<a href="https://avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Naš fudbalski as iz Rome Edin Džeko</a> postigao je izjednačujući gol u četvrtfinalu Lige Evrope protiv Ajaksa (1:1) i tako ukupnim rezultatom 3:2 odveo Rimljane u polufinale.Dijamant je na posljednji pogodak čekao 49 dana, od 25. februara i gostovanja kod Brage u Ligi Evrope…&nbsp;Trećem najboljem strijelcu u historiji Rome ovo je bio 252. nastup za Rimljane i 117. gol. Ujedno, Džeki je to bio i 30. pogodak za klub iz Rima u evropskim kupovima. Tako se pridružio najboljim strijelcima italijanskih klubova u evropskim kupovima: Ševčenku je bio strijelac 33 gola, Inzagi (Inzaghi) 36, a Del Pjero (Piero) 46 pogodaka.Inače, Džeko je jedini ambasador bh. fudbala u završnici evropskih klupskih takmičenja. Rođen je 17. marta 1986. u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, iz kojeg je otišao u češke Teplice. Nakon toga je igrao zapaženu ulogu u osvajanju titule njemačkog Volfsburga, da bi potom napravio transfer u Mančester siti, s kojim je dva puta bio prvak. U Romu je stigao 2015. godine. Rekorder je po broju utakmica, ali i postignutih golova za naš državni tim - 114 mečeva i 59 pogodaka.

Odveo Romu u polufinale Lige Evrope

Džeko: Postigao 30 golova za Romu u evropskim kupovima

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Fotografije ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, koja u vlastitoj zemlji, u gradu u kojem živi, bez pratnje, službenih automobila i rotacija ne može ni do trgovačkog centra, po ko zna koji put zgrozile su bh. javnost.
Od te činjenice, koju je svojim fotografijama otkrio novinar <a href="https://avaz.ba/tag/114093/ermin-zatega">Ermin Zatega</a>, degutantnija su samo objašnjenja da je sve po zakonu i da to tako mora biti, a posebno optužbe da je tim fotografijama novinar ministricu pokušao kompromitirati. Tri dana čuđenja i osuda, pa bi novoj blamaži bh. funkcionera, do neke nove, bio kraj. Međutim, odgovor koji je uslijedio pokazao je da u ovoj zemlji ima novinara sa stavom, ponosom i odlučnošću da se priča dovede do kraja i da bh. zvaničnicima neće uvijek polaziti za rukom da jednu aferu sakriju drugom.
Kvalificirajući ponašanje ministrice Turković odvratnim, parazitskim i nemoralnim, Zatega je zatražio odgovore na sva relevantna pitanja vezana za ovaj događaj, na koja, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, očekuje odgovore.
Svojom reakcijom nagrađivani novinar Centra za istraživačko novinarstvo Ermin Zatega praktično je dokazao da je strpljenje u BiH pri kraju, ali i da se sebični, pohlepni i nesposobni predstavnici bh. vlasti mogu i trebaju nadati odgovorima kakve zaslužuju.

Pokazao da bh.  zvaničnicima neće uvijek  polaziti za rukom da sakriju afere

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Slovenija&amp;">Slovenija</a> navodno zagovara ideju mirnog razlaza u BiH, na način da se Republika Srpska pripaja Srbiji, zapadna Hercegovina Hrvatskoj, a Bošnjacima ono što ostane.
SDA, DF i SBiH, odnosno Bakir Izetbegović sa Željkom Komšićem, obznanili su dan-dva kasnije da u Srebrenici idu u koaliciju sa SNSD-om i Miloradom Dodikom, koji otvoreno negiraju genocid i zagovaraju mirni razlaz u BiH.
Prvu vijest prvi su plasirali mediji pod kontrolom SDA, a nastavili „hajcati“ njihovi sateliti i botovi na društvenim mrežama. Drugu su, praktično, prešutjeli.
Čelnici SDA nisu pojasnili zašto tek nakon 40 dana izlaze u javnost s pričom da je Borut Pahor, predsjednik Slovenije, tokom posjete BiH i sastanka s članovima Predsjedništva BiH provukao ideju mirnog razlaza.
Čelnici SDA pojasnili su, odnosno pokušali pojasniti, da je koalicija u Srebrenici s negatorima genocida i domaćim zagovornicima mirnog razlaza u BiH stvar nužde.

