<a href="https://avaz.ba/tag/109838/jasmin-mulahusic">Zamisli da ne ustaješ i ne liježeš s mržnjom, imaš sebe, a ne one koji ti kroje sve</a>. Zamisli da postaneš bitan i da nisi samo njihov i da jednog dana ostane mogućnost da budeš svoj. 

Zamisli kako ćeš izbjeći da te jednog dana puste niz vodu, i to uz onaj huk vodokotlića. Ne živi u iluziji, oni to znaju već sada, a ti ćeš tek kasnije shvatiti da nisi nizašta drugo.
Zamisli kako tvoja jedina hrana neće biti to da si nekome sluga, možda tek za fotografiju koju ćeš objaviti na društvenim mrežama i za koju ćeš dobiti aplauze njihove vojske „botića“.
Zamisli kako se više ne igraš tuđim porodicama, kako ne udaraš na tuđe živote, kako ljudima ne stavljaš mete na čelo, samo zato da bi te ovi koji te filuju kojekakvim gluparijama potapšali po ramenu.
Zamisli da više ne budeš tako glup i da shvatiš da si tek jedan u nizu onih koji im trebaju sada upravo zbog labilnog karaktera i bestidnosti koju imaš i da nikada ne možeš biti ništa više u njihovim očima nego mali glupko kojem se smiju dok mu pripremaju nove objave.
Ustvari, možda da zamisliš da ti jednom na račun legne pošteno zarađen novac, a da nisi morao lizati gu***e i da te svlada onaj istinski osjećaj da si nešto stvorio. 
Možda je teško da zamisliš ljubav, možda i vođenje ljubavi ili orgazam, na kraju krajeva, a da tome povod nije tastatura. Zamisli da voliš, da te vole i da imaš slobodan um.
Zamisli da si nisi bot!

Zamisli da ne ustaješ i ne liježeš s mržnjom

Zamisli da nisi bot

Što duže traju pregovori bh. političkih lidera, bez obzira na sabur i mrkve koje nude međunarodni predstavnici, sve je izvjesnije ono što se znalo i na početku - dogovor nije ni na vidiku. Pa, da su se mogli dogovoriti, zar to ne bi uradili ranije? Prije nego što su SAD, a sada i Velika Britanija, imenovali i poslali svoje „buldožere“, iskusne diplomate, pa i maršala, doskorašnjeg najvišeg oficira britanske vojske i predsjedavajućeg vojnog komiteta NATO-a. 
<a href="https://avaz.ba/tag/810/izborni-zakon">Izborni zakon prvi je u nizu stepenika na koji nikako da iskoračimo iz rupe</a> u kojoj se godinama nalazimo, pa kako onda očekivati da savladamo i ostale koji nas čekaju na putu ka EU, koja kao da je sve dalja od BiH!?
Umjesto presuda međunarodnih sudova koje bi morale biti prioritet, bh. trojka kalkulira pozicijama koje bi im izmjene Izbornog zakona i Ustava mogle garantirati ili pak uskratiti, zapetljani u svoje računice, teritorije i procente. Zbog toga i Palmerov put ka promjenama izbornog zakonodavstva izgleda kao zaobilaznica, jer su odluke Evropskog suda za ljudska prava prečica - sasvim su jasne, one se provode, o njima se ne pregovara, a pogotovo ne s političarima u BiH koji su diskriminaciju uveli u sve sfere društva. 
Njima se, vjerovatno, ni ne žuri da izađu iz političkog blata kroz koje s njima bauljamo godinama, jer uprkos katastrofalnim rezultatima, pa i blokadama, čak i nasrtajima na ustavnopravni poredak, mir i budućnost građana, oni vladaju državom u kojoj ih niko ne može, neće ili ne smije sankcionirati. I svijet ima drugog posla i mnogo više vremena od nas. Međutim, odluke Vašingtona, Londona, Brisela, diskusije iz britanskog parlamenta, pokazuju da i međunarodna zajednica polako gubi strpljenje. 
Iskustvo nas uči da ništa poslije rata u ovoj zemlji što bi je približilo društvu normalnih evropskih država nije učinjeno bez učešća, pritiska, pa i odluka međunarodnih zvaničnika. Recept mrkve i štapa jedini je davao rezultate još od baze u Dejtonu, a i kasnije, kad dogovora nije bilo o dokumentima, automobilskim tablicama, valuti. Zato je, nakon mrkve, ručaka i večera po rezidencijama, možda vrijeme upravo za štap. 
Slabašna, ali ipak tinja nada da će ga donijeti britanski maršal Stjuart Pič (Stuart Peach). Posljednji put ga je koristio njegov zemljak, pokojni Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji je, također, prije političke imao i dio uspješne vojničke karijere.&nbsp;

