Američko Središnje zapovjedništvo CENTCOM objavilo je videosnimke na kojima se vidi kako "nevidljivi" bombarderi B-2A Spirit polijeću iz zračne baze u američkoj saveznoj državi Misuri.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">B-2 stealth bombers takeoff to conduct a mission during Operation Epic Fury, delivering long-range fire to not only eliminate the threat from the Iranian regime today, but also eliminate their ability to rebuild in the future. <a href="https://t.co/ebyUYNnOLo">pic.twitter.com/ebyUYNnOLo</a>&mdash; U.S. Central Command (@CENTCOM) <a href="https://twitter.com/CENTCOM/status/2032525588041191610?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kako se navodi, riječ je o letjelicama koje su upućene u operaciju protiv ciljeva u Iranu. Bombarderi B-2 Spirit poznati su po tehnologiji smanjene uočljivosti, zbog čega ih često nazivaju "nevidljivim" avionima.Snimci koje je objavio CENTCOM prikazuju trenutak polijetanja ovih strateških bombardera iz američke baze, nakon čega su krenuli prema misiji usmjerenoj na iranske ciljeve.Bombarderi B-2 mogu nositi precizno navođene bombe GBU-57 Massive Ordnance Penetrator, poznate kao 'razarači bunkera' (bunker buster).To su "ubojni probojnici" sposobni uništavati ojačana podzemna postrojenja, uključujući ključna iranska nuklearna postrojenja.Inicijalnu operativnu sposobnost B-2 dosegao je 1997. godine, a prvo borbeno iskustvo njegove su posade stekle već dvije godine kasnije tokom rata na Kosovu, odnosno NATO bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije. Nakon toga korišten je i u ratovima u Afganistanu, Iraku, Libiji te napadima na Jemen i ovoga ljeta u udaru na nuklearna postrojenja u Iranu.&nbsp;B-2 Spirit može nositi širok spektar konvencionalnog i nuklearnog oružja, uključujući precizno navođene bombe (JDAM), ali i termonuklearne bombe poput B61 i B83. Unutarnje spremište za oružje omogućuje mu da održi nevidljive karakteristike tijekom cijele misije. Upravo ta sposobnost, uz nenadmašni stealth, čini ga ključnim elementom američke nuklearne trijade i globalnog odvraćanja.