Da ova zemlja ima dušmana u komšiluku, ali i u Evropi, jasno nam je svima, još od početka devedesetih, pa i ranije. Da možemo povjerovati da bi evropski nacionalisti, radikali i ini podržali raspad BiH, ne treba ni sumnjati. Da to želi Dodik, svi znaju.

Ali de, Izetbegoviću, molimo Vas, recite nam jasno - trebamo li se zaista zabrinuti za budućnost jedine nam Bosne i Hercegovine i koliko su ozbiljne ideje o raspadu?
Ako trebamo, de nam onda pojasnite zašto SDA, stranka na čijem ste čelu, ide u koaliciju sa zagovornicima raspada, i to u Srebrenici, gradu genocida, vječnoj rani Bošnjaka.
Ako se ne trebamo brinuti, a Amerikanci, kao naši najvažniji saveznici i najbliži prijatelji, kažu da ne trebamo, onda ćemo se mi nastaviti baviti promašajima nesposobne vlasti SDA, koja još nije kupila niti jednu vakcinu, borbom protiv sistemske korupcije koju je patentirala SDA, kriminalnom nabavkom i upotrebom respiratora - ubica koju je proveo premijer iz SDA...
A Vi, gospodine Komšiću, kada već niste kazali ni slova o vakcinama i respiratorima, ne morate ni sada ništa govoriti.

Trebamo li se zabrinuti za budućnost BiH i zašto SDA u Srebrenici ide u koaliciju sa zagovornicima raspada zemlje

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Tri decenije provedene u Švedskoj nisu ugasile ljubav prema rodnom gradu niti potisnule uspomene na Omladinsku ulicu, Drinu i Goražde. Sjećanja na popularne dijelove rodnog grada kod Muje Karahmeta još su živa, a takvima ih održavaju posjete i stalno praćenje aktuelnih dešavanja u Goraždu i domovini. Nostalgiju donekle ublaži osjećaj da su Mujo i više od 160 humanih članova koje je s prijateljima okupio i danas korisni svom zavičaju te da su uvijek spremni olakšati svaku nevolju i vratiti nadu.Nastojali su bolje opremiti sportske klubove, pomoći liječenje pojedinaca i socijalno ugrožene. Alarm da ponovo ustanu bio je posljednji val pandemije i vijesti da jedan broj oboljelih Goraždana nije u mogućnosti kupiti skupe lijekove potrebne u borbi s koronavirusom. U kratkom vremenu prikupili su značajna sredstva za Kantonalnu bolnicu, Covid ambulantu i izolatorij u Goraždu.Iz komfora uređene zemlje, uprkos vlastitim obavezama, ali i troškovima, Mujo i njegovi prijatelji svakodnevno prate vijesti iz Goražda i prema potrebi reagiraju. Za to nemaju nikakvog drugog interesa osim ljubavi koju osjećaju prema gradu u kojem su rođeni i odrasli.

Iz Švedske, zajedno s prijateljima, u rodni grad uputio skupe lijekove za oboljele od COVID-19

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

U Prijedoru propale vakcine protiv COVID-19 zbog nestanka struje. Vakcine koje su trebale biti iskorištene za revakcinaciju osoba starijih od 65 godina. Pa, je li realno ovo?!U vrijeme kada se cijeli svijet bori da stavi pandemiju pod kontrolu, kada države iz regiona obaraju rekorde po broju vakcinisanih, a Bosna i Hercegovina dobiva sadaku, u jednoj velikoj zdravstvenoj ustanovi pokvari se, propadne, uništi 1.300 doza vakcina. Pa da je i sladoled u frižideru u lokalnom granapu, previše bahatosti čak i za nas.Nažalost, dok se cijeli svijet smije „Bosancima koji bi i dugme pokvarili“, trpe naši građani. Tužilaštvo je formiralo predmet na osnovu medijskih natpisa, no odavno smo navikli da se o nekim stvarima priča dan-dva pa se zaboravi - i afera i predmet i krivac i oštećeni... Eto, sve da se u ovom prijedorskom slučaju kazne odgovorni ili da se samo povuče kompletno rukovodstvo i svi odgovorni za ovaj skandal, ovo je samo jedan u nizu koji pogađaju naše društvo. Neograničen je broj nepravdi i bahatosti koje trpimo. Ponižavaju nas, pljačkaju, službenim vozilima idu u tržne centre i kažu „Ja, i?“, smiju nam se pored neispravnih respiratora, koji su simbol najvećeg političkog i kriminalnog skandala u BiH, na koje su prikačeni naši najdraži, puštaju nas da umiremo u najvećem očaju uz prisustvo stida, nemoći, patnje... A mi i dalje nijemo gledamo dok nas ubijaju, jer su do sada prolazili bez posljedica svi ti koji nam godinama rade o glavi. Kada ćemo se probuditi? Kada ćemo reći „dosta“? Od nas kreće. Do kada ćemo trpjeti, do kada se nećemo znati suprotstaviti, do kada nećemo tražiti odgovornost od svakog ko krši pravila, od svakoga ko nam je nanio zlo, a tu je zahvaljujući nama, troši naše pare? Ali važno je da on traži mirni razlaz...

