Pjevač Dženan Lončarević (47) nedavno je objavio spot za svoju novu pjesmu "Ako sutra me nema", koja je nastala kao plod saradnje sa Sergejem Ćetkovićem.
Lončarević je osnovnu i srednju školu završio je u Prijepolju, gdje se počeo zanimati za muziku i sviranje gitare.&nbsp;Na festivalu Feras 05, s pjesmom "Da si tu", ulazi u superfinale i osvaja nagradu kao najbolji debitant. Pjevačku reputaciju stjecao je svirajući u Prijepolju, Novom Pazaru, Užicu, Sjenici, da bi se 2006. pojavio u Beogradu. Triput je učestvovao na Budvanskom festivalu, a na prvom učešću dobio je nagradu za "mediteranski zvuk" za pjesmu "Ti amo, Angela".Ime i prezime:&nbsp;Dženan Lončarević.
Datum i mjesto rođenja: 10. april 1975., Prijepolje.
Šta prvo uradite kad se probudite: Popijem čaj ili neki detoks, onda doručak.

<h2>Najdraža pjesma mu je "Nikome ni reč"</h2>

Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Nije mi strano da se bavim nekim drugim poslovima, ali sam odabrao pravi put.

Šta Vam je bio prvi posao u životu: Prve pare zaradio sam pjevajući u kafiću.
Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Gitara.
Najdraža pjesma: “Nikome ni reč”.
Šta gledate na televiziji: Dobar film i historijske dokumentarce.
Šta Vas nervira: Neprofesionalnost i kašnjenje.
Najdraži grad: Sarajevo i Prijepolje.
Najbolji poklon koji ste dobili: Gitara.
Čega se plašite: Visine, mraka i da ostanem sam.
S kim najradije pijete kafu: S drugarima.

Omiljena društvena mreža: Nema je.

Najdraža boja: Plava.
Ko Vam je uzor: Josip Broz Tito.
Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Vratio bih sve unazad nekih 30 godina. Bilo bi svima mnogo bolje.
Najdraži pisac: Branko Radićević.
Omiljeni muzičar ili bend: Erin Mur (Moore).
Posljednja knjiga koju ste pročitali: “Lovac na zmajeve”.
Tim za koji navijate: Ne navijam.
Omiljena narodna izreka: Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada.
Koje pitanje najviše mrzite: Sve što se tiče privatnog života.
Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Izet Fazlinović.
Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Sve što sam htio, posjetio sam.

Jedan od najpopularnijih pjevača današnjice na pusti otok ponio bi gitaru

Dženan Lončarević: Uzor mi je Josip Broz Tito

Srčana oboljenja su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, pa i kod nas, a, prema statističkim podacima koji se već duže vrijeme ne mijenjaju, u BiH zbog bolesti srca svakih sat vremena jedan ljudski život se gasi. Zbog toga nevjerovatno zvuči podatak da više od 2,1 milion <a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">stanovnika FBiH</a> liječi samo <a href="https://avaz.ba/tag/46958/kardiolog">50 kardiologa</a>. Radi se o podacima iz prošle godine, a, sudeći po općoj situaciji u državi, temama koje dominiraju u javnom prostoru, onome što su prioriteti za vlast, logičnim se čini zaključak da ih je danas manje. I ljekara i stanovnika koji glavom bez obzira bježe od šizofrenog ambijenta u kojem golim okom vidimo da tonemo i nestajemo, dok nas uvjeravaju da nam je dobro i da napredujemo.
Godinama već svjedočimo trendu ubrzanog odlaska stanovništva te da su na čelu kolone nezadovoljnih, koji u Evropi i širom svijeta traže svoje mjesto pod suncem, upravo zdravstveni radnici. 
Čujemo i najave da će za njima i značajan broj studenata medicine, čim završe studij u BiH. Nezadovoljni zbog mračne perspektive, materijalnog, ali i svakog drugog statusa u koji su ih doveli oni što su za sve ove godine samo o vlastitom statusu iskreno brinuli i na njemu marljivo radili. 
Jasno je da privilegije u kojima uživaju ne žele podijeliti s ljekarima niti bilo kim drugim, moglo je biti drugačije, ali ovakva kakva jeste, BiH danas ne može parirati Njemačkoj ili Kataru, gdje već rade i prema kojima se spremaju bh. zdravstveni stručnjaci, ali činjenica da se punih 12 godina čak ni zastarjeli zakonski okviri u FBiH nisu željeli promijeniti govori o potpunoj neodgovornosti i nebrizi društva u kojem ljudski životi ne vrijede mnogo. 
Dok nepravda i strah od sadašnjosti i budućnosti načinju i najzdravija srca i krvotoke, o njihovom stanju u pet kantona brine po jedan kardiolog, Sarajevo ima jednog na 19.000 stanovnika, Livno nema nijednog kardiologa, pacijenti mjesecima čekaju dijagnostičke pretrage... U punom su broju i sastavu jedino vlade i parlamenti, zbog čije nebrige, neznanja i nerada i bolujemo, ali i umiremo. &nbsp;

