iz Irana, prema njegovom ustaljenom običaju komunikacione blokade, ne dolazi mnogo informacija šta se u toj zemlji dešava dok traje teška razmjena vatre s Izraelom i SAD.<h2>Napad očekivan</h2>Iz sigurnosnih razloga, interneta u Iranu ima samo povremeno, ali „Dnevni avaz“ uspio je doći do Zagrepčanina Ivana Đogića, koji u toj zemlji živi još od 2018. godine.&nbsp;U Esfahanu je turistički vodič za goste iz zemalja bivše Jugoslavije i tokom tog perioda razvio je povezanost s Iranom. Tvrdi da mu je život u Iranu inače ugodan, da je atmosfera opuštena, ljudi dragi, te da zbog prirode i historije zemlje i dalje ima osjećaj kao da živi u filmu.- Napad na Iran bio je očekivan jer još se prošle godine nakon 12-dnevnog rata znalo da ništa nije riješeno i da će slijediti nastavak, kaže Đogić o tome šta se dešava unutar iranskih granica.<h2>Najteže u Tehranu</h2>Prema njegovim riječima, u zemlji vlada neizvjesnost, jer „niko ne zna do koje razine ovo može eskalirati“.- No, svakodnevica je uglavnom kao i u normalnim okolnostima jer su trgovine otvorene, banke rade, ljudi uglavnom idu na posao, a navečer i u izlazak - kaže i dodaje da je situacija najteža u Teheranu, koji je najviše pogođen.Ipak, kako navodi Đogić, to je i dalje zanemarivo ako se uspoređuje s uništenjem u Gazi. Iran je, podsjeća, velika zemlja i relativno normalna svakodnevica se ne može promijeniti samo zračnim udarima.

Trgovine su otvorene, banke rade, ljudi uglavnom idu na posao, a navečer i u izlazak, kaže Đogić

Đogić: Iran je velika zemlja i svakodnevica se ne može promijeniti samo zračnim udarima

Ivan Đogić iz Esfahana za "Avaz": U Iranu se život odvija normalno, iako u nezvjesnosti

Brigadni general Abolfazl Šekarči, portparol Generalštaba Oružanih snaga Irana, uputio je poruku liderima muslimanskih zemalja pozivajući ih da se oslone na Islamsku Republiku Iran i jedinstvo muslimanskih naroda. Tom prilikom poručio je da Sjedinjene Američke Države više nisu globalna sila te da bi trebale biti protjerane iz regije.U obraćanju upućenom čelnicima muslimanskih država Šekarči je naglasio da bi lideri islamskog svijeta trebali računati na Iran i njegov narod.Istakao je da bi države islamskog svijeta trebale graditi jedinstvo, prijateljstvo i solidarnost kako bi se suprotstavile, kako je naveo, „globalnoj aroganciji“ predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama i, prema njegovim riječima, „cionističkim režimom“.<h2>"Klimava vojska"</h2>Prema njegovim riječima, snažne iranske oružane snage uspjele su potkopati američki utjecaj na međunarodnoj sceni.Dodao je i da američka administracija, kako tvrdi, nije u stanju zaštititi ni vlastitu „klimavu vojsku“, te da ne može osigurati sigurnost muslimanskim državama niti regiji.Osvrnuo se i na, kako je naveo, „historijski poraz“ američkog ratnog broda Ju-Es-Es Abraham Linkoln u području Perzijskog zaljeva.<h2>Baze u regiji</h2>U nastavku obraćanja govorio je i o uništenju američkih vojnih baza u regiji, naglašavajući da su baze u koje su muslimanske zemlje ulagale decenijama sada, prema njegovim riječima, potpuno uništene djelovanjem iranskih oružanih snaga.Na kraju je poručio da je Iran na bojnom polju pokazao da može odgovoriti svakom agresoru na svim nivoima, ponovivši stav da Sjedinjene Američke Države više nisu svjetska sila i da bi trebale napustiti regiju.