Iskustvo nas uči da ništa poslije rata u BiH što bi je približilo društvu normalnih evropskih država nije učinjeno bez međunarodnih zvaničnika

Pič: Britanski maršal je novi specijalni izaslanik Velike Britanije za zapadni Balkan

Gdje je štap

Naš reprezentativni napadač <a href="https://avaz.ba/tag/3996/smail-prevljak">Smail Prevljak</a> postigao je tri gola protiv Zulte Varegema i tako trasirao put svom Ojpenu u četvrtfinale Kupa Belgije. Njegov tim je slavio (3:2) poslije produžetaka i izborio plasman među osam najboljih ekipa.

Zulte Varegem je nakon prvog poluvremena imao dva gola prednosti, a onda je uslijedio preokret za koji je najzaslužniji naš napadač. Prevljak je u igru ušao u 65. minuti, da bi šest minuta kasnije smanjio na 1:2, a u 81. minuti je bio strijelac za 2:2. Gol odluke postigao je u četvrtoj minuti prvog produžetka.
Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu. Karijeru je počeo u lokalnom Igmanu, odakle je 2013. godine otišao u Lajpcig. Nakon posudbe u Liferingu prešao je u Salzburg, a poslije boravio na novoj posudbi u Materzburgu.
U Ojpen je stigao kao posuđeni igrač na zimu 2020. godine, a potom ga je belgijski tim otkupio od Salzburga narednog ljeta. U ovoj sezoni je u 17 utakmica postigao sedam golova, uz četiri asistencije. Na terenu je proveo 1.361 minutu. S druge strane, za naš državni tim odigrao je 16 utakmica i četiri puta zatresao mrežu.

Gol odluke postigao u prvom produžetku meča

Prevljak: Ušao u igru i postigao tri gola za pobjedu od 3:2

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

<a href="https://avaz.ba/tag/13184/danis-tanovic">Film našeg oskarovca Danisa Tanovića</a> „Deset u pola“ osvaja region. Na ekskluzivnim projekcijama u Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu publika u dupke punim dvoranama na nogama je pozdravljala filmsku ekipu i sarajevsku priču.

Jučer je „Deset u pola“ krenuo u kinodistribuciju i sigurno da Tanović s velikim nestrpljenjem iščekuje glas najšire publike. No, jasno je da je on majstor svog zanata i zato se s velikim zanimanjem očekuje i njegova nova serija „Kotlina“, čije snimanje počinje krajem decembra.
Danis Tanović je rođen u Zenici 1969. godine. Svoje mjesto u antologiji bh. kinematografije osigurao je još 2001. godine, kada je dobio Oskara za film „Ničija zemlja“. U braku je s Majlis de Ruder-Tanović (Maelys de Rudder) i imaju petero djece.

Film „Deset u pola“ osvaja cijeli region

Danis Tanović: Majstor svog zanata

<a href="https://avaz.ba/tag/5522/rudari">Rudari </a>i „Elektroprivreda BiH“ zakopali su ratne sjekire. Višemjesečna trakavica na relaciji Sindikat rudara - Uprava „Elektroprivrede BiH“ (EPBiH), uz medijaciju Vlade FBiH i resornog ministra Nermina Džindića, konačno je uspješno okončana.