Godinama već svjedočimo trendu ubrzanog odlaska stanovništva te da su na čelu kolone nezadovoljnih upravo zdravstveni radnici

Nevjerovatno zvuči podatak da više od 2,1 milion stanovnika FBiH liječi samo 50 kardiologa

Koliko vrijedi život

<a href="https://avaz.ba/tag/42979/skolarci">U nezaustavljivoj seriji</a> povećanja cijena svih životnih potrepština većina roditelja osnovaca i srednjoškolaca širom Bosne i Hercegovine dočekala je ovaj septembar i početak nove školske godine u agoniji. Nakon kupovine ruksaka, pernica, sveski, udžbenika te ostalih opsežnih priprema za koje su im roditelji izdvojili stotine i stotine maraka iz potankih novčanika budućnost Bosne i Hercegovine u većem dijelu naše zemlje jučer je sjela u školske klupe. Tamo će učiti o biljkama, životinjama, historiji koja se od grada do grada i dalje različito interpretira, brojevima, ali i različitim zemljama. I već sada mnogi od tih mališana više rođaka imaju u okolini, primjera radi, Minhena nego u rodnom mjestu. 
Pa će se i mnogi od njih, nakon što im u bh. školi napune glavu znanjem iz različitih oblasti, i sami jednog dana probuditi negdje pored rijeke Rajne umjesto Miljacke.
Škola, plaćena zabludama, u kojoj se ne uči kako kupovati diplome, krasti i lagati narod, biti nepravedan, jer je to desetljećima unazad „privilegija“ vladajuće kaste, njihove djece i sljedbenika, mnoge će otjerati u druge zemlje, da tamo traže svoju sreću i egzistenciju.
Takva škola u kolonama je već otjerala milione ekonomskih migranata na Zapad. Novca je sve manje, pravde, poštenja, morala, demokratije. Jedino korupcija i laž opstaju, zbog čega, prema podacima, svaki drugi mladi čovjek želi napustiti ovu zemlju. Vlastodršci su tokom višedecenijske vladavine ukrali djeci koja su, naprimjer, tek jučer sjela u školske klupe već sve.
No, sistem nije puno uzdrman. Godinama su isti na vlasti, niko se ne buni. Jer šta je „prirodnije“ nego, ako su vam djeca otišla iz zemlje jer nisu mogla do posla prije babinih i maminih sinova i kćeri, opet glasati za iste ljude?

Vlastodršci su tokom višedecenijske vladavine ukrali djeci koja su, naprimjer, tek jučer sjela u školske klupe već sve

Za kupovinu  ruksaka, pernica, sveski, udžbenika te ostalih opsežnih priprema roditelji izdvajaju stotine i stotine maraka

Škola sa zabludama

Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH&nbsp;Nermin Džindić&nbsp;prije osam godina uhvatio se ukoštac s najtežim resorom u Federaciji. Već prvog dana mandata dočekali su ga protesti nezadovoljnih rudara, ali ovaj mladi čovjek je uspio riješiti naizgled nerješive probleme. Činjenica da je za više od 8.000 rudara osiguran iznos veći od 40 miliona KM za povezivanje radnog staža i njihov odlazak u penziju, kao i podatak da je to učinjeno i za uposlenike nekoliko drugih industrijskih grana dokazuju da je ovaj diplomirani inžinjer po struci pokazao iznimne menadžerske sposobnosti.&nbsp;
Brza reakcija usred energetske krize da se "na noge stave" već zaboravljeni terminali u Blažuju ili na drugim pozicijama, također, dolazi iz njegovog ministarstva i liderstva.
Inače, Džindić je napravio i najveći poslijeratni rezultat u razvoju namjenske industrije u FBiH. Poznato je da se snaga svake državne zajednice, pa i BiH, mjeri razvijenošću njene namjenske industrije.
Džindić je godišnju produkciju, mjerenu s tristo miliona KM, podigao na više od jedne milijarde, i to s tendencijom rasta, što raduje svakog patriotu ove zemlje.
Da je riječ o političaru širokog dijapazona inicijativnosti, potvrđuje i jučerašnja informacija da je Vlada FBiH prihvatila inicijativu njegovog ministarstva da pomogne košarkašku reprezentaciju sa 117.000 KM.
Sve ovo čini Džindića, koji je kandidat Saveza za bolju budućnost BiH za Državni parlament, favoritom u odnosu na njegove rivale iz drugih stranaka, koji su poznatiji kao političari opće prakse, a nerealizirani na poslovnom polju.&nbsp;