Objavljen snimak polijetanja letjelica iz američke vojne baze

SAD šalje "nevidljive" bombardere prema Iranu

Video / Priprema se masivni udar: SAD šalje "nevidljive"
bombardere prema Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sve se više približava složenoj političkoj i vojnoj raskrsnici u vezi s Iranom. Ne može uvjerljivo proglasiti pobjedu, dok istovremeno djeluje kao da gubi kontrolu nad sukobom koji se širi. Istovremeno, strateške i ekonomske posljedice eventualnog povlačenja iz sukoba mogle bi biti još teže nego nastavak uključenosti u rat.Tramp se još uvijek ne nalazi u situaciji kakvu su imali predsjednici poput Lindona Džonsona ili Džordža V. Buša, koji su produžavali ratove za koje se već smatralo da su izgubljeni. Ipak, brojni znakovi upozorenja već su vidljivi, piše CNN.Jedno poglavlje gotovo dvosedmičnog rata posebno pokazuje koliko je Trampova sposobnost kontrole eskalacije oslabljena – iransko zatvaranje Hormuškog moreuza, ključne tačke za svjetski izvoz nafte. Ovakav potez Teherana pokazuje da se, uprkos ogromnoj vojnoj nadmoći Sjedinjenih Država, svi problemi ne mogu riješiti silom, bez obzira na retoriku administracije o “spaljenoj zemlji”.Zatvaranje moreuza predstavlja ozbiljan vojni izazov za američku mornaricu. Rješavanje tog problema bilo bi izuzetno opasno, iako je Islamska Republika vojno slabija od Sjedinjenih Država. Istovremeno, riječ je o posljedici rata koji je Tramp započeo na osnovu, kako kritičari tvrde, “osjećaja”, što djeluje kao ozbiljno strateško potcjenjivanje. Američki zvaničnici već decenijama su znali kako bi Iran mogao reagovati na napad.- Ne možete govoriti o pobjedi ako ne možete koristiti Ormuski moreuz - rekao je penzionisani kapetan američke mornarice Lorens Brenan za CNN.- Hormuški moreuz mora ponovo biti otvoren za međunarodnu trgovinu, a to je u sadašnjim okolnostima izuzetno teško, ako ne i nemoguće.Brenan, koji je služio na nosaču aviona USS Nimitz tokom iranske talačke krize od 1979. do 1981. godine, dodao je: “Koliko god cijenim optimizam predsjednika… proglašavanje pobjede nakon prvog ili drugog dana jednostavno nije ispravno… Ovo će trajati mnogo duže nego što iko od nas očekuje.”Lančane posljedice sukoba ne odnose se samo na cijene nafte. Gubitak američkog tankera kod Iraka u četvrtak, u incidentu koji su zvaničnici opisali kao nesreću, podsjetio je na cijenu velikih vojnih mobilizacija, posebno nakon ranijih pogibija sedam Amerikanaca u sukobu.U Sjedinjenim Državama su nasilni incidenti u Virdžiniji i Mičigenu istog dana otvorili pitanje mogućih unutrašnjih posljedica rata. Iako još nije potvrđeno da su ti događaji direktno povezani sa sukobom na Bliskom istoku, pucnjava u Virdžiniji tretira se kao teroristički čin zbog povećanih napetosti i prijetnji. FBI je, u međuvremenu, incident u kojem je vozilo udarilo u sinagogu u Mičigenu opisao kao “ciljani čin nasilja protiv jevrejske zajednice”.Takva upozorenja potkopavaju tvrdnje Bijele kuće da je sukob već učinio Amerikance sigurnijima uklanjanjem mogućnosti iranske nuklearne bombe i uništavanjem balističkog raketnog programa zemlje.- Situacija s Iranom razvija se veoma brzo. Ide veoma dobro. Naša vojska je neprevaziđena. Nikada nije bilo ničega sličnog - rekao je Tramp u četvrtak.Ipak, proglašavanje Operacije “Epski bijes” potpunim neuspjehom također bi u ovom trenutku bilo preuranjeno.Nema sumnje da su zajednički američko-izraelski zračni napadi donijeli određene operativne rezultate. Ti udari su vjerovatno oslabili sposobnost Irana da djeluje izvan svojih granica, usporili su proizvodnju i zamjenu raketa i dronova te oštetili resurse koje režim koristi za unutrašnju represiju. Također je primijećeno i usporavanje tempa iranskih raketnih napada na američke saveznike u Zalivu.Iako je svaka pogibija u ratu tragična, američki gubici još uvijek se ne mogu porediti s brojem stradalih tokom okupacija Iraka i Afganistana. To su bili dugotrajni sukobi koje Tramp nije obećao ponoviti. Ipak, ratovanje je uvijek emotivno i teško ga je procijeniti dok traje.Uspostavljanje novog iranskog vrhovnog vođe dodatno je zakomplikovalo situaciju. Time su se raspršile nade da bi režim koji gotovo pola stoljeća antagonizira Sjedinjene Države mogao brzo pasti. Iako se novi vođa ne pojavljuje često u javnosti, to ne znači nužno da je režim stabilan ili dugoročan.- Procjene koje danas pravite možda neće biti tačne 5. aprila, a sigurno neće biti tačne 10. novembra - rekao je Rej Takej, viši saradnik u organizaciji Council on Foreign Relations.- Uvijek govorim ljudima u ovakvim periodima: morate biti časovničari. Svakog dana morate ponovo rastaviti i sastaviti sliku događaja, jer je riječ o izuzetno dinamičnoj situaciji koja zahtijeva veliku intelektualnu fleksibilnost.Tramp se, međutim, ne uklapa lako u takav oprezan pristup. Kao dugogodišnji poslovni čovjek sklon pretjerivanju, često govori u superlativima.- Da kažem – pobijedili smo - izjavio je u Kentakiju u srijedu.&nbsp;- Znate, nikada ne želite prerano reći da ste pobijedili. Pobijedili smo. Pobijedili smo, u prvom satu je bilo gotovo, ali pobijedili smo.Ipak, objektivna analiza događaja pokazuje da Sjedinjene Države još uvijek nisu ostvarile jasnu pobjedu. Kompleksnost situacije ozbiljno dovodi u pitanje politički korisnu naraciju o uspjehu.<h2>Kriza u Hormuškom moreuzu</h2>Efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana – prolaza kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte – te napadi na tankere u Zalivu podigli su cijene nafte i goriva širom svijeta. Američka mornarica, svjesna rizika od protivbrodskih raketa i dronova, oprezna je kada je riječ o ulasku u taj strateški prolaz. Istovremeno, troškovi osiguranja brodova naglo su porasli.Ne postoji jednostavno vojno rješenje za brzo otvaranje moreuza. Čak i ako bi prolaz bio ponovo uspostavljen, zahtijevao bi stalnu vojnu pratnju, što bi moglo biti izvan kapaciteta preopterećenih zapadnih mornarica.Bolja opcija bila bi političko rješenje s Iranom, ali Tramp insistira na bezuslovnoj predaji, dok Teheran takav zahtjev odbacuje.- Stvarni problem je što ne postoji dobar način da se Ormuski moreuz otvori silom, jer ga Iran može držati zatvorenim s vrlo malim brojem jeftinih dronova - rekla je Dženifer Kavano, direktorica za vojne analize u organizaciji Defense Priorities.- Ovo je ono na šta smo mnogi upozoravali prije početka rata – izazovi koje Iran predstavlja nisu samo vojni nego i politički i zahtijevaju političko rješenje. Balistička infrastruktura Irana i nuklearni program spadaju u pitanja koja se ne mogu riješiti isključivo vojno - dodala je Kavano.<h2>Problem vrhovnog vođe</h2>Ubijanje ajatolaha Alija Hamneija tokom prvih napada američko-izraelskog rata predstavilo je sukob kao pokušaj promjene režima. Međutim, dolazak njegovog sina Moždtabа Hamneija na čelo države dodatno je zakomplikovao Trampovu priču o uspjehu.Demokratski kongresmen Džejk Očinklos, veteran Marinskog korpusa, izjavio je za CNN da je novi vrhovni vođa “još ekstremniji i još tvrđi od svog oca”.<h2>Hoće li Izrael stati?</h2>Ako Tramp u nekom trenutku odluči okončati rat iz političkih razloga, nije sigurno da bi Izrael pristao na takav potez. Ta država je navikla na dugotrajne regionalne sukobe, a već postoje naznake da se strateški ciljevi Vašingtona i Tel Aviva ne poklapaju u potpunosti.Tramp je u nedjelju izjavio da će kraj rata biti “zajednička odluka” njega i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Takva izjava ponovo je otvorila pitanje koliki uticaj Izrael ima na američke vojne odluke.<h2>Nuklearno pitanje</h2>Tramp tvrdi da je dodatno uništio iranski nuklearni program, za koji je ranije rekao da je već bio “uništen” u zračnim napadima prošle godine. Međutim, ako Iran zadrži zalihe visoko obogaćenog uranijuma, Teheran bi i dalje imao teorijsku mogućnost ponovnog pokretanja nuklearnog programa u budućnosti.Postojale su spekulacije da bi Tramp mogao narediti specijalnu operaciju kako bi se uklonio radioaktivni materijal. Takva misija, međutim, zahtijevala bi ogromne kopnene snage i nosila bi izuzetno visok rizik.Tijelo Ujedinjenih nacija za nuklearni nadzor procjenjuje da se u nuklearnoj elektrani u Isfahanu još uvijek nalazi oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranijuma. Bez uklanjanja tih zaliha Vašington nikada ne može biti potpuno siguran u iranske nuklearne ambicije.<h2>Politička stagnacija u Iranu</h2>Tramp je na početku rata poručio Irancima da “sat vaše slobode otkucava” i pozvao ih na pobunu protiv teokratske vlasti. Do sada, međutim, nema vidljivih znakova takvog ustanka.Mnogi analitičari smatraju da je realniji scenario da će vlast u Teheranu nakon završetka bombardovanja pokrenuti još brutalniji obračun s političkim protivnicima.<h2>Politička situacija u Americi</h2>Zvaničnici pokušavaju uvjeriti američku javnost da je rast cijena nafte privremen i da predstavlja kratkoročnu žrtvu za dugoročnu korist. Ipak, kako rat traje, a troškovi rastu, sve je manje vjerovatno da će američki građani dijeliti Trampov osjećaj pobjede.Istorija pokazuje da završeci ratova rijetko izgledaju tako jasno i nedvosmisleno kao američka pobjeda nad nacizmom i imperijalnim Japanom 1945. godine.Tramp se zato suočava s ključnim političkim izazovom: mora iz sukoba izaći s pobjedom prije nego što početna prednost vojne moći oslabi, a slabiji protivnik pretvori rat u dugotrajni test američke izdržljivosti.