Pozvao islamske zemlje na jedinstvo i poručio da Amerika više ne može osigurati stabilnost u regiji

Iranski general Abolfazl Šekarči poručio muslimanskim liderima: Oslonite se na Iran, SAD više nije svjetska sila

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je libanska vlada spremna za direktnee pregovore s Izraelom te je predložio da se razgovori održe u Parizu.Makron je naglasio da Izrael treba prihvatiti ovu priliku kako bi započeo pregovore koji bi mogli dovesti do prekida vatre i dugoročnog rješenja sukoba.&nbsp;– Libanska vlada izrazila je spremnost na direktne razgovore s Izraelom – rekao je Makron.&nbsp;– Izrael mora otvoriti pregovore, postići prekid vatre, pronaći održivo rješenje i omogućiti libanskim vlastima da ispune svoje obaveze prema suverenitetu Libana.<h2>Spriječiti daljnju eskalaciju</h2>Predsjednik Francuske upozorio je da je nužno spriječiti daljnju destabilizaciju zemlje.&nbsp;– Moraju se poduzeti svi mogući koraci kako Liban ne bi skliznuo u haos.&nbsp; Hezbolah mora odmah zaustaviti opasnu eskalaciju koju potiče, a Izrael se mora suzdržati od velikog napada i prekinuti masovne udare dok su stotine tisuća ljudi već pobjegle od bombardiranja – poručio je Macron.U isto vrijeme Izrael, prema navodima američkih i izraelskih dužnosnika, planira značajno proširiti svoju kopnenu operaciju u Libanu. Cilj operacije bio bi zauzeti područje južno od rijeke Litani i uništiti vojnu infrastrukturu Hezbolaha. Ukoliko do toga dođe, radilo bi se o najvećoj izraelskoj kopnenoj invaziji na Liban od rata 2006. godine.Izraelski dužnosnici navode da je vlada premijera Benjamina Netanjahua ranije pokušavala izbjeći širu eskalaciju u Libanu kako bi se fokusirala na sukob s Iranom. Međutim, nakon velikog raketnog napada u srijedu, kada je Hezbolah u koordinaciji s Iranom lansirao više od 200 projektila, strategija se promijenila.&nbsp;– Prije ovog napada bili smo spremni na prekid vatre u Libanu, ali nakon njega nema povratka od velike operacije – rekao je visoki izraelski dužnosnik.<h2>Raseljeno više od 800.000 ljudi</h2>Hezbolah, koji napada Izrael s teritorija Libana, odvojena je organizacija od libanske vlade, iako ima zastupnike u parlamentu i snažan politički utjecaj u zemlji.Prema podacima međunarodnih organizacija i izvještajima agencija Reuters i AFP, od početka sukoba 28. februara raseljeno je više od 800.000 ljudi u Libanu, dok se borbe između Izraela i Hezbolaha nastavljaju, uz rizik daljnjeg širenja regionalnog rata.

Izrael mora otvoriti pregovore, postići prekid vatre, pronaći održivo rješenje i omogućiti libanskim vlastima da ispune svoje obaveze prema suverenitetu Libana, rekao je

Dok Izrael planira pojačati napade na Liban: Makron tvrdi da je Bejrut spreman na direktne pregovore

Viši iranski čelnik Ebrahim Azizi izjavio je kako se "pružanjem dronske podrške izraelskom režimu, propala Ukrajina zapravo uključila u rat i, prema članku 51 Povelje Ujedinjenih naroda, pretvorila je cijeli svoj teritorij u legitimnu metu za Iran.“Članak 51 Povelje UN-a odnosi se na pravo država na samoobranu u slučaju oružanog napada.- Pružanjem podrške izraelskom režimu dronovima, Ukrajina se praktično uključila u rat. Prema članu 51 Povelje UN-a, to je cijelu njenu teritoriju pretvorilo u legitimnu metu za Iran - izjavio je Azizii.