Konkretna pomoć stanovništvu i finansijska pomoć košarkašima BiH pokazuju Džindića rijetko uspješnim političarom

Džindić: Veoma ozbiljan ministar i kandidat

Nermin Džindić: Uspješni ministar

Iza bh. reprezentativnog stopera Anela Ahmedhodžića je još jedna vrhunska partija u engleskom Čempionšipu. Ahmedhodžić je briljirao u pobjedi svog Šefild junajteda nad Redingom (4:0) u sklopu 7. kola, ponijevši epitet igrača utakmice s dva postignuta gola.
To je drugi put od početka sezone da je dobio nagradu ovog tipa, u izboru gdje glasaju navijači.
Portal Sofascore je njegov nastup ocijenio 8,5. Imao je naš stoper čak 75 dodira s loptom, 45 tačnih od ukupnih 54 dodavanja, tri ključna pasa za velike šanse te je nekoliko puta otklanjao opasnost ispred svog gola.
Anel Ahmedhodžić rođen je 23. marta 1999. godine u Malmeu. Karijeru je počeo u mlađim kategorijama istoimenog kluba, a onda je 2016. prešao u Notingem Forest. Tri godine kasnije vratio se u Malme i s ovim klubom osvojio dvije titule prvaka Švedske (2020., 2021.). 
Prošlu sezonu proveo je na posudbi u Bordou, a ovog ljeta je u transferu vrijednom 4,5 miliona eura potpisao za Šefild junajted.
Za naš državni tim debitirao je u oktobru 2020. godine i do sada sakupio 18 nastupa.

S dva postignuta gola obilježio pobjedu Šefilda nad Redingom

Anel Ahmedhodžić: Igrač utakmice

Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), povodom izmjena Izbornog zakona, jučer je održao konsultacije s predstavnicima političkih partija u BiH. Šmit, međutim, nije pristao lično se sastati s predstavnicima DF-a, napustivši sjedište OHR-a pred dolazak Dženana Đonlagića i Zlatana Begića.
Podsjetimo da su upravo Željko Komšić i njegova stranka mjesecima unazad bili najagresivniji u rušenju svakog pokušaja političkog dogovora u BiH te da se protagonisti ove stranke nisu libili visokog predstavnika (ali i druge zapadne zvaničnike) zasipati najgnusnijim uvredama. 
Identično je bilo i ovog puta. 
Nakon što je Šmit odbio da se spusti na njegov nivo i počasti ga svojim prisustvom, vodeći Komšićev primitivac Zlatan Begić optužio je visokog predstavnika da u BiH želi napraviti novu Palestinu, pritom kazavši i da „nećemo voditi ljubav s gospodinom Šmitom iza zatvorenih vrata niti njegovim naci-HDZ prijateljima. Usto, Begić je Šmita nazvao i kukavicom. Poručio mu je i da "pravi Palestinu u svojoj zemlji". Podsjetimo, u prethodnim ispadima primitivizma Begić je Šmitu poručivao "neka se dere u svojoj kući".&nbsp;

I taman kad smo pomislili da su rječnik i maniri Milorada Dodika civilizacijsko dno ispod kojeg je teško ići, Komšićev krkan odlučio nam je demonstrirati da može i dublje.

To što Komšić prostaka poput Begića ne samo drži u stranci nego ga smatra i najkompetentnijim za pregovore o nečemu tako krucijalnom kao što je Izborni zakon, pokazuje da je taj čovjek potpuno pogubio kompas, ako ga je uopće ikad i imao.
Naravno, što Komšić ovakvim djelovanjem sebi kopa jamu, možda bi bila i dobra vijest da svojim ponašanjem dobrano ne ugrožava i Bošnjake koji ga biraju. Međunarodna izolacija posljedica je, između ostalog, njegovih 12 godina u Predsjedništvu, a zatvorena vrata OHR-a slika su kako takva politika kotira kod najvažnijih saveznika za BiH i Bošnjake.
Svi koji su i dalje spremni na bilo koji način podržati Komšićevu opciju, nadam se da su naprosto preglupi da shvate u čemu učestvuju. U suprotnom je njihov krimen puno teži.
P. S.
Podsjetimo da je Zlatan Begić 2016. godine, iz nepoznatih razloga, propustio javnu raspravu po apelaciji “Ljubić“, na koju ga je, kao bošnjačkog predstavnika, pozvao Ustavni sud BiH. Apelacija je u konačnici djelimično prihvaćena, što HDZ-u služi kao osnov da zahtijeva izmjene Izbornog zakona.