Direktor EPBiH Admir Andelija, čiju su smjenu tražili rudari, na kraju je preživio. Izvukao se za dlaku. Iako su rudari insistirali na njegovoj smjeni, dogovor je pao da ostane na čelu ove državne firme. 
Fotografija, rukovanje u Vladi, i svako na svoju stranu.
Rudari, iako im je ispunjeno 99 posto zahtjeva, manje su zadovoljni, ali ne i razočarani. Oni su svoje zahtjeve progurali i najveći su pobjednici u ovim „mukotrpnim“ pregovorima, ma kako se nekome činilo da je bilo drugačije.
Rekli bismo, mirna Bosna. Elektroenergetski sektor neće biti ugrožen, redukcije struje, također, neće biti, rudari su opet u jamama. 
Koliko god da su problemi izgledali nerješivi, ipak je prevladao kompromis. Pobjeda je i to što električna energije, barem do kraja godine, u moru nameta, neće poskupjeti. 
Otvorena su pitanja samo implementacije sporazuma. Ako rudari ponovo budu prevareni i nasamareni, onda je Andeliji bolje da sam spakuje kofere nego da rudari i “Dubioza kolektiv” ponovo dolaze ispred Vlade u Sarajevu.
Samo ovoga puta neće ih biti 3.000, nego dvostruko. S rudarima se nije igrati. Vlada i EPBiH to najbolje znaju, jer ne traže sadaku, nego ono što su zaradili.

Koliko god da su problemi izgledali nerješivi, ipak je prevladao kompromis

Husić, Džindić i Andelija na jučerašnjoj press konferenciji

Mirna Bosna

Selektor naše košarkaške reprezentacije <a href="https://avaz.ba/tag/45186/vedran-bosnic">Vedran Bosnić</a> predvodio je „Zmajeve“ do još jedne važne pobjede u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2023. godine. 

Ovaj put u Botevgradu je pala Bugarska (75:85), a opet se u igri našeg tima mogla vidjeti Bosnićeva čvrsta ruka. Kako u pripremi samog meča, što često ističu svi naši reprezentativci, tako i u vođenju same utakmice, koje je opet bilo protkano i silnim emocijama. 
Također, pobjedom u Botevgradu Bosnić je postao prvi selektor naše košarkaške reprezentacije koji je uspio uvezati šest pobjeda zaredom. Ne računajući prijateljske utakmice u Kini, selektor „Zmajeva“ je 12 puta predvodio naš najbolji košarkaški tim i ostvario osam pobjeda i četiri poraza. 
Vedran Bosnić je rođen 4. juna 1976. u Sarajevu. Nakon završetka uspješne igračke karijere odmah je počeo trenersku. S velikim uspjehom radio je u Švedskoj, gdje je četiri puta bio prvak, a također, bio je selektor tamošnje reprezentacije (pet puta bio najbolji trener godine u Švedskoj). Dvije godine je radio u švicarskim Ženeva lajonsima, dok od 2019. godine vodi belgijski Mons. Uporedo obavlja i dužnost selektora reprezentacije BiH.

Slavljem u Botevgradu uvezao šest pobjeda

Bosnić: Stručno vođenje utakmice protkano je i silnim emocijama

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Na donošenje odluka ne mogu direktno utjecati, jer one se uglavnom dogovaraju na stranačkim sesijama, pa i po restoranima. Umjesto boljeg života, decenijama slušaju samo obećanja da će ga u svom životnom vijeku dočekati i obrazloženja zašto ga još nema. 