<blockquote class="twitter-tweet">Senior Iranian MP Ebrahim Azizi: By providing drone support to the Israeli regime, failed Ukraine has effectively become involved in the War and, under Article 51 of the United Nations Charter, has turned its entire territory into a legitimate target for Iran. <a href="https://t.co/STqtrvEQ8y">pic.twitter.com/STqtrvEQ8y</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2032786631036408135?ref_src=twsrc%5Etfw">March 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njegove izjave dolaze nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će Kijev poslati vojne stručnjake u Persijski zaliv kako bi pomogli u zaštiti od napada dronovima.Prema navodima medija, Ukrajina je takođe ponudila svoje borbene dronove Sjedinjene Američke Državeama i Izraelu tokom njihove vojne operacije protiv Irana.Ovakve izjave dodatno podižu tenzije u već napetoj geopolitičkoj situaciji, dok se sukob između Irana na jednoj strani i Izraela i SAD-a na drugoj strani, sve više preliva i na druge zemlje.

Članak 51 Povelje UN-a odnosi se na pravo država na samoobranu u slučaju oružanog napada

Iran prijeti Ukrajini: "Uključili su se u rat, sad su legitimna meta"

Prema navodima američkog lista The Wall Street Journal, Iran je započeo postavljanje morskih mina u Hormškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora za transport nafte. Američki zvaničnici tvrde da je Teheran već rasporedio oko deset mina u strateški važnom području kroz koje prolazi veliki dio svjetske energetske trgovine.Prema dostupnim informacijama, riječ je o specijalizovanoj vrsti pomorske municije namijenjene djelovanju na relativno malim dubinama. Neke od mina postavljene su svega oko 90 centimetara ispod površine mora, dok su druge pričvršćene za morsko dno na dubinama do 50 metara. Bojeve glave većine ovih uređaja sadrže između 50 i 120 kilograma eksploziva, što je dovoljno da ozbiljno ošteti velike tankere ili površinske brodove.

Stručnjaci ističu da cilj ovakvih operacija nije nužno masovno uništavanje brodova, već stvaranje nesigurnosti i straha među brodarskim kompanijama. Sama mogućnost prisustva mina može značajno usporiti ili potpuno zaustaviti plovidbu kroz moreuz.Hormuski moreuz predstavlja ključnu tačku globalne trgovine energentima. Procjenjuje se da kroz ovaj uski prolaz svakodnevno prolazi približno 20 posto svjetskog izvoza nafte. Zbog toga i relativno mali broj mina može imati nesrazmjerno velike posljedice po međunarodnu trgovinu i stabilnost energetskog tržišta.Historijski gledano, pomorske mine pokazale su se kao jedno od najefikasnijih i najjeftinijih sredstava pomorskog ratovanja. Od Drugog svjetskog rata do danas, upravo su mine uzrokovale više oštećenja na brodovima američke mornarice nego bilo koja druga vrsta oružja.Analitičari upozoravaju da bi čak i ograničeno miniranje moglo izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata, povećanje cijena nafte i potencijalnu energetsku krizu ukoliko se promet kroz moreuz značajno uspori ili privremeno obustavi.

Američki zvaničnici tvrde da je Teheran već rasporedio oko deset mina u strateški važnom području 