Ne može uvjerljivo proglasiti pobjedu, dok istovremeno djeluje kao da gubi kontrolu nad sukobom koji se širi

Tramp još nije pobijedio u ratu s Iranom, a pitanje je i kako će: Dokazi su jasni, baš kao i problemi koje ima

Ujedinjene nacije zatražile su 308 miliona dolara pomoći za Liban kako bi se zemlja mogla nositi s humanitarnim posljedicama rata, u kojem je više od 800.000 stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove.Generalni sekretar Antonio Gutereš (Antonio Guterres) poručio je iz Bejruta da riječi solidarnosti moraju biti praćene konkretnim djelovanjem. Tom prilikom najavio je pokretanje kampanje za prikupljanje međunarodne pomoći.<h2>Eskalacija sukoba</h2>Sukobi su eskalirali nakon što je Izrael prošle sedmice pokrenuo ofanzivu protiv Hezbolaha (Hezbollah), libanske militantne grupe koju podržava Iran. Ta organizacija je 2. marta otvorila vatru na Izrael, navodeći da time osvećuje ubistvo iranskog vrhovnog vođe.Hezbolah je nastavio svakodnevne raketne i napade dronovima, dok je Izrael proširio kopnene operacije i zračne udare. Izraelske snage bombardovale su i dijelove Bejruta, kao i druga područja Libana. Prema dostupnim podacima, u napadima je poginulo gotovo 700 ljudi, dok je više od 800.000 stanovnika raseljeno nakon upozorenja izraelske vojske da napuste svoje domove.<h2>Nedostatak sredstava</h2>Humanitarne organizacije upozoravaju da su zbog nedostatka sredstava već morale ograničiti distribuciju pomoći. Zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu Karl Skau (Carl Skau) rekao je da se pomoć trenutno usmjerava samo onima koji su na ivici gladi.- S porastom potreba moraju rasti i resursi. Oni se nikako ne smiju smanjivati - rekao je Skau za Reuters.Humanitarne organizacije također upozoravaju da globalne krize dodatno otežavaju reakciju međunarodne zajednice u Libanonu, koji se već godinama suočava s teškom ekonomskom situacijom. Zemlju su prethodno pogodili ekonomski kolaps 2019. godine, razorna eksplozija u luci u Bejrutu 2020. te sukobi između Izraela i Hezbolaha 2024. godine.<h2>25 posto potrebnih sredstava</h2>Agencija UN-a za izbjeglice UNHCR ranije je saopćila da je za programe pomoći u Liban u 2025. godini dobila tek 25 posto potrebnih sredstava, zbog čega su pojedini programi novčane pomoći već smanjeni.Direktor organizacije Solidarites International (Solidarites International) za Liban Danijel Regaci (Daniele Regazzi) upozorio je da bi, ukoliko uskoro ne stigne nova finansijska pomoć, sredstva koja su trenutno dostupna mogla biti potrošena već u narednim sedmicama.

Više od 800.000 ljudi napustilo domove zbog rata

UN traži 308 miliona dolara pomoći za Liban

Iran je večeras izvršio novi raketni napad na Izrael. Izvještaji ukazuju na tri mjesta udara u centralnom dijelu zemlje nakon napada balističkim projektilima, što je dovelo i do izbijanja požara.

<blockquote class="twitter-tweet">Impacts were reported at at least three sites in Shoham and Tel Aviv. Most of the footage shared by Israeli media shows impacts in Shoham. <a href="https://t.co/jTjlFzdCqa">https://t.co/jTjlFzdCqa</a> <a href="https://t.co/PsTCij4Pvq">pic.twitter.com/PsTCij4Pvq</a>&mdash; OSINTWarfare (@OSINTWarfare) <a href="https://twitter.com/OSINTWarfare/status/2032519895628300406?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Još uvijek nije jasno da li su udari i požari izazvani padom krhotina presretnutih raketa ili podstreljivom koje se oslobađa iz kasetne bojeve glave. Nadležne službe pokušavaju utvrditi tačan uzrok štete na pogođenim lokacijama.

<blockquote class="twitter-tweet">Footage shows submunitions dispersing after separating from an Iranian ballistic missile armed with a cluster warhead over Tel Aviv. <a href="https://t.co/Cd8mrZcOUO">pic.twitter.com/Cd8mrZcOUO</a>&mdash; OSINTWarfare (@OSINTWarfare) <a href="https://twitter.com/OSINTWarfare/status/2032517492447338518?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju podstreljivo kako se raspršuje nakon odvajanja od iranskog balističkog projektila opremljenog kasetnom bojevom glavom iznad Tel Aviva. Na snimcima se vidi trenutak kada se projektil razdvaja i rasipa manju municiju iznad grada.Udari su zabilježeni na najmanje tri lokacije u Shohamu i Tel Avivu. Većina snimaka koje su objavili izraelski mediji prikazuje posljedice udara upravo u Shohamu.