Dok ukazuju na rast cijena, troškova života i svega, osim plaća, dok upozoravaju da ni sretnici koji rade i imaju mjesečna primanja ne mogu preživjeti, vlasti u ovoj državi nastavljaju u Dejtonu završene bitke i teme na koje su prije više od 26 godina stavljeni potpisi i pečati. Zbog toga su transparenti, zviždaljke i protesti sve češći. 
<a href="https://avaz.ba/tag/488/protesti">Na ulice su proteklih dana izašli rudari, a, kao što smo i najavili, njihovi protesti nisu bili i posljednji. Jučer su na ulicama Sarajeva bili i policajci, zdravstveni radnici, nastavnici, dok su u Zenici protestirali penzioneri</a>. Nakon sedam godina strpljenja i šutnje, građani su konačno shvatili da imaju pravo na protest protiv lijenosti, neznanja, nemara, loših politika i pogrešnih prioriteta. 
Zbog toga, ne umanjujući značaj radnih ručaka i večera, uz koje ćaskaju o Izbornom zakonu i drugim važnim temama, krajnje je vrijeme da se s istim žarom i upornošću bh. političari posvete i pitanju kako preživjeti zimu u jeku poskupljenja i pandemije. 
U glomaznim strukturama na svim nivoima vlasti ima ih dovoljno da se, uz pomoć ekonomskih stručnjaka koji ih svakodnevno upozoravaju i savjetuju, angažiraju i u ovoj, ključnoj oblasti. U suprotnom, kraj „borbe“ za i protiv secesije, pa i novi Izborni zakon, dočekat će nas mnogo manje nego što nas trenutno ima.
Okidač većini dosadašnjih pobuna u BiH su lična, materijalna, sindikalna prava uposlenih, ali i to je put ka stepenu građanske hrabrosti kada će borba biti nastavljena i za prava drugih - nezaposlenih, u sindikate neorganiziranih, bolesnih i za protest nemoćnih, marginaliziranih i obespravljenih, za pravdu, sigurnost, socijalnu osjetljivost, brži put ka normalnoj državi...&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Okidač većini dosadašnjih pobuna u BiH su lična, materijalna, sindikalna prava uposlenih, ali i to je put ka stepenu građanske hrabrosti

Fotografija sa protesta rudara u Sarajevu

Transparenti i pištaljke

„Američki san“ je uvjerenje da svako, bez obzira na to gdje je ili u kojoj klasi rođen, može postići vlastitu verziju uspjeha u društvu u kojem je kretanje prema gore za sve moguće. Američki san se ostvaruje žrtvom, preuzimanjem rizika i teškim radom, a ne slučajno. 

Gledali smo to u mnogim filmovima o ljudima koji kreću s dna, a postaju megauspješni vlasnici kompanija, sportske zvijezde ili filmske ikone. Naravno, na vrhu nema mjesta za sve, ali važno je da ima za one s dovoljno talenta, upornosti, znanja, pa na kraju krajeva - i sreće. Možda je to sve utopističko, ali barem je ideal.
No, šta bi, s druge strane, bio „bosanski san“? Nešto o tome nam govori apsurdan primjer iz “Elektroprivrede”, u kojoj su kabinetski radnici održali protest protiv protesta rudara i izrazili podršku svom direktoru Admiru Andeliji. Zvuči kao vic, ali nije. 
<a href="https://avaz.ba/tag/33952/admir-andelija">Andelija je kadar SDA postavljen od DF-a (još jedan apsurd)</a>, kao što je i većina njih izvjesno putem stranke uhljebljena u državnu firmu. Na isti način na koji danas daju podršku svom direktoru, sutra će davati glas vladajućim strankama koje su ih uhljebile. Ti ljudi glasaju za svoje radno mjesto.
Oni su točkići jednog parazitskog sistema u BiH u kome su vladajuće garniture stvorile gigantske hobotnice kontrole ljudi i resursa, sastavljene od desetina hiljada budžetskih uhljeba po institucijama i državnim firmama. Sigurna glasačka mašinerija koja je porobila ovo društvo i koja za malo ili nimalo rada uživa solidna primanja, sigurna radna mjesta i ugodne živote. 
Cijena njihovih ugodnih života jesu enormni troškovi koje plaća ostatak društva u vidu lihvarskih poreza za privatni sektor, neproduktivne ekonomije, egzodusa stanovništva koje nije dio mašinerije i održavanja na vlasti kriminogenih etnonacionalističkih elita kojima duguju svoja uhljebljenja.
Eto, to je današnji bosanski san - uhljebiti se na budžet, ne raditi ništa, živjeti kao bubreg u loju i parazitirati na radu sunarodnjaka. Njihov san je noćna mora za sve nas ostale.