U Prijedoru propale vakcine zbog nestanka struje - „Ja, i?“

I dugme bi pokvarili

Naš potencijalni fudbalski reprezentativac iz slovačkog Trenčina <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hamza%20%C4%8Catakovi%C4%87&amp;">Hamza Čataković</a> (24) je u posljednjih šest prvenstvenih utakmica postigao šest golova te tako ponovo skrenuo pažnju na sebe.
Nekadašnji je napadač Sarajeva ove sezone u 22 kola postigao 10 golova, uz jednu asistenciju. Trenutno je šesti strijelac Super lige Slovačke, a prvoplasirani je Erik Ramirez (Eric), koji je postigao četiri gola više.
Hamza Čataković rođen je 15. januara 1997. godine u Cazinu, gdje je u FK Mladost iz Polja napravio prve fudbalske korake. Kasnije ga je lopta odvela u FK Krajina, a 1. jula 2015. godine prešao je u juniorski tim FK Sarajevo.&nbsp;

Godinu i po kasnije, nakon odrađenog omladinskog staža, i debija za prvi tim kluba s Koševa, 24. januara 2017. transferiran je u Trenčin...

Za našu juniorsku i mladu reprezentaciju odigrao je pet utakmica i postigao jedan gol.

U posljednjih šest prvenstvenih utakmica postigao šest golova

Čataković:  U 22 kola imao 10 golova, uz jednu asistenciju

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Dva oprečna događaja obilježila su prošlu sedmicu u Sarajevu i BiH. S jedne strane, saga oko KCUS-a i respiratora dostiže nove vrhunce beščašća i potencijalno teškog zločina.
Nakon što su u javnost isplivala pisma s KCUS-a u kojima se ljekari žale na katastrofalne higijenske uvjete, nedostatak osoblja, ali i, što je posebno uznemirujuće, ispravnost tzv. malina respiratora, zbog kojih se vodi proces protiv premijera FBiH <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fadil%20Novali%C4%87&amp;">Fadila Novalića</a> i ostalih, SIPA i Tužilaštvo KS napokon su ušli u ovu, punih pet godina neosvojivu tvrđavu direktorice Sebije Izetbegović.
Istovremeno, doktorica, a ne gospođa Sebija Izetbegović, zajedno sa svojim prvim suprugom u Bošnjaka Bakirom, daje niz kontradiktornih izjava vezano za korištenje spornih respiratora, ali u konačnici i javno priznaje da oni nisu za najteže slučajeve COVID-a.
I dok, s jedne strane, SDA mobilizira svoju kompletnu političko-obavještajno-medijsku mašineriju da prijeti i pokuša ušutkati novinare i pojedince koji razotkrivaju njihove afere, dotle, s druge strane, dolazi i tračak potencijalne nade. Sramna politička trgovina preko leđa Bogića Bogićevića, zbog koje je u konačnici odustao od mjesta gradonačelnika, na kraju je imala iznenađujuće pozitivan epilog.

SDP je prijatno iznenadio svojim kadrovskim rješenjem, predlažući Benjaminu Karić, mladu doktoricu nauka, za novu gradonačelnicu Sarajeva.