Zatvorena vrata OHR-a slika su kako Komšićeva politika kotira kod najvažnijih saveznika za BiH i Bošnjake

Begić: Vodeći Komšićev primitivac optužio je visokog predstavnika da u BiH želi napraviti novu Palestinu

Komšićev krkan

Nekoliko vrijednih sportskih uspjeha Bosna i Hercegovina je doživjela posljednjih nekoliko sedmica. Lana Pudar šampionka je Evrope. 

Osramoćeni njenim uspjehom i u želji da sakupe predizborne poene, političari se sada utrkuju ko će većim budžetskim iznosom nagraditi Lanu. 
Obećavaju i olimpijski bazen u Mostaru. Hvala Bogu da je tako. 
Zrinjski je bio na korak od historijskog uspjeha plasmana u Konferencijsku ligu, na kraju tragično ispavši na penale nakon što je primio gol u 122. minuti. Ipak, kao jedini preostali predstavnik BiH u evropskim takmičenjima, Zrinjski je imao podršku i uživao simpatije čitave države.
Naši košarkaši u subotu su ostvarili senzacionalnu pobjedu nad Francuskom, reprezentacijom koja je osvojila srebrenu medalju na posljednjoj Olimpijadi i na raspolaganju ima jedan od najjačih sastava na svijetu. Čak im je i Milorad Dodik čestitao na pobjedi.
Isti onaj Dodik koji svojom retorikom godinama čini sve da u BiH održava međunacionalnu mržnju, tenzije, sukobe i stanje napetosti.

Jedan švicarski intelektualac na samim počecima rata u BiH izjavio je da bi u njegovoj zemlji rat izbio za sedam dana da švicarski mediji i političari govore ono što govore bosanski. Nažalost, do danas se nije ništa promijenilo.

Rat je završio prije 27 godina, ali retorika političkih rukovodilaca je takva kao da rat i dalje traje. Prebrojavaju nas, broje nam puške, "otcjepljuju se", "formiraju" nove entitete, i tako već tri decenije.
No, da smo konzumirali manje njihovog političkog smeća, a više se posvetili ulaganju i razvoju pozitivnih stvari koje nas ujedinjuju, kao što je sport, nema nikakve sumnje da bi i društvo u Bosni i Hercegovini bilo daleko sretnije, smirenije i, na kraju krajeva, složnije, ujedinjenije.
Zato Bosni i Hercegovini i pred predstojeća košarkaška prvenstva i općenito mogu poželjeti više sportskih uspjeha, a daleko manje smeća... Onog političkog, prije svega.

Da smo se posvetili ulaganju i razvoju pozitivnih stvari koje nas ujedinjuju, kao što je sport, nema nikakve sumnje da bi i društvo u Bosni i Hercegovini bilo daleko sretnije

Naši košarkaši u subotu su ostvarili senzacionalnu pobjedu nad Francuskom

Sportom protiv nacionalizma

Sudeći po reakcijama i pažnji koju je privukla skokom sa Starog mosta u Mostaru, ove sezone je Tara Vesić, 13-godišnja hrabra djevojčica iz Beograda, "ukrala šou" mnogo iskusnijim kolegama koji su se trudili da na takmičenju&nbsp;Red Bull Cliff Diving&nbsp;ostave što bolji dojam. 

Tara je oduševila javnost, a neke i zabrinula, nakon što je na društvenim mrežama objavljen snimak njenog skoka, a poslije potrage za misterioznom djevojčicom i nagađanja odakle dolazi novinarka “Avaza” uspjela ju je pronaći i bolje upoznati. 
Iako tek polazi u osmi razred, Tara je već skakala s visina iznad 17 metara, a znatiželjnima je objasnila da joj je izazov bio skočiti sa 23 metra visokog Starog. 
Nakon svega posjeta Mostaru Tari i njenoj majci Nataši izazvala je i osjećaj ponosa, a svima nama ostavila uspomenu na hrabru i simpatičnu Beograđanku, o čijim ćemo uspjesima, sigurno, još slušati.