Njihov san je noćna mora za sve nas ostale

Bosanski san

Amerikanka Fransina Hjuz (Francine Hughes) smatra se inspiracijom za nastanak Ženskog pokreta, čija je pažnja usmjerena na žene koje su zlostavljali muževi, a koje pravosudni sistem nije prepoznao. Fransina je svog muža, koji je skoro deceniju zlostavljao u svim mogućim oblicima, ubila, a njen slučaj je skrenuo pažnju na mnoge druge i pokrenuo pitanje zaštite tih žena. 

Priča Bosanke <a href="https://avaz.ba/tag/128049/erna-tufekcic">Erne Tufekčić</a> je slična. Skoro 10 godina njen muž se nemilosrdno iživljavao nad njom. Bila je žrtva fizičkog premlaćivanja, seksualnog iživljavanja, psihičkog ponižavanja. Nasreću, njena potresna priča nije završila tragično. 
Godine provedene s mužem monstrumom opisane su u knjizi „Vrisak lotosa“, koju je ispisao prof. Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog.
Svojim primjerom, kao pobjednica, Erna želi potaknuti druge žene da se otrgnu iz kandži nasilnika, ali i skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem. Ona apelira na sve da ne zatvaraju oči na nasilje i da ne prikrivaju nasilnike. Ova 34-godišnjakinja je danas u sretnom braku i majka troje djece.

rabro istupila iz anonimnosti kako bi potaknula druge žene da ne trpe nasilje

Erna Tufekčić: Glas za sve žene

Ko nije sišao u rudarsku jamu, taj i ne zna kako je zaraditi hljeb sa sedam kora. Glava u torbi, komad hljeba za pasom i put u nepoznato. <a href="https://avaz.ba/tag/5522/rudari">Tako rudari u Federaciji BiH provode svaki dan</a>. 

Ovo bi mogao biti jasan odgovor pojedincima u Upravi „Elektroprivrede Bosne i Hercegovine“ (EPBiH), koji žele kopačima smanjiti primanja s 850 na 570 KM. Isplati li se riskirati život za mizerna primanja?
Ovaj plan, koji je skrojen kroz izmjene Pravilnika o radu, već davno je omča oko vrata rudarima. Zato su njihovi zahtjevi, koji su ponovo jučer usvojeni na sjednici Sindikata u Tuzli, više nego jasni. 
„<a href="https://avaz.ba/tag/905/elektroprivreda-bih">Elektroprivreda BiH</a>“ se poziva da odustane od primjene postojećeg Pravilnika o radu i Pravilnika o radnom učinku do usaglašavanja novih.
Poruka je jasna. Dosta je više igranja s rudarima. A, ruku na srce, s rudarima i njihovim sudbinama Vlada Fadila Novalića, koji je jučer objavio čudo neviđeno - da radi i nedjeljom - igra se pet godina. 
Direktori EPBiH dolazili su i odlazili, a problemi su gurani pod tepih.
Dolaskom Komšićevog direktora Admira Andelije, koji je zamotan u SDA-DF-ovske igre i interese i čiju smjenu rudari i traže, samo je ubrzalo probleme. Pod krinkom borbe za radnička prava, krije se ustvari borba za resurse ove državne firme. 
Jer, kako objasniti budžetlijama u EPBiH šta znači kopati za 570 KM, kada čistačica u ovoj firmi ima plaću višu od 1.200 KM.
Isto važi i za Andeliju. On je skoro 15 godina na budžetskoj plaći. Zato i ne čudi što ne prepoznaje zahtjeve rudara. Njemu je važna stabilnost EPBiH, koju rudari hrane.
Uostalom, Andelija je već ranije odbio sporazum koji mu je ponuđen, uz poruku da je prošlo vrijeme kada je Sindikat smjenjivao direktore.