Udari su zabilježeni na najmanje tri lokacije u Shohamu i Tel Avivu

Video / Strašan napad Irana na Izrael: Tel Aviv zasuli kasetnim raketama

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je SAD "mnogo ispred roka" u ratu s Iranom, tvrdeći da je uništeno gotovo 90 posto raketa Teherana, javlja Anadolu.- Ide vrlo dobro. Mnogo smo ispred roka, mnogo ispred. Nismo imali pojma da ćemo biti toliko ispred. Uništili smo blizu 90 posto njihovih raketa - rekao je Tramp u intervjuu za FOX News.Upitan o izvještajima da se iranska vlada vjerovatno neće uskoro srušiti, rekao je: "Mislim da je to vrlo velika prepreka. To će se dogoditi, ali možda ne odmah."Na pitanje o iranskim zalihama obogaćenog urana, Tramp je rekao da SAD "nije fokusiran na to", ali je dodao: "U nekom trenutku bismo mogli biti."Napadi su se dogodili usred rastućih tenzija širom Bliskog istoka, koje su se rasplamsale otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara, u kojem je do sada ubijeno oko 1.300 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija, a ranjeno više od 10.000, prema iranskim vlastima.Teheran je odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američka vojna sredstva, što je rezultiralo žrtvama i oštećenjem civilne infrastrukture.

Mnogo smo ispred roka. Nismo imali pojma da ćemo biti toliko ispred, kazao je

Tramp tvrdi da je SAD "ispred plana" u ratu s Iranom i da je većina raketa uništena

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens (JD Vance) odbio je otkriti kakav je savjet dao predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump) u vezi s ratom protiv Irana, poručivši da su takvi razgovori povjerljivi i da bi njihovo iznošenje u javnost moglo imati ozbiljne posljedice, piše CNN.<h2>Šta je savjetovao predsjedniku?</h2>Na pitanje šta je savjetovao predsjedniku dok je razmatrao vojne opcije protiv Irana, Vens je rekao da su te rasprave vođene u zatvorenom krugu i da ih ne namjerava javno prepričavati.- Ne bih vas želio razočarati, ali neću sada pred svima otkriti šta sam tačno rekao u toj povjerljivoj prostoriji. Dijelom zato što ne želim završiti u zatvoru, a dijelom zato što smatram da je važno da predsjednik Sjedinjenih Država može razgovarati sa svojim savjetnicima bez straha da će te informacije odmah završiti u medijima - rekao je Vens tokom govora u Sjevernoj Karolini.<h2>Bez potpune saglasnosti</h2>Ipak, sam Tramp je ranije otkrio da njegov potpredsjednik nije bio potpuno saglasan s idejom vojne akcije. Govoreći novinarima, predsjednik je rekao da se Vens u određenoj mjeri filozofski razlikovao od njega te da je bio nešto manje entuzijastičan kada je riječ o pokretanju operacije.Prema ranijem izvještaju CNN-a, Vens je u početku zaista bio skeptičan prema napadima na Iran. Međutim, kada je postalo jasno da Tramp namjerava provesti vojnu akciju, podržao je stav da se operacija izvede brzo i odlučno.Vens, koji je prvi veteran Marinskog korpusa na funkciji potpredsjednika SAD-a, ranije je više puta kritikovao bivše američke administracije zbog slanja vojnika u dugotrajne sukobe bez jasno definisanog cilja i strategije.

Potpredsjednik SAD-a kaže da su razgovori o ratu sa Iranom bili povjerljivi

Vens izbjegao odgovor o savjetima Trampa: "Ne želim ići u zatvor"

Sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, Ali Laridžani, oštro je uzvratio američkom ministru odbrane Pitu Hegsetu, nakon što je šef Pentagona javno tvrdio da se iranski vrh skriva pod zemljom "poput pacova". Laridžani je na provokacije odgovorio snimcima masovnih okupljanja u Teheranu, ali i porukom koja je izazvala buru na društvenim mrežama.- Gospodine Hegset! Naši lideri su bili i još uvijek su među narodom. Ali vaši lideri? Na Epstinovom otoku! - poručio je Laridžani, direktno aludirajući na skandalozni otok osuđenog pedofila Džefrija Epstina, koji je godinama povezan s američkom političkom i društvenom elitom.

<blockquote class="twitter-tweet">Mr. Hegseth! Our leaders have been, and still are, among the people. But your leaders? On Epstein&#39;s island! <a href="https://t.co/iywavTegyv">https://t.co/iywavTegyv</a> <a href="https://t.co/rxFhzsWoq5">pic.twitter.com/rxFhzsWoq5</a>&mdash; Ali Larijani | علی لاریجانی (@alilarijani_ir) <a href="https://twitter.com/alilarijani_ir/status/2032488143568425368?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Reakcija je uslijedila nakon što je Hegset iznio tvrdnje da je iransko rukovodstvo u rasulu, te da je novi Vrhovni vođa ranjen i sakriven. - Iransko rukovodstvo nije u boljem stanju; očajni i sakriveni – otišli su pod zemlju, prestravljeni. To je ono što pacovi rade. Znamo da je novi takozvani Vrhovni vođa ranjen i vjerovatno unakažen - izjavio je ranije Hegset, komentarišući nedostatak video obraćanja iz Teherana.Ipak, današnji snimci s obilježavanja Dana Kudsa u Iranu demantuju tvrdnje Pentagona. Brojni visoki zvaničnici, uključujući predsjednika Masuda Pezaškijana i samog Laridžanija, viđeni su kako slobodno šetaju ulicama Teherana pružajući podršku palestinskom narodu, čime su poslali jasnu poruku da se ne boje američkih i izraelskih prijetnji.