Tara je oduševila javnost, a neke i zabrinula, nakon što je na društvenim mrežama objavljen snimak njenog skoka

Tara Vesić: Skok za ponos

Vlado Kalember (67) je nekadašnji pjevač "Srebrenih krila", koji je žario i palio muzičkom scenom. I danas ima veliki broj fanova, koji rado slušaju hitove zagrebačke grupe: „O, Ana“, „Ja nisam kockar“, „Sanjar, lutalica“, „Vino na usnama“, „Prva noć s njom“ , „Zakuni se, ljubavi“, „Nek' živi ljubav“, „Ja sam jedan od mnogih sa gitarom“... Ime i prezime: Vlado Kalember. Datum i mjesto rođenja: 26. april 1953.
Šta prvo uradite kada se probudite: Popijem kafu. 
Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Bio bih bogati nasljednik. 
Šta Vam je bio prvi posao u životu: Na benzinskoj pumpi. 
Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Neka zgodna žena. 
Najdraža pjesma: “Nights In White Satin”. 
Šta gledate na televiziji: Sport. 
Šta Vas nervira: Malo toga.
Najdraži grad: Zagreb. 
Najbolji poklon koji ste dobili: Dijete.Čega se plašite: Rata.S kim najradije pijete kafu: S prijateljima. 
Omiljena društvena mreža: Nemam je. 
Najdraža boja: Nema je.
Ko Vam je uzor: Nikola Tesla. 
Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Pa morao bih preuzeti vlast. 
Najdraži pisac: Ima ih više. 
Omiljeni muzičar ili bend: Ima ih više. 
Posljednja knjiga koju ste pročitali: Volim čitati stručne knjige.
Tim za koji navijate: Nisam neki navijač, ali volim gledati sve vrhunske klubove.
Omiljena narodna izreka: Nemam je. 
Koje pitanje najviše mrzite: Ko mi je najdraži pjevač i koji mi je najdraži film. 
Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Nemam. 
Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Kinu.

Pjevač bi na pusti otok poveo neku zgodnu ženu

Vlado Kalember: Da nisam pjevač, bio bih bogati nasljednik

Nije majka Muju klela što se kockao, nego što se vadio... Tako bi u najkraćem moglo biti shvaćeno <a href="https://avaz.ba/tag/16388/serif-patkovic">ponašanje poratnog tajkuna Šerifa Patkovića</a>, koji će se vrlo brzo naći u sudskim klupama, nakon što je optužen da je koristio automobil vrijedan 84.000 KM, kupljen boračkim novcem.
Javio se Šerif, nakon što je potvrđeno da će mu se suditi, i pokušao zamijeniti teze, ustvari pokušao je sebe predstaviti dobročiniteljem, ali svjesno zanemarujući činjenicu da se okolo vozikao u automobilu od 84.000 KM, kupljenim baš od novca namijenjenog borcima.
Javio se poratni tajkun da je napravio uštede u udruženju na čijem je čelu bio i kao to bi trebao biti alibi za dozu luksuza koju je sebi priuštio.
Pa zar, kada ti je već trebalo vozilo, Šerife, nije mogla biti neka Fabia, ne bi ti pala kruna s glave? Zar tih 84.000 KM nije moglo biti od pomoći mnogim borcima kojima uštede nisu ni nakraj pameti, jer nemaju od čega štedjeti?
A ti si sebi dao za pravo da štediš borački novac da bi lakše mogao ulagati u svoj lični luksuz. Štedio da lakše krade, jer s veće kamare se može bolje zagrabiti, a da se ne zapazi.
Ima li stida, ima li obraza i ima li pokajanja? Zar nije bilo jednostavnije reći: “Ljudi, jesam, kupio sam, zinula mi gu*ica za terencem i jesam. Kriv sam, prihvatam odgovornost i kajem se.” Zar pokajanje nije nešto razumno? Ovako je, isto koliko i kupovina vozila, ružno “udarati” ljudima na inteligenciju.
Mnogi su bili u rovovima, mnogi su za ovu državu dali nesumnjivo više od Patkovića, pa nemaju priliku upravljati ni svojim novcem (jednostavno ga nemaju da prežive), a ovaj koji je upravljao tuđim, još dijeli lekcije.
Eto, ti si toliko bitan da se svijet okomio na tebe, još čekamo da se kaže kako je ovo udar na Bošnjake, a fakat da si počinio nedjelo, treba zaboraviti. I ne treba zaboraviti, jer profitirati na tuđoj muci je nešto najprizemnije.
Mnogi bivši borci su u velikim mukama i oni ne razmišljaju ima li terenac osam zračnih jastuka, a sada im tamo neki Patković priča bajke.
I nije tu sve stalo na tom vozilu, vrijeme će pokazati, ali bezobrazluk čovjeka koji je naočigled svih počinio nedjelo graniči sa zdravim razumom.