Kako objasniti budžetlijama u EPBiH šta znači kopati u jami za 570 KM, kada čistačica u ovoj firmi ima plaću višu od 1.200 maraka

Andelija: Skoro 15 godina na budžetskoj plaći

Naše budžetlije

MOL Fehervar našeg <a href="https://sport.avaz.ba/tag/1881/kenan-kodro">Kenana Kodre</a> je u 14. kolu mađarske lige savladao Džirmot s 3:2, a bh. reprezentativni napadač postigao je dva gola.

Najbolji strijelac kluba iz Sekešvehervara u 49. minuti zatresao je mrežu iz penala za 2:1, da bi u 84. minuti pogodio za 3:1 i tako trasirao put svom timu do šeste ovosezonske pobjede (uz pet remija i tri poraza). Kodro je igrao do 86. minute.
Ove sezone, otkad je zadužio dres MOL Fehervara, u devet utakmica postigao je osam golova, uz jednu asistenciju. Na terenu je proveo ukupno 605 minuta, tako da u prosjeku gol postiže svakih 76 minuta.
Kenan Kodro rođen je 19. avgusta 1993. godine u San Sebastijanu. Karijeru je počeo u mlađim kategorijama Real Sosijedada, a lopta ga je vodila i u Osasunu, Majnc, Grashopers, Kopenhagen, Atletik Bilbao i Real Valjadolid.
Za našu reprezentaciju BiH debitirao je 28. marta 2017. godine i u 10 utakmica postigao je dva gola.

U devet utakmica postigao osam golova, uz jednu asistenciju

Kenan Kodro: Dvostruki strijelac

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bajden&amp;">Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden)</a> polovinom decembra organizira Samit za demokratiju. Nisu pozvani Viktor Orban, Vladimir Putin i još nekolicina antidemokratskih lidera svijeta. A, da... Nema ni Bosne i Hercegovine i njenih predstavnika na spisku od 110 zemalja koje će u Vašingtonu govoriti o demokratiji. Kako je navedeno iz Stejt departmenta, učesnike čine već ostvarene, kao i demokratije u usponu, civilno društvo i privatni sektor, a dio svjetske javnosti očekuje da doprinese zaustavljanju urušavanja demokratije, kao i prava i sloboda.
Od cijele Evrope, samo Mađarska i BiH nisu pozvane u Bijelu kuću, no ono što posebno iritira je činjenica da nikoga u našoj zemlji nije čak ni briga za to. Izostali su bilo kakva akcija, reakcija, lobiranje ili bilo šta drugo u sferi diplomatskih odnosa.
U svoj buri aktuelne političke blokade i Dodikovog napada na državu, s tiranijom nacionalnih stranaka ogrezlim u korupciju i kriminal, rejting BiH u međunarodnim krugovima nikada nije bio niži. 
Ovo je jasan pokazatelj kako tzv. patriotske snage i lideri na vlasti rade na očuvanju i afirmaciji BiH i onda se čudimo kako Mile prijeti BiH. Oni odavno, ako su to činili ikada, ne rade svoj posao. To je, u samom konceptu, i suština demokratije, ali i slobodnih izbora koji se temelje na transparentnosti i osiguravanju da će izabrani predstavnici zaista i vršiti svoju dužnost.
U BiH odavno nije na snazi poštivanje prava i anarhija je preuzela glavnu riječ, pa što bi nas onda Bajden ili bilo ko zvao? Rezultat ovakvog drskog i ignorantskog odnosa lidera prema BiH i njenim građanima predstavlja izrugivanje osnovnim postulatima demokratije. 
A dok se na turneji po dijaspori nahuškavaju botovi zarad ličnih interesa, nama ostaje samo da pjevamo „Anarhija all over Bosnia“.