Odgovor je uslijedio nakon što je Hegset iznio tvrdnje da je iransko rukovodstvo u rasulu, te da je novi Vrhovni vođa ranjen i sakriven

Laridžani odbrusio Hegsetu: "Naši lideri su s narodom, a vaši na Epstinovom otoku"

Američka vojska poslala je na Bliski istok 10.000 presretačkih dronova Merops s umjetnom inteligencijom, koji su prvobitno bili razvijeni za potrebe Ukrajine. Njihova namjena je jačanje odbrane od napada iranskih bespilotnih letjelica.Cijena jednog drona kreće se između 14.000 i 15.000 dolara, ali bi kod većih narudžbi mogla pasti na između 3000 i 5000 dolara. To je znatno jeftinije u poređenju s raketnim odbrambenim sistemima poput Patriota (Patriot) ili THAAD-a (THAAD), kod kojih jedno presretanje može koštati više od četiri miliona dolara.Osim dronova Merops (Merops), Sjedinjene Američke Države rasporedile su i eksplozivne kvadrokoptere Bamblbi (Bumblebee). Ove letjelice dizajnirane su za lov na neprijateljske dronove i njihovo uništavanje sudarom u zraku.

Letjelice s umjetnom inteligencijom jačaju odbranu od iranskih napada

SAD šalje 10.000 AI dronova na Bliski istok

Više od dvadeset snažnih eksplozija odjeknulo je središnjim dijelom Izraela u napadu koji je izveo Iran. Prema prvim dostupnim informacijama, korišteni su balistički projektili s kasetnim bojevim glavama.

<blockquote class="twitter-tweet">More than 20 explosions were heard in central Israel: it was an attack by Iran using ballistic missiles with cluster warheads. <a href="https://t.co/1xP0xVJCeD">pic.twitter.com/1xP0xVJCeD</a>&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/2032519805849227448?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U Tel Avivu, centralnom dijelu Izraela, kao i u dijelovima Zapadne obale, oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost, upozoravajući građane na nadolazeću prijetnju. Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopćila je da je iranska vojska lansirala rakete i dronove na Izrael u koordinaciji s libanskim saveznikom Teherana, Hezbolahom. U međuvremenu, izraelska vojska izvještava da su dvije serije zračnih napada tokom noći i jutros u Teheranu uključivale 90 borbenih aviona koji su ispalili 200 bombi na “brojna” sigurnosna sjedišta iranskog režima. Ciljevi su uključivali regionalno sjedište IRGC-a, centralno sjedište paravojne snage Basij, te nekoliko objekata iranskih unutrašnjih sigurnosnih službi.

Prema prvim dostupnim informacijama, korišteni su balistički projektili s kasetnim bojevim glavama

Iran napao Izrael balističkim projektilima

Video / Iran napao Izrael balističkim projektilima

Američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) izjavio je da je vojna kampanja Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana postigla izuzetne rezultate, optužujući pritom novinare da umanjuju uspjehe američke vojske na ratištu. Na konferenciji za medije u Pentagonu, o kojoj piše The Guardian, oštro je kritikovao način na koji mediji izvještavaju o ratu.Govoreći uz načelnika Združenog štaba, generala Dena Kejna (Dan Caine), Hegset je kazao da je Iran nakon 13 dana napada ostao bez funkcionalnog zrakoplovstva, mornarice i proturaketne odbrane. Prema njegovim riječima, združena američko-izraelska zračna kampanja od početka sukoba pogodila je više od 15.000 ciljeva.- Sjedinjene Države uništavaju vojsku radikalnog iranskog režima na način kakav svijet još nije vidio - rekao je Hegset novinarima. Dodao je i da je iranska sposobnost proizvodnje balističkih projektila „funkcionalno poražena“, tvrdeći da se iranski vođe skrivaju pod zemljom.<h2>Visoki iranski zvaničnici</h2>Ipak, pojedini visoki iranski zvaničnici pojavili su se na snimcima sa skupa u Teheranu povodom Dana Kudsa. Među njima su predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian), šef sigurnosti Ali Laridžani (Ali Larijani) te ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi).Hegset je iznio i tvrdnju da je novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei (Mojtaba Khamenei), koji je izabran prije nekoliko dana nakon atentata na njegovog oca Alija Hameneija (Ali Khamenei), "0ranjen i vjerovatno unakažen". Ta informacija, međutim, nije nezavisno potvrđena.<h2>Iranski napadi se nastavljaju</h2>Analitičari iz Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War) potvrdili su da je iranska vojna infrastruktura pretrpjela veliku štetu, pozivajući se na komercijalne satelitske snimke. Uprkos tome, iranski napadi se nastavljaju. Državni mediji u Iranu navode da je Islamska revolucionarna garda (Islamic Revolutionary Guard Corps) nastavila lansirati projektile i dronove prema američkim vojnim objektima u zemljama Zaljeva i u Izraelu.Hegset je potvrdio i da američka vojska vodi istragu o zračnom napadu na žensku školu u Iranu, u kojem je poginulo najmanje 175 ljudi. Istragu vodi general koji nije dio američkog Središnjeg zapovjedništva, a prema preliminarnim informacijama, upravo su američke snage bombardovale tu zgradu.General Den Kejn naveo je da su američke snage koristile „prve precizne udarne projektile ikada upotrijebljene u borbi“, koji mogu pogoditi ciljeve duboko u neprijateljskoj teritoriji.<h2>Hormuški moreuz</h2>Pentagon je priznao i da je Hormuški tjesnac, ključna pomorska ruta za transport nafte, djelimično zatvoren za komercijalni promet. Govoreći o tome, Hegset je rekao da je jedini razlog blokade to što Iran puca na brodove koji prolaze tim područjem.<h2>Kritikovanje medija</h2>Tokom cijelog brifinga Hegset je više puta kritikovao medijsko izvještavanje o ratu, čak predlažući kakvi bi naslovi trebali biti na televizijskim vijestima.&nbsp;- Možda bi trebalo pisati: Iran je sve očajniji - rekao je.Jedan novinar je naveo da mu je, zajedno s fotoreporterima, bio zabranjen ulaz na brifing jer su neke objavljene fotografije ministra odbrane ocijenjene kao "nelaskave".U tom kontekstu Hegset je spomenuo i Dejvida Elisona (David Ellison), saveznika Donalda Trampa (Donald Trump), koji je glavni kandidat za preuzimanje matične kompanije televizijske mreže CNN. Elison je, prema navodima medija, poručio da bi u slučaju preuzimanja proveo velike promjene u toj kući.Na kraju obraćanja Hegset je pozvao Amerikance da ostanu "na koljenima" u molitvi za američke vojnike, naglašavajući da služi "Bogu, vojnicima, zemlji, ustavu i predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država".