Nakon svega čovjek se usudio da kaže kako je napravio dobro, a nije li se moglo s malo manje glamura

Šerif Patković: Koristio automobil od 84.000 KM kupljen boračkim novcem

Štedio da krade

Naša košarkaška reprezentacija je u sarajevskoj Skenderiji ostvarila jednu od najvećih pobjeda u historiji. U grotlu dvorane "Mirza Delibašić" pala je favorizirana, velika Francuska (96:90 nakon dva produžetka), predvođena NBA zvijezdama, a jedan od glavnih “krivaca” za to je, sigurno,<a href="https://avaz.ba/tag/16956/adis-beciragic">selektor "Zmajeva" Adis Bećiragić</a>, koji je, nakon debakla u Podgorici, stoički podnio sve kritike. I opravdane i neopravdane.
Naš državni tim je prije duela s olimpijskim viceprvacima bio otpisan. No, ponovo su pobijedili bosansko srce i inat, iako treba istaknuti i to da je selektor Bećiragić na najbolji način pripremio i vodio utakmicu, koja je svim Bosancima i Hercegovcima vratila vjeru u naš tim.
Njegov potpis na igri "Zmajeva" sigurno će biti sve vidljiviji iz utakmice u utakmicu, jer, ipak, ništa se ne može napraviti preko noći. A naša reprezentacija je prije početka sezone, odnosno avgustovskog prozora odigrala samo dvije kontrolne utakmice...
Adis Bećiragić je rođen 18. juna 1970. godine u Sarajevu. Košarkašku abecedu učio je u KK Bosni, za koju je debitirao sa samo 16 godina. Rat je dočekao kao igrač zeničkog Čelika.
Po završetku igračke karijere ostao je u Ilkeru, gdje je odmah postao trener kadetskog tima. Legendarni Bogdan Tanjević ga je 2004. godine pozvao za asistenta u stručni štab reprezentacije Turske. A školovanje uz Bošu mora dati rezultat. Tako je 2009. postao prvi trener Kepeza, a potom su uslijedili angažmani u Darušafaki, Gaziantepu, Konji, Petkimu, Ušaku... Bio je i trener kosovskom klubu Peja, a posljednje dvije sezone osvajao je titulu prvaka Kosova s ekipom "Golden EY". Kratko je bio i selektor Iraka.

Njegov potpis na igri "Zmajeva" sigurno će biti sve vidljivi

Adis Bećiragić: Vodio Zmajeve do pobjede nad Francuzima

Adis Bećiragić: Vratio vjeru u državni tim

Za relativno kratak period poslodavci su došli od "posla ima ko hoće da radi", do "posla ima, ali nema ko da radi". Istraživanja pokazuju da našoj zemlji trenutno nedostaje 30.000 radnika i taj broj će se u periodu koji je ispred nas, kako sada stvari stoje, samo povećavati.
 
Moglo bi se reći da je došao na naplatu neljudski i poniživački odnos pojedinih poslodavaca prema radnicima koji su na radnim mjestima trpjeli svakojaki mobing. 
Ako su bili nezadovoljni odnosom ili plaćom, uvijek su imali otvorena vrata da odu, jer je "uvijek neko drugi jedva čekao da dođe na njihovo mjesto", pa kome se ne sviđa, može da ide. No, situacija se sada promijenila i onaj ko nađe dobrog radnika, čuva ga, narodski rečeno, ko malo vode na dlanu. 
Jednostavno, više nema luksuza da se vrijeme gubi u začaranom krugu i novac troši na obuku onih koji će znanje ponijeti sa sobom "preko granice". 
No, nije sav teret krivice na poslodavcima. Da državne vlasti nemaju razvojne strategije u raznim oblastima, nije nepoznanica, tako ni obrazovanje nije izuzetak.Godinama je na sceni apsolutna neusklađenost nastavnih planova i programa s potrebama tržišta rada. Zanati izumiru umnogome jer su izvikani pa mlade bude stid da upišu trogodišnju školu, a fakulteti se najčešće pro forme završavaju.Niti se ulaže trud da se nauči niti se ulaže trud da se materija objasni, pa i oni koji steknu određeno zvanje, na radno mjesto dođu kao "pali s kruške", jer ih trogodišnji ili petogodišnji studij uopće nije pripremio i osposobio za rad.Što za neke i nije problem, jer partijska knjižica sva vrata otvara, ali to je druga tema.