BiH jedina uz Orbanovu Mađarsku iz Evrope nije pozvana na Samit za demokratiju u Bijelu kuću, no nikoga u našoj zemlji nije čak ni briga za to

Anarhija all over Bosnia

Jedinstveno, nego šta. Poruke i čestitke stranih lidera i bh. ambasadora iz svijeta društvenog života govore kako Bosna i Hercegovina, na dan kada je proslavila datum potvrde svoje državnosti u Mrkonjić-Gradu, ima prijatelje i ljude koji je neće tek tako ostaviti.<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Dan%20dr%C5%BEavnosti&amp;">I dok čestitke</a> gore spomenutih pune srca svakom bh. patrioti, ima i onih koji čestitaju, a sve rade kako bi se u ovoj zemlji samo oni osjećali dobro. Njihove čestitke samo nas vraćaju u sumornu stvarnost.Redom su se oglasili i bh. vlastodršci koji su ovaj narod rastjerali po svijetu, kojima godine varanja rudara nisu problem, kojima penzionerske muke ne predstavljaju ništa nego dosipanje soli u more i kojima rast cijena ne izaziva nelagodu.
Istina je, ovi koji nam vode državu itekako su jedinstveni. Neraskidive su veze kada se dijele fotelje, dok narod drže pod stalnom tenzijom i u totalnoj neimaštini.
I u govoru mržnje su jedinstveni. Svi oni koji ne misle kao oni, uglavnom su izdajnici, i to bez razlike u RS i FBiH. Dodik barem kaže javno, a ovi koji su se proglasili zaštitnicima Bošnjaka angažiraju botove i s njima se goste, baš kako bi ih podržali u stavljanju mete na čelo istaknutim ličnostima i novinarima.

Redom su se oglasili i bh. vlastodršci koji su ovaj narod rastjerali po svijetu

Neraskidive su veze kada se dijele fotelje u našoj zemlji

Jedinstveno, nego šta

Utakmica petog kola grupe C Lige prvaka između Bešiktaša i Ajaksa (1:2) imala je poseban značaj za bh. fudbal. Naime, prvi put je jedan sudija iz naše zemlje sudio meč najjačeg evropskog klupskog takmičenja. Ta čast pripala je našem najboljem arbitru <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Irfanu%20Peljti&amp;">Irfanu Peljti</a> (37), koji je sa svojim pomoćnicima na Vodafone Areni odradio vrhunski posao.
Asistirali su mu Senad Ibrišimbegović i Davor Beljo, dok je četvrti sudija bio Miloš Gigović.
Peljto je u 22. minuti opravdano dosudio penal za Bešiktaš, nakon reakcije VAR tehnologije. Opravdano je poništio i gol Sebastijana Alea (Haller) nakon novog pregleda VAR-a, a ukupno je pokazao dva žuta kartona na utakmici.
Irfan Peljto rođen je 18. jula 1984. godine u Sarajevu. FIFA-in sudija je od 2015. godine, a Premijer ligu BiH sudi od 2013. Devet puta je dijelio pravdu na utakmicama Evropske lige, a po dva puta je sudio utakmice kvalifikacija za EP i SP.