Možda bi trebalo pisati: Iran je sve očajniji, kazao je ministar odbrane

Hegset napao medije: Umanjujete uspjehe američke vojske

Ozbiljno zdravstveno stanje Moždtabe Hamneija, novog lidera Irana, i njegova navodna nesposobnost da kontinuirano i redovno komunicira s odgovornim zvaničnicima i institucijama zemlje izazivaju intenzivne političke nemire. Vjerski lideri i političke ličnosti u režimu sve otvorenije izražavaju kritike.Prema informacijama Iran Internationala, Ali Asgar Hejazi, zamjenik šefa kabineta Moždtabe Hamneija, i Ali Reza Arafi, advokat privremenog Saveta vodstva, predvode kritike usmjerene na stanje novog lidera. Njihove primjedbe fokusirane su na njegovo fizičko stanje, ali i na sposobnost da upravlja politikom i vlašću u zemlji. Kritičari pokušavaju da vrate moć privremenom Vijeću eksperata, priznajući njegovu ulogu u rješavanju političke krize.Hejazi i Arafi, obojica uticajni lideri, također kritikuju rastuću moć Korpusa garde Islamske revolucije i dominaciju njihovih generala u donošenju odluka. Pored toga, nekoliko izvora koji su željeli ostati anonimni potvrdilo je da je Hejazi preživio izraelski napad i da nije poginuo, kako su ranije izvještavali izraelski mediji.Ova situacija slijedi nakon intenzivne političke nestabilnosti u Iranu, nakon smrti Alija Hamneija i formiranja privremenog Vijeća eksperata. To Vijeće uključuje šefa vlade Masuda Pezeškijana i šefa pravosuđa Golamhoseina Mohsena Ejeija. Proglašenje Moždtabe Hamneija za novog lidera Islamske Republike izazvalo je sumnje i neizvjesnost u vezi sa njegovom sposobnošću da vodi zemlju.Važno je napomenuti da se Moždtaba Hamnei još nije pojavio u javnosti, i nijedna slika ili video snimak njega kao novog lidera još nije objavljen. Objavljivanje njegove prve tekstualne poruke u četvrtak izazvalo je dodatne sumnje u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem i sposobnošću da upravlja Iranom.

Vjerski lideri i političke ličnosti u režimu sve otvorenije izražavaju kritike

Viši vjerski zvaničnici dovode u pitanje sposobnost Moždtabe Hamneija da upravlja Iranom

Program Rewards for Justice pri američkom State Departmentu u petak je objavio nagradu od 10 miliona dolara za informacije koje bi dovele do deset ključnih komandanata iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

<blockquote class="twitter-tweet">Got information on these Iranian terrorist leaders? Send us a tip. It could make you eligible for a reward and relocation. <a href="https://t.co/y7avkqdGWw">pic.twitter.com/y7avkqdGWw</a>&mdash; Rewards for Justice (@RFJ_USA) <a href="https://twitter.com/RFJ_USA/status/2032482180568654025?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Objavljena na X od strane programa Rewards for Justice (Nagrada za pravdu), obavijest imenuje visoke zvaničnike, uključujući novoimenovanog iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Mojtabu Hameneija, zamjenika načelnika Ureda vrhovnog vođe Alija Asghara Hejazija, general-majora Yahyu Rahima Safavija, sekretara Vijeća nacionalne sigurnosti Alija Laridžanija, ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija i ministra obavještajnih službi Esmaeila Khatiba.Ponuda dolazi usred tekućih napada američkih i izraelskih snaga i dok Iran nastavlja svoje odmazde širom regije. Ministarstvo poziva doušnike da dostave dojave putem šifriranih kanala, nudeći potencijalno preseljenje uz finansijsku nagradu.

Ministarstvo poziva doušnike da dostave dojave putem šifriranih kanala, nudeći potencijalno preseljenje uz finansijsku nagradu

SAD nude nagradu do 10 miliona dolara za informacije o liderima Iranske revolucionarne garde