Iran postavlja mine u Hormuškom moreuzu, prijeti globalni energetski haos

Izrael planira značajno proširiti svoju kopnenu operaciju u Libanu s ciljem zauzimanja čitavog područja južno od rijeke Litani i uništenja vojne infrastrukture Hezbolaha, navode izraelski i američki zvaničnici. Radilo bi se o najvećoj izraelskoj kopnenoj invaziji na sjevernog susjeda od 2006. godine, čime bi Libanon bio gurnut u epicentar eskalirajućeg rata s Iranom, piše Axios.<h2>Promjena plana nakon raketnog napada</h2>Prema riječima izraelskih zvaničnika, vlada premijera Benjamina Netanyahua do prije nekoliko dana još je pokušavala obuzdati eskalaciju u Libanu kako bi se fokusirala na Iran.Ta se računica promijenila u srijedu, kada je Hezbolah u masovnom i koordiniranom napadu s Iranom lansirao više od 200 projektila."Prije ovog napada bili smo spremni na prekid vatre u Libanu, ali nakon njega nema povratka od velike operacije", rekao je visoki izraelski zvaničnik.<h2>Cilj je uništiti Hezbolahovu infrastrukturu</h2>Izraelske odbrambene snage (IDF) od početka rata s Iranom na libanonskoj granici drže tri oklopne i pješadijske divizije, a neke kopnene snage su u protekla dva tjedna izvodile ograničene upade. U petak je IDF objavio da na granicu šalje pojačanja i mobilizira dodatne rezervne snage uoči proširene kopnene operacije."Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi", rekao je visoki izraelski zvaničnik, misleći na rušenje zgrada za koje Izrael tvrdi da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja i pokretanje napada."Cilj je zauzeti teritorij, potisnuti snage Hezbolaha na sjever i dalje od granice te demontirati njihove vojne položaje i skladišta oružja u selima", dodao je zvaničnik.<h2>Hezbolah: Invazija je zamka</h2>Vođa Hezbolaha Naim Qassem izjavio je u petak da diplomatski put libanske vlade nije uspio osigurati suverenitet niti zaštititi libanonske civile, te stoga "nema rješenja osim otpora"."Kada neprijatelj prijeti kopnenom invazijom, poručujemo mu: ovo nije prijetnja, već jedna od zamki u koje ćete upasti", rekao je Qassem."Jer svaki napredak kopnene invazije omogućuje borcima otpora da ostvare dobitke i rezultate kroz blisku konfrontaciju s neprijateljem."<h2>"Osjećamo da imamo punu podršku Amerike"</h2>Operacija ovakvih razmjera mogla bi dovesti do dugotrajne izraelske okupacije južnog Libana, što duboko zabrinjava libanonsku vladu. Trumpova administracija podržava veliku izraelsku operaciju razoružavanja Hezbolaha, ali istovremeno vrši pritisak da se ograniči šteta libanskoj državi i zalaže se za direktne izraelsko-libanske razgovore o poslijeratnom sporazumu.Američki i izraelski zvaničnici kažu da je Trumpova administracija zatražila od Izraela da tokom operacije ne bombarduje međunarodni aerodrom u Bejrutu niti drugu državnu infrastrukturu. Izrael je pristao poštedjeti aerodrom, ali se nije obavezao zaštititi ostalu infrastrukturu."Osjećamo da imamo punu američku podršku za ovu operaciju", rekao je izraelski zvaničnik za Axios.S tim se složio i jedan američki zvaničnik: "Izraelci moraju učiniti ono što moraju kako bi zaustavili Hezbolahovo granatiranje."<h2>Humanitarna kriza i diplomatski napori</h2>IDF je izdao naredbe za evakuaciju širom južnog Libana, a po prvi put i za sela i gradove sjeverno od rijeke Litani, kao i za Hezbolahovo uporište u južnim predgrađima Bejruta. Od početka sukoba raseljeno je oko 800.000 libanonskih civila, a ubijene su najmanje 773 osobe, od kojih su mnogi bili civili.U pozadini sukoba, Netanyahu je zadužio bivšeg ministra Rona Dermera za upravljanje libanskim dosjeom tokom rata. Dermer će voditi kontakte s Trumpovom administracijom i eventualne pregovore s libanonskom vladom. S američke strane, dosje vodi Trumpov savjetnik Massad Boulos.Posljednjih dana libanska vlada signalizirala je da je spremna na direktne i bezuvjetne pregovore o prekidu vatre. Trumpova administracija se nada da će te pregovore iskoristiti kao temelj za širi sporazum kojim bi se formalno okončalo ratno stanje između Izraela i Libana, koje traje još od 1948. godine.