Prvi naš arbitar koji je dijelio pravdu na meču Lige prvaka

Irfan Peljto: Ispisao historiju bh. fudbala

U utorak su stotine rudara iz svih sedam rudnika Koncerna rudnika "Elektroprivrede BiH" stigle u Sarajevo da traže svoja prava. Tražili su da razgovaraju i s Fadilom Novalićem, no on nije bio ni u državi. Imao je preča posla, da u jeku krize, zajedno s Bakirom Izetbegovićem i drugim istaknutim kadrovima SDA, špalira po Evropi ne bi li od dijaspore iskamčio koji glas za oslabljenu zelenu mašineriju. 
Tokom dijasporske avanture Novalić je održao nebulozan, ali i zanimljiv govor, u kojem je, uz hvalospjeve na račun tobožnje ekonomske snage i stabilnosti Federacije BiH, izjavio kako postoji plan izvana koji provode „domaći izdajnici“ - da se rušenjem njega sruši i ekonomija Federacije, a samim tim i Bošnjaci kao narod.
Zanimljivo je da su ove tvrdnje već ranije testirane na društvenim mrežama od istaknutih botova i saradnika SDA, koji su plasirali slične nebulozne teorije o udarima na ekonomiju FBiH, a aferu „Respiratori“ poredili s čuvenom aferom „Agrokomerc“. 
Da je ono što je Novalić blebetao u Luksemburgu skuhano u propagandno-paraobavještajnim kuhinjama SDA, pokazale su upravo reakcije njihovih botovskih brigada na proteste rudara. 
Već dva dana botovsko podzemlje SDA rudare optužuje da su, ni manje ni više, saradnici srbijanskih obavještajnih službi, a njihov protest akcija iz Beograda, kreirana s ciljem rušenja Novalića i Vlade FBiH.
Naravno, dobro je poznato da svaki autokratski režim, od Miloševića, preko Bjelorusije, do Dodika, pažnju s vlastitih katastrofalnih rezultata, korupcije, kriminalnih afera, siromaštva i beznađa, nastoji skrenuti propagandom da su dokazi o svemu tome tek podvale i laži domaćih izdajnika koji, prema nalogu stranih neprijatelja, žele da, jelte, unište našu državu i ozlojade narod koji oni „sjajno“ vode.
No, kada to ludilo vlasti dođe do tačke da se usuđujete i nesretne rudare dovoditi u kontekst domaćih izdajnika i stranih plaćenika, ozbiljno se otvara pitanje je li ta zelena kamarila uopće više normalna.

Putem botova vode kampanju u kojoj rudare proglašavaju domaćim izdajnicima i stranim plaćenicima

SDA nije normalna

Užarenu klupu Mančester junajteda od smijenjenog Ole Gunara Solskjera (Gunnar Solskjaer) privremeno je preuzeo njegov doskorašnji pomoćnik Majkl Karik (Michael Carrick), koji je na svom debiju obradovao navijače „Crvenih đavola“. Junajted je pod Karikovom palicom u okviru petog kola Lige prvaka u gostima savladao Viljareal 0:2 i tako osigurao plasman u osminu finala.
Karika su obradovali Kristijano Ronaldo (Cristiano) i Džejdon Sančo (Jadon Sancho) golovima u 78. i 90. minuti.
Majkl Karik rođen je 28. jula 1981. godine u Volsendu. Igračku karijeru započeo je u Vest Hem junajtedu, čiji je član bio od 1996. do 2004. godine. U međuvremenu je boravio na posudbama u Svindonu i Birmingemu. 
Potom je dvije godine igrao za Totenhem, da bi 2016. prešao na Old Traford, gdje je 2018. okončao karijeru. Karik je s „Crvenim đavolima“ pet puta bio prvak Engleske, a jednom i evropski prvak. Osvojio je još 11 trofeja.

Zamisli da nisi bot

Gdje je štap

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

Danis Tanović: Majstor svog zanata

Mirna Bosna

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Transparenti i pištaljke

Bosanski san

Erna Tufekčić: Glas za sve žene

Naše budžetlije

Kenan Kodro: Dvostruki strijelac

Anarhija all over Bosnia

Jedinstveno, nego šta

Irfan Peljto: Ispisao historiju bh. fudbala

SDA nije normalna

Majkl Karik: Opravdao povjerenje

Kolumne

Zamisli da nisi bot

Gdje je štap

Smail Prevljak: Het-trik za četvrtfinale

Danis Tanović: Majstor svog zanata

Mirna Bosna

Vedran Bosnić: Trijumf za historiju

Transparenti i pištaljke

Bosanski san

Erna Tufekčić: Glas za sve žene

Naše budžetlije

Kenan Kodro: Dvostruki strijelac

Anarhija all over Bosnia

Jedinstveno, nego šta

Irfan Peljto: Ispisao historiju bh. fudbala

SDA nije normalna

Majkl Karik: Opravdao povjerenje