Na prvi pogled sve djeluje kao još jedna epizoda u dugoj historiji američkih intervencija: precizni udari, poznate skraćenice oružja i samouvjerene izjave iz Vašingtona.Međutim, kako se rat protiv Irana razvija, iza kulisa počinju da izbijaju stvari o kojima se ranije govorilo samo u zatvorenim krugovima. Sukob je, htjeli to zvaničnici ili ne, otvorio pitanje koliko je američka vojna mašinerija zaista spremna za dug i intenzivan konflikt.Najvidljiviji znak tog problema pojavljuje se tamo gdje se obično najmanje očekuje – kod samih saveznika. Pentagon sve češće poseže za oružjem koje je već prodato evropskim i azijskim državama.Sistemi i municija koji su godinama stajali u njihovim planovima odbrane sada, po hitnom nalogu, završavaju u Perzijskom zalivu. U praksi to znači da zemlje koje su ih kupile i ugradile u sopstvene budžete moraju da ih ustupe američkoj operaciji.U javnosti se sve predstavlja kao doprinos „kolektivnoj bezbjednosti“, ali iza zatvorenih vrata mnogi saveznici računaju kolika će rupa ostati u njihovim sopstvenim sistemima odbrane.<h2>Strateška samoodbrana</h2>U tom kontekstu sve češće se govori o prvoj velikoj grešci američkih planera – strateškoj samoobmani. U Vašingtonu se godinama održavala slika Irana kao regionalne države opterećene sopstvenim problemima.Mnogo rjeđe se priznaje da Teheran raspolaže razvijenim raketnim programom, flotom bespilotnih letjelica, komplikovanim terenom i iskustvom iz dugotrajnih vojnih sukoba.U političkim krugovima dugo je cirkulisala prilično jednostavna priča: snažan početni udar, malo „revolucionarnog raspoloženja“ u Teheranu i vlast bi se urušila uz aplauz pristalica demokratskog liberalizma.Ali stvari su počele da izgledaju drugačije onog trenutka kada su stigle prve ozbiljne raketne salve. Izraelski protivvazdušni štit, uključujući i čuvenu Gvozdenu kupolu, pokazao je ograničenja koja su ranije rijetko pominjana.Sistem koji prilično efikasno pogađa pojedinačne ciljeve počinje da se muči kada se suoči s velikim brojem projektila istovremeno. Umjesto zaključka da sama arhitektura protivvazdušne odbrane ima granice u ratu visokog intenziteta, iz Vašingtona se i dalje čuje poznata rečenica: potrebno je samo još više ojačati perimetar.Kritičari, međutim, tvrde da problem nije samo u količini presretača već u doktrini koja je dugo bila prilagođena slabijem protivniku.<h2>Proizvodnja</h2>Druga greška odnosi se na nešto mnogo prozaičnije – proizvodnju. Ukrajinski front je već nagovijestio koliko se brzo troše granate, mine, precizno navođene rakete i presretači.Ispostavilo se da čak ni američka industrija, naviknuta na visoke profite i monopolske ugovore, ne može da prati tempo potrošnje kakav nameće savremeni rat. Poslije četiri godine kontinuirane podrške Ukrajini i drugim partnerima, zalihe onoga što se može brzo rasporediti značajno su smanjene.Zbog toga sukob s Iranom nije počeo iz, kako se često zamišlja, beskonačnih skladišta Pentagona, već u trenutku kada je već postojao hronični manjak određenih vrsta municije.Protivraketni sistemi PAC-3, SM-2, SM-6 i SM-3, kao i krstareće rakete Tomahawk – skraćenice koje su decenijama predstavljane kao simboli „nesalomive demokratije“ – odjednom se broje pojedinačno. Nekada su se računale po brodovima ili transportnim vozovima; danas svaka raketa ima svoju cijenu i svoju evidenciju.Priznati takvo stanje značilo bi priznati i nešto mnogo šire: da Sjedinjene Države više ne mogu istovremeno voditi veliki rat, obuzdavati Kinu, pomagati Kijev i sprovoditi operacije na Bliskom istoku. Zato iz Bijele kuće stižu poruke da nema nikakvog deficita i da se sve odvija prema planu. Ipak, interni izvještaji i nervozne reakcije saveznika govore drugačije.<h2>Politički nivo</h2>Treća greška, kako sve češće tvrde analitičari, nalazi se na političkom nivou. Administracija Donalda Trampa i ministar odbrane Pit Hegset računali su na brz scenario: snažan početni šok, eventualne podjele unutar iranske elite i zatim brza „demokratska tranzicija“.Prema informacijama koje su procurile iz Pentagona, ozbiljni planovi rijetko su razmatrali mogućnost da vojna operacija traje mjesecima ili čak godinama.A upravo to je scenario koji se sada sve češće pominje. Jer priznati dugotrajnu kampanju znači otvoreno reći američkoj javnosti da zemlja za takav rat nije spremna – ni po pitanju zaliha ni po pitanju industrijskih kapaciteta.Mnogo je jednostavnije održavati sliku „krhkog i zaostalog Irana“ i svaku vijest o protestima u Teheranu predstavljati kao dokaz da je promjena vlasti iza ugla.U međuvremenu, troškovi rastu gotovo svakodnevno. Već u prvim sedmicama ispaljene su stotine raketa Tomahawk i hiljade druge precizno navođene municije.Dodaju se i presretači Patriot sistema, kao i rakete SM-3 i SM-6 koje su lansirane da presretnu iranske projektile. Računica je jednostavna: svaka od tih raketa košta koliko godišnji budžeti nekih manjih država.Zato svaki novi „ratni brojač“ koji se pojavi u javnosti izaziva vidljivu nervozu u Vašingtonu. Kada stvarne cifre počnu da kruže internetom, geopolitika se brzo pretvara u mnogo jednostavnije pitanje za američke birače: zašto novac koji je jučer bio obećan za školu, bolnicu ili most u Ohaju sada finansira još jedan neizvjestan eksperiment Pentagona?Za sada, zvanični odgovori ostaju isti – sve ide po planu. Ipak, iza kulisa ostaje utisak da je ovaj sukob otvorio mnogo dublju raspravu o realnim granicama moći, industrije i strategije.A kada se takva pitanja jednom pojave u javnosti, rijetko kada nestanu brzo. Možda je upravo to najvažnija posljedica čitave priče, prenosi <a href="https://webtribune.rs/tri-cinjenice-koje-pentagon-nije-uzeo-u-obzir-u-vezi-sa-iranom/">webtribune.rs</a>.

Sukob je, htjeli to zvaničnici ili ne, otvorio pitanje koliko je američka vojna mašinerija zaista spremna za dug i intenzivan konflikt

Tri činjenice koje Pentagon nije uzeo u obzir u vezi sa Iranom

Rat na Bliskom istoku snažno je utjecao na promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Kroz Hormuški tjesnac je u martu prošlo svega 77 brodova, što predstavlja ogroman pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je između 1. i 11. marta zabilježeno 1229 prolazaka. Podatke je objavila kompanija za pomorske informacije Lloyd’s List Intelligence (Lloyd’s List Intelligence).Prema navodima Lloyd’s List Intelligence (Lloyd’s List Intelligence), većinu brodova koji su prošli tjesnacem čini tzv. „flota u sjeni“. Radi se o plovilima koja se koriste za zaobilaženje zapadnih sankcija i propisa, a najčešće su povezana s Rusijom i Iranom. To su često stari i dotrajali brodovi u lošem stanju, bez adekvatnog osiguranja i sa nejasnom vlasničkom strukturom.