Vlada premijera Benjamina Netanyahua do prije nekoliko dana još je pokušavala obuzdati eskalaciju u Libanu kako bi se fokusirala na Iran

Izrael kreće u totalnu invaziju na Liban: "Napravit ćemo isto što u Gazi"

Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro (Jair) (70) liječi se od upale pluća na odjelu intenzivne njege, priopćila je jučer bolnica u glavnom gradu Braziliji. Jedan od njegovih ljekara, Brazil Kaiado (Brasil Caiado), izjavio je novinarima da je Bolsonarovo zdravstveno stanje ozbiljno, piše AP.<h2>Upala pluća uvijek ozbiljna</h2>"Upala pluća kod pacijenata starijih od 70 godina uvijek je ozbiljna jer može napredovati do sepse. Bakterije, naime, mogu ući u krvotok i izazvati još teže stanje", rekao je Kaiado.Ranije istog dana, Bolsonarov najstariji sin Flávio objavio je na društvenoj mreži X da je njegov otac prevezen iz zatvora u bolnicu nakon što se probudio s drhtavicom i povraćanjem. "Molim za molitve da nije ništa ozbiljno", napisao je. Flávio Bolsonaro najavio je da će se ove godine kandidirati za predsjednika, a nedavne ankete pokazuju da su on i aktualni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva gotovo izjednačeni.U saopštenju bolnice DF Star navodi se da je Bolsonaro primljen s visokom temperaturom, niskom razinom kisika, znojenjem i drhtavicom. Pregledima je potvrđena bronhopneumonija, vrsta upale pluća, vjerojatno uzrokovana aspiracijom. "Trenutno je hospitaliziran na odjelu intenzivne njege, prima intravenske antibiotike i neinvazivnu kliničku potporu", objavila je bolnica.<h2>Porodica traži kućni pritvor</h2>Žair Bolsonaro služi 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja državnog udara, na koju ga je prošle godine osudilo vijeće sudaca Vrhovnog suda. Njegov kardiolog Caiado rekao je da je malo vjerojatno da će se Bolsonaro vratiti u zatvor sljedećih nekoliko dana jer se liječenje mora provoditi intravenozno u bolničkim uvjetima.Iako je bivši predsjednik u siječnju premješten u veću ćeliju, njegovi rođaci više su puta tražili od Vrhovnog suda da mu dopusti izdržavanje kazne u kućnom pritvoru. Tvrde da se s njim loše postupa i da ne prima odgovarajuću medicinsku skrb.U petak je Carlos Bolsonaro, jedan od sinova bivšeg predsjednika, objavio na X-u da "sustav doslovno i uporno pokušava ubiti" njegova oca. Sud je opovrgnuo te tvrdnje i odbio dopustiti Bolsonaru služenje kazne kod kuće.<h2>Osuđen zbog pokušaja rušenja demokratije</h2>Bolsonaro je više puta bio hospitaliziran otkako je izboden nožem na predizbornom skupu uoči predsjedničkih izbora 2018. godine. U siječnju ga je policija dopratila u istu bolnicu na pretrage mozga nakon što je pao iz kreveta.Bolsonaro i nekoliko njegovih saveznika osuđeni su u rujnu zbog pokušaja rušenja brazilskog demokratskog sustava nakon njegova izbornog poraza 2022. godine. Zavjera je uključivala planove za ubojstvo Lule, potpredsjednika Geralda Alckmina i suca Vrhovnog suda Alexandrea de Moraesa, kao i plan za poticanje pobune početkom 2023. godine.Osuđen je i po optužbama koje uključuju vođenje naoružane zločinačke organizacije te pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava. Bolsonaro je negirao bilo kakvu krivnju.Njegovo suđenje ponovno je privuklo međunarodnu pozornost nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump uveo carine Brazilu, navodeći sudske postupke protiv svog saveznika kao "lov na vještice". Mnoge od tih carina su u međuvremenu ukinute.