Više nema luksuza da se vrijeme gubi u začaranom krugu i novac troši na obuku onih koji će znanje ponijeti sa sobom "preko granice"

No, situacija se sada promijenila i onaj ko nađe dobrog radnika, čuva ga, narodski rečeno, ko malo vode na dlanu

Posla ima

Nakon upornih blokada i konačnog pritiska <a href="https://avaz.ba/tag/79050/christian-schmidt">visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt)</a> <a href="https://avaz.ba/tag/793/marinko-cavara">predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara</a> imenovao je sudije Ustavnog suda Federacije BiH.
Iako smo i predugo čekali na ova imenovanja, sam način imenovanja proizveo je nove kontroverze. Čavara je svoj dokument nazvao “odluka o imenovanju”, a ne prijedlogom koji dostavlja na saglasnost
potpredsjednicima Federacije BiH, koje je potpuno zaobišao u ovom procesu.
U svom aktu navodi da “odluka o imenovanju stupa na snagu danom potvrde od Doma naroda Parlamenta FBiH”. Dakle, ciljano je zaobišao konsultacije s potpredsjednicima.
Također, same osobe koje su imenovane bude sumnje da se ispod stola dešavala politička trgovina i namještanje, s obzirom na to da je Ajša Softić supruga visokorangiranog funkcionera SDA Safeta Softića, a Dubravko Čampara brat ministra unutrašnjih poslova FBiH Aljoše Čampare.
Na ovaj način Čavara i dalje nastavlja demonstrirati svoje bahato ponašanje i samovolju, čiji je FBiH već dugo talac.

Zaobišao konsultacije s potpredsjednicima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Miroslav Čalija, Mladen Milanović, Miloš Lukajić, Robert Radonjić, Nedeljko Lubura, Miloš Nikolić, Miloš Popovac, Šaban Kudo, Vladan Kovačević...
Ovo su imena policajaca koji su u proteklih pola godine pohapšeni zbog sumnje da su sarađivali s članovima narkomafije u Bosni i Hercegovini. Pola ih je u pritvoru, pola na mjerama zabrane.
<a href="https://avaz.ba/tag/86940/sky">Jedno im je zajedničko. Sve ih je otkrila Sky aplikacija</a>. Uhapšen je i donedavni policajac Dražen Šiniković. Bio je veza između policije i uhapšenog Milana Matkovića.
Pitanje je dana ko će se od policajaca još naći na ovom spisku, jer kako dolaze poruke koje su dešifrirane putem Sky aplikacije, tako Tužilaštvo ima sve više posla.
Alarmantan je ovo podatak ako se uzme u obzir činjenica da je, recimo, u Srbiji, sa znatno više stanovništva, skoro pa identičan broj uhapšenih policijskih službenika koji su uhvaćeni da su radili s kriminalcima.
Da stvar bude gora, kriminalci u BiH usko su sarađivali s pripadnicima Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), a imali su i imaju svoje ljude i u pravosudnim organima.
Potvrđuje to i hapšenje Roberta Radonjića, šefa ureda OSA-e u Banjoj Luci.
Kako se mozaik sklapa, tako na vidjelo izlaze brojne nezakonitosti u koje su bili uključeni i oni koji bi trebali brinuti o sigurnosti i zaštiti bh. građana.
Umjesto toga, mnogi su pristali biti sluge kriminalcima umjesto građanima.
Tužilaštva i sudovi moraju biti dosljedni i istrajni. Svi koji su se ogriješili o zakon, moraju odgovarati.
Sky je tek zamutio vodu, očekuje nas burna jesen.
Zato mnogi spavaju u tenama.

Dešifriranje aplikacije Sky je tek zamutilo vodu, očekuje nas burna jesen. Zato mnogi spavaju u tenama

Pitanje je dana ko će se od policajaca još naći na ovom spisku

Sky policija

Decenijama su već domaća poljoprivreda i proizvodnja hrane iz vlastitih resursa tema domaćih medija i nedorečenih političkih rasprava. 
U ušima prosječnog bh. građanina još odzvanjaju već zastarjeli podaci da smo za deset godina za uvoz hrane dali više od 130 milijardi maraka. Ili oni svježi, da je za sedam mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit, kad je o hrani riječ, oko pet milijardi i da smo u istom periodu, u ovako teškoj godini, samo na uvoz vode, koja slobodno teče kroz cijelu BiH, "prosuli" 124,6 miliona KM. 
Snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati otkako je ruska vojska prešla granicu s Ukrajinom i dotok i cijene zavise od Vladimira Putina. Jedinu rafineriju uspjeli smo zatvoriti, pa i kod nafte i naftnih derivata zavisimo od jačih i onih koji su bili pametniji. Struje za sada imamo dovoljno, i to po prilično povoljnim cijenama, ali potražnja i cijene u svijetu, a posebno situacija u kojoj bismo povećali vlastitu potrošnju tokom zime, stvari bi značajno mogle promijeniti.