Prolaz brodova drastično smanjen

Tramp tvrdi da su SAD uništile iranske brodove, Teheran poručuje da u potpunosti kontroliše Hormuški moreuz

Dramatičan pad prometa Hormuškim moreuzom

Dvije osobe su poginule, a više njih je povrijeđeno danas kada su dronovi pali u provinciji Sohar u Omanu, saopćila je državna novinska agencija te zemlje.Državna agencija Omana, pozivajući se na bezbjednosni izvor, javila je da je jedan dron pogodio industrijsku zonu Al-Avahi u provinciji Sohar, pri čemu su poginula dva strana državljanina, dok je više osoba povrijeđeno, prenijela je Al Džazira.Drugi dron pao je na otvoreno područje i tom prilikom nije bilo povrijeđenih, navodi agencija, dodajući da nadležne vlasti istražuju incident.Vlada Indije potvrdila je da su među žrtvama dva indijska državljanina, dok je među 11 povrijeđenih osoba deset državljana Indije.- Sa dubokim žaljenjem saopštavamo da su dva indijska državljanina izgubila život u napadu. Od 11 povrijeđenih, deset su državljani Indije. Petoro je već otpušteno iz bolnice nakon ukazane pomoći, dok se preostalih pet nalazi na liječenju. Nijedna povreda nije teška", rekao je Mahadžan, prenijela je televizija Nju Delhi.Indijske vlasti su, kako je dodao, u stalnom kontaktu sa lokalnim zvaničnicima i kompanijom u kojoj su radili povrijeđeni kako bi pružile pomoć, dok diplomatska misija Indije pomaže i u repatrijaciji posmrtnih ostataka poginulih.

Poginula dva strana državljanina

Dvije osobe poginule u napadu dronovima u Omanu

Izraelske odbrambene snage (IDF – Israel Defense Forces) objavile su najnovije podatke o vojnim operacijama protiv Irana i Hezbolaha, prema kojima je do sada izvedeno skoro 9000 napada.Prema informacijama IDF-a, Izrael je u posljednje dvije sedmice izveo oko 7600 napada na ciljeve u Iranu. Od toga je približno 4700 udara bilo usmjereno na iranski raketni program, a više od 2000 protiv „stožera i imovine“. Izraelske zračne snage također su, kako se navodi, obavile više od 380 letova u iranskom zračnom prostoru.IDF je izvijestio i o više od 1100 napada na Hezbollah u Libanu, gdje djeluje ta militantna skupina koju podržava Iran. Izraelska vojska tvrdi da je u tim napadima ubijeno više od 380 Hezbollahovih „terorista“. Mete u Libanonu uključivale su oko 190 ciljeva povezanih sa snagama Radwana, više od 200 raketnih položaja i lansera, oko 35 zapovjednih i kontrolnih centara te približno 80 višekatnica koje je organizacija koristila.S druge strane, Liban je u više navrata optužio Izrael za napade na civilnu infrastrukturu, navodeći kao primjer i jučerašnji napad na sveučilišni kampus u Bejrutu, u kojem su poginule dvije osobe.

Video / Priprema se masivni udar: SAD šalje "nevidljive" bombardere prema Iranu

Tramp još nije pobijedio u ratu s Iranom, a pitanje je i kako će: Dokazi su jasni, baš kao i problemi koje ima

UN traži 308 miliona dolara pomoći za Liban

Video / Strašan napad Irana na Izrael: Tel Aviv zasuli kasetnim raketama

Tramp tvrdi da je SAD "ispred plana" u ratu s Iranom i da je većina raketa uništena

Vens izbjegao odgovor o savjetima Trampa: "Ne želim ići u zatvor"

Laridžani odbrusio Hegsetu: "Naši lideri su s narodom, a vaši na Epstinovom otoku"

SAD šalje 10.000 AI dronova na Bliski istok

Video / Iran napao Izrael balističkim projektilima

Hegset napao medije: Umanjujete uspjehe američke vojske

Viši vjerski zvaničnici dovode u pitanje sposobnost Moždtabe Hamneija da upravlja Iranom

SAD nude nagradu do 10 miliona dolara za informacije o liderima Iranske revolucionarne garde

Tri činjenice koje Pentagon nije uzeo u obzir u vezi sa Iranom

Dramatičan pad prometa Hormuškim moreuzom

Dvije osobe poginule u napadu dronovima u Omanu

Izvedeno gotovo 9000 napada na Iran i Hezbollah

Globus

Video / Priprema se masivni udar: SAD šalje "nevidljive" bombardere prema Iranu

Tramp još nije pobijedio u ratu s Iranom, a pitanje je i kako će: Dokazi su jasni, baš kao i problemi koje ima

UN traži 308 miliona dolara pomoći za Liban

Video / Strašan napad Irana na Izrael: Tel Aviv zasuli kasetnim raketama

Tramp tvrdi da je SAD "ispred plana" u ratu s Iranom i da je većina raketa uništena

Vens izbjegao odgovor o savjetima Trampa: "Ne želim ići u zatvor"

Laridžani odbrusio Hegsetu: "Naši lideri su s narodom, a vaši na Epstinovom otoku"

SAD šalje 10.000 AI dronova na Bliski istok

Video / Iran napao Izrael balističkim projektilima

Hegset napao medije: Umanjujete uspjehe američke vojske

Viši vjerski zvaničnici dovode u pitanje sposobnost Moždtabe Hamneija da upravlja Iranom

SAD nude nagradu do 10 miliona dolara za informacije o liderima Iranske revolucionarne garde

Tri činjenice koje Pentagon nije uzeo u obzir u vezi sa Iranom

Dramatičan pad prometa Hormuškim moreuzom

Dvije osobe poginule u napadu dronovima u Omanu

Izvedeno gotovo 9000 napada na Iran i Hezbollah