Bakterije, naime, mogu ući u krvotok i izazvati još teže stanje - rekao je ljekar

Bivši brazilski predsjednik iz zatvora prebačen u bolnicu zbog teške upale pluća

Najmanje 112 ljudi ubijeno je u napadima Sjedinjenih Država i Izraela na iransku pokrajinu Kurdistan, izjavio je lokalni dužnosnik, a prenijeli su državni mediji. Do napada dolazi u trenutku dok Washington navodno potiče iranske kurdske snage s druge strane granice, u Iraku, na pokretanje kopnene operacije u Iranu, piše Al Jazeera.<h2>Podaci o stradalima</h2>Načelnik Pokrajinskog odjela za hitne slučajeve Kurdistana jučer je rekao da je u napadima ozlijeđeno najmanje 969 osoba. Funkioner, koji je ostao neimenovan, dodao je da je 27 osoba trenutno hospitalizirano na standardnim odjelima, dok ih je petero na jedinicama intenzivne njege.<h2>Uloga kurdskih snaga u sukobu</h2>Napadi SAD-a i Izraela na iransku pokrajinu Kurdistan događaju se usred nagađanja da je predsjednik Donald Trump izravno razgovarao s iranskim i iračkim kurdskim skupinama te da ih Washington namjerava iskoristiti na terenu kao pomoć u poticanju narodnog ustanka.Međutim, Trump je prošlog tjedna izjavio da ne želi da Kurdi pokrenu ofenzivu protiv Irana, rekavši kako SAD ne želi "dodatno komplicirati rat".Iranski kurdski oporbeni pokreti, od kojih mnogi održavaju bliske odnose s iračkim kurdskim frakcijama, dugo pružaju otpor Teheranu djelujući iz baza na sjeveru Iraka i područjima uz iransko-iračku granicu. Procjenjuje se da te skupine zajedno raspolažu s nekoliko tisuća boraca.Prošlog tjedna iranske snage pokrenule su operaciju protiv kurdskih skupina u njihovoj poluautonomnoj regiji u susjednom Iraku. Regionalna vlada iračkog Kurdistana zanijekala je umiješanost u bilo kakve planove za naoružavanje kurdskih skupina i njihovo slanje u Iran.<h2>Ko su Kurdi?</h2>Kurdi su autohtona etnička manjina s područja Mezopotamije, rasprostranjena uglavnom po jugoistočnoj Turskoj, sjeveroistočnoj Siriji, poluautonomnoj kurdskoj regiji sjevernog Iraka, sjeverozapadnom Iranu i jugozapadnoj Armeniji. Imaju vlastiti jezik i kulturu, ali nemaju svoju državu. Procjenjuje se da čine gotovo 10 posto stanovništva Irana, iako službeni podaci o tome ne postoje.

Funkcioner, koji je ostao neimenovan, dodao je da je 27 osoba trenutno hospitalizirano na standardnim odjelima

SAD i Izrael napali iranski Kurdistan: Više od 100 poginulih i 969 ranjenih

U važnoj naftnoj luci Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar nakon napada dronom. Vlasti su saopćile da je protuzračna odbrana presrela letjelicu, ali su njeni dijelovi pali na područje luke i izazvali požar.Iz ureda vlade emirata Fujairah naveli su da pripadnici civilne zaštite rade na gašenju vatre koja je izbila nakon pada krhotina drona poslije uspješnog presretanja. Prema zvaničnim informacijama, u incidentu nije bilo povrijeđenih.Agencija Bloomberg ranije je objavila da je nakon napada i izbijanja požara privremeno obustavljen dio operacija utovara nafte u luci Fujairah.