Iz jedne u drugu krizu i eksperti i mediji vrte se ukrug upozorenjima u kakvoj smo poziciji, da barem hranu možemo proizvoditi više, da za domaću poljoprivredu moramo izdvajati više. Apeliramo na malo ekonomskog patriotizma, jer bosanska voda jednako je kvalitetna kao i one iz komšiluka, ali s ogromnom razlikom da komšije ne pune naše budžete i ne brinu o visini naših plaća, penzija i socijalnih naknada.

S pandemijom koronavirusa, potom ratom u Ukrajini te ovogodišnjom sušom koja je reducirala prinose ušli smo u eru u kojoj su hrana i energenti zlata vrijedni, u kojoj sve zemlje brinu o stanju u vlastitim skladištima i u kojoj nas od nestašica i gladi dijeli manje nego što mislimo. Uprkos tome, nema naznaka da smo spremni promijeniti navike. Pojedinačno, ali ni kao država čija vlast ne pokazuje dovoljno da shvata razmjere problema.

Otkako je ruska vojska prešla granicu s Ukrajinom, snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati

Snabdijevanje plinom je nešto na što više ne možemo utjecati

Stare navike

Lejla Njemčević, nakon posljednjeg upisa bodova, zauzima prvo mjesto na svjetskoj UCI maraton ranking listi. Tako je ispisala historiju bh. biciklizma kao prva takmičar/ka na tronu planetarnog poretka. 

Naša takmičarka će prvi put u karijeri provesti prvu sedmicu na vrhu UCI liste s 1.508 bodova. Drugo mjesto zauzima Stefani Dorn (Stefanie Dohrn) iz Njemačke sa 1.402 boda, dok se na trećem mjestu s 1.401 bodom nalazi Kataržina Sosna iz Litvanije.
Njemčević je favorit za osvajanje generalnog poretka nakon što je nastupila na četiri utrke svjetskog kupa i upisala dvije pobjede te po jedno drugo i treće mjesto. Do kraja sezone u kalendaru su ostale još dvije utrke Svjetskog kupa, koje će biti održane u Francuskoj.
Lejla Njemčević rođena je 19. juna 1994. godine u Udinama. Takmiči se u kategorijama planinskog i drumskog biciklizma. Prva je biciklistkinja iz BiH koja je potpisala ugovor za profesionalni biciklistički tim. Ovim se sportom počela baviti sa 15 godina u Klubu brdskog biciklizma ''Plus''. Višestruka je šampionka BiH i Balkana.
Naredno takmičenje za najbolju bh. biciklistkinju je Svjetsko prvenstvo koje se sredinom septembra održava u Danskoj.

Naša biciklistkinja će prvi put u karijeri provesti sedmicu na vrhu UCI liste

Lejla Njemčević: Naredno takmičenje Svjetsko prvenstvo

Dženan Lončarević: Uzor mi je Josip Broz Tito

Koliko vrijedi život

Škola sa zabludama

Nermin Džindić: Uspješni ministar

Anel Ahmedhodžić: Igrač utakmice

Komšićev krkan

Sportom protiv nacionalizma

Tara Vesić: Skok za ponos

Vlado Kalember: Da nisam pjevač, bio bih bogati nasljednik

Štedio da krade

Adis Bećiragić: Vratio vjeru u državni tim

Posla ima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Sky policija

Stare navike

Lejla Njemčević: Najbolja na svijetu

Kolumne

Dženan Lončarević: Uzor mi je Josip Broz Tito

Koliko vrijedi život

Škola sa zabludama

Nermin Džindić: Uspješni ministar

Anel Ahmedhodžić: Igrač utakmice

Komšićev krkan

Sportom protiv nacionalizma

Tara Vesić: Skok za ponos

Vlado Kalember: Da nisam pjevač, bio bih bogati nasljednik

Štedio da krade

Adis Bećiragić: Vratio vjeru u državni tim

Posla ima

Marinko Čavara: Bahatost i samovolja

Sky policija

Stare navike

Lejla Njemčević: Najbolja na svijetu