<blockquote class="twitter-tweet">🇮🇷🇦🇪 Multiple Iranian kamikaze drones struck the Fujairah Oil Industry Zone (FOIZ) today, with footage showing two large plumes of fire rising from the site. <a href="https://t.co/QBHQCnvEsJ">pic.twitter.com/QBHQCnvEsJ</a>&mdash; Egypt&#39;s Intel Observer (@EGYOSINT) <a href="https://twitter.com/EGYOSINT/status/2032722973841363201?ref_src=twsrc%5Etfw">March 14, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Fujairah je jedna od najvećih lokacija za skladištenje nafte na Bliskom istoku i važno čvorište za opskrbu brodova gorivom. Luka se nalazi na Omanskom zaljevu, a ne u Perzijskom zaljevu, pa brodovi koji tamo pristaju ne moraju prolaziti kroz Hormuški moreuz.Taj moreuz, kroz koji inače prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom, praktično je zatvoren za pomorski saobraćaj od početka rata prije dvije sedmice. Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se gust dim koji se uzdiže iznad kompleksa na istočnoj obali UAE.Napad dolazi nakon što je Iranska revolucionarna garda poručila da su američki interesi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući luke, pristaništa i vojne objekte, postali legitimne mete. Teheran je to saopćio nakon američkih napada na iranski otok Harg, ključnu tačku za izvoz iranske nafte i važan dio iranske ekonomije.

Fujairah je jedna od najvećih lokacija za skladištenje nafte na Bliskom istoku i važno čvorište za opskrbu brodova gorivom

Pojavili se snimci: Gori ključna naftna luka u Emiratima nakon iranskog napada dronom

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset postao je najvidljivije lice administracije predsjednika Donalda Trampa u javnim istupima o ratu s Iranom, ali pojedini izvori tvrde da takva uloga nije slučajna.Prema pisanju britanskog lista The Telegraph, Hegsetova intenzivna medijska prisutnost dio je šire komunikacijske strategije Bijele kuće koja bi, u slučaju negativnog razvoja događaja, mogla omogućiti da političku cijenu sukoba snosi upravo ministar odbrane.Od početka sukoba s Iranom, Hegset gotovo svakodnevno daje izjave za medije, održava brifinge i gostuje u televizijskim emisijama. Međutim, izvor blizak administraciji tvrdi da takva izloženost nije rezultat njegove lične inicijative.- On zapravo ne voli raditi takve intervjue. U emisije ide jer mu je predsjednik rekao da to radi - naveo je izvor za The Telegraph.Bivši zvaničnik Bijele kuće za isti list tvrdi da je odluka da upravo Hegset bude najvidljiviji predstavnik administracije u vezi s ratom protiv Irana svjesno donesena.<h2>Živi štit</h2>- Mislim da mu Tramp sve ovo namješta - rekao je on, dodajući da predsjednik ministra odbrane „gura ispred sebe kao živi štit“ kako bi preuzeo najveći dio političkih kritika.Istovremeno, sam Trump u vezi s ratom često komunicira neformalno, dajući izjave novinarima koji ga kontaktiraju putem njegovog privatnog telefona. Njegove poruke o toku sukoba pritom su nerijetko kontradiktorne.Dok je Hegset u intervjuu za emisiju 60 Minutes izjavio da „rat tek počinje“, Trump je već narednog dana poručio da je sukob „vrlo blizu kraju“.Takve razlike u tonovima dodatno su podstakle spekulacije da bi, u slučaju da rat potraje ili postane politički problem za administraciju, Hegseth mogao biti predstavljen kao glavni zagovornik intervencije i time snositi najveći dio odgovornosti.U brojnim tekstovima američkih medija, koji citiraju izvore iz Bijele kuće, ministar odbrane već je označen kao najglasniji zagovornik čvrstog vojnog odgovora prema Iranu.S druge strane, potpredsjednik JD Vance posljednjih sedmica nastoji se držati podalje od direktnih komentara o samom sukobu, što dodatno pojačava dojam da se politička odgovornost pažljivo raspoređuje unutar administracije.<h2>Cilj pristupa</h2>Prema navodima The Telegrapha, cilj ovakvog pristupa bio bi da Hegseth preuzme glavni udar javnih kritika ukoliko američko javno mnijenje počne ozbiljnije okretati leđa ratu — trend koji se, prema pojedinim anketama, već nazire.Sličan politički presedan postoji iz 2006. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD-a Džordž W. Buš smijenio ministra odbrane Donalda Rumsfelda nakon teškog poraza republikanaca na kongresnim izborima.Budući da Sjedinjene Američke Države u novembru očekuju izbori za kompletan saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu Senata, pojedini analitičari smatraju da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i ovaj put.U tom slučaju, Hegseth bi mogao postati politička žrtva kako bi vrh Republikanske stranke — uključujući i samog predsjednika Trumpa — zadržao politički prostor za distanciranje od eventualno nepopularnog rata.

Aleksandar Vučić: Svi se spremaju za rat

Odlazak jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća: Umro Jurgen Habermas

Tramp najavljuje: Uskoro ćemo Hormoški zaljev učiniti otvorenim, bombardovat ćemo do iznemoglosti

Tramp demantovao tvrdnje američkih medija: Oni su bolesni i dementni ljudi

Njemački brodari kritizirali odluku Berlina da ne šalje ratne brodove u Zaljev

Iran dopustio prolazak pojedinim indijskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Ivan Đogić iz Esfahana za "Avaz": U Iranu se život odvija normalno, iako u nezvjesnosti

Iranski general Abolfazl Šekarči poručio muslimanskim liderima: Oslonite se na Iran, SAD više nije svjetska sila

Dok Izrael planira pojačati napade na Liban: Makron tvrdi da je Bejrut spreman na direktne pregovore

Iran prijeti Ukrajini: "Uključili su se u rat, sad su legitimna meta"

Iran postavlja mine u Hormuškom moreuzu, prijeti globalni energetski haos

Izrael kreće u totalnu invaziju na Liban: "Napravit ćemo isto što u Gazi"

Bivši brazilski predsjednik iz zatvora prebačen u bolnicu zbog teške upale pluća

SAD i Izrael napali iranski Kurdistan: Više od 100 poginulih i 969 ranjenih

Pojavili se snimci: Gori ključna naftna luka u Emiratima nakon iranskog napada dronom

Da li je Pit Hegset "živi štit" za Donalda Trumpa?

Globus

Aleksandar Vučić: Svi se spremaju za rat

Odlazak jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća: Umro Jurgen Habermas

Tramp najavljuje: Uskoro ćemo Hormoški zaljev učiniti otvorenim, bombardovat ćemo do iznemoglosti

Tramp demantovao tvrdnje američkih medija: Oni su bolesni i dementni ljudi

Njemački brodari kritizirali odluku Berlina da ne šalje ratne brodove u Zaljev

Iran dopustio prolazak pojedinim indijskim brodovima kroz Hormuški moreuz

Ivan Đogić iz Esfahana za "Avaz": U Iranu se život odvija normalno, iako u nezvjesnosti

Iranski general Abolfazl Šekarči poručio muslimanskim liderima: Oslonite se na Iran, SAD više nije svjetska sila

Dok Izrael planira pojačati napade na Liban: Makron tvrdi da je Bejrut spreman na direktne pregovore

Iran prijeti Ukrajini: "Uključili su se u rat, sad su legitimna meta"

Iran postavlja mine u Hormuškom moreuzu, prijeti globalni energetski haos

Izrael kreće u totalnu invaziju na Liban: "Napravit ćemo isto što u Gazi"

Bivši brazilski predsjednik iz zatvora prebačen u bolnicu zbog teške upale pluća

SAD i Izrael napali iranski Kurdistan: Više od 100 poginulih i 969 ranjenih

Pojavili se snimci: Gori ključna naftna luka u Emiratima nakon iranskog napada dronom

Da li je Pit Hegset "živi štit" za Donalda Trumpa?