Karić je osoba koja se ponosi svojim antifašističkim porijeklom, jasno demonstrira svoje progresivne političke poglede te šalje optimističnu poruku okrenutu ka radu i međusobnom poštovanju. Njena odluka da stavi na prodaju svoj službeni automobil, odbije korištenje rotacije i od prvog dana šeta među građanima, budi optimizam da je drugačija politika u ovoj zemlji moguća.
Šta je rezultat politike onih s početka teksta nam je poznato - kreiranje jedne odnarođene elite zabunkirane na Poljinama, okružene rotacijama i tjelohraniteljima, koja iza sebe ostavlja korupciju, kriminal, nepotizam i evropsko začelje BiH po svim parametrima. Teško da išta može biti gore od toga, posebno kada u staru pokazuje potpuno drugačiji nijet. Ako ništa, samo zbog toga je vrijedi podržati.
Benjamina, sretno!

SDP je prijatno iznenadio s predlaganjem Benjamine Karić za gradonačelnicu

Sebija i Benjamina

Prije nekoliko godina činilo se kao da stiže spas za Željezničar. Klub s Grbavice lutao je sa strukom i, ruku na srce, bilo je svega i svačega. I onih koji to zaslužuju i onih za koje se to ne može reći, a onda se vratio Amar Osim, najtrofejniji Željin trener. Navijači su to prihvatili s velikim oduševljenjem i nadom da će krenuti u osvajanje trofeja, kao iz ranijih Osimovih mandata na klupi Želje, ali epilog je drugačiji.Amar Osim od nedjelje više nije prvi strateg Željezničara. Zaredali su se rezultatski neuspjesi, Željo nema pobjedu već dugo, samo na Grbavici nije slavio više od četiri mjeseca, pa je logičan slijed događaja - smjena trenera. I tu je odgovornost trenera jasna, vjerovatno i sam Osim shvata, ali najobjektivnije moguće gledano, njegova misija nije bila nimalo lagana. Željo je u totalnoj besparici, pojačanja je nemoguće dovesti, a ovi koji igraju očigledno nemaju kvalitet za više. Amar Osim rođen je 18. jula 1967. u Sarajevu. U trenerskoj karijeri tri puta je vodio Željezničar, a sjedio je i na klupi japanskog Džef Junajteda i katarskog Karaitijata. Sa Željom je osvojio devet trofeja. Pet puta je bio prvak, četiri puta je osvojio Kup BiH.

Najtrofejniji Željin trener na klupi nije preživio veliku rezultatsku krizu

Amar Osim: Više nije prvi trener Željezničara

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

U nedjelju navečer je prvi put u historiji jedna autorica, rediteljica s ovih prostora bila nominirana za prestižnu BAFTA nagradu. To je bila naša Jasmila Žbanić, istakao je reditelj Dino Mustafić na društvenim mrežama.Dakle, da potcrtamo, prvi put da je jedna rediteljica odavde uopće dobacila do prestižne Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti i čuvenog „Royal Albert Halla” u Londonu.Jasmila i njeno ostvarenje „Quo vadis, Aida?“ bili su nominirani u dvije kategorije - najbolji reditelj/ica i najbolji strani film. Čuje li se to prizvuk razočarenja što su Jasmili ova priznanja iskliznula iz ruku? Nadam se da ne, jer ova sjajna i hrabra rediteljica, govoreći sportskim rječnikom, sama je istrčala na teren i na istom ostavila srce, krv, znoj, a vjerujem i suze. A napravila je najvažniji film za Bosnu i Hercegovinu - o genocidu u Srebrenici jula 1995. godine. Napravila je film o kojem bruji filmska planeta i koji je do sada pobrao bezbrojne nagrade i pohvale. Vrhunac u filmskom svijetu je Oskar, za koji su Jasmila i njen film nominirani. Ishod će se znati u noći između 25. i 26. aprila. No neovisno o vijestima iz dalekog Los Anđelesa - Jasmila Žbanić jedina je svijetla tačka u crnoj i tegobnoj bh. stvarnosti. A možda čak i mali tračak svjetlosti na udaljenom kraju tunela za koji bi se ama baš svi trebali zakačiti. Jer, možda se primi. Ona pokazuje da se, ipak, može. Može se, unatoč svemu, ako se vrijedno, pošteno i uporno radi. Može se i hajde da pričamo o najboljima i da krenemo prema trenutno jedinoj svijetloj oazi na dalekom kraju tunela. Jer je ponekad najteži, ali najvažniji taj prvi korak.

Jasmila Žbanić prva je autorica, rediteljica s ovih prostora koja je bila nominirana za prestižnu BAFTA nagradu

Tračak svjetlosti

Uz hiljade donatora kose, članove <a href="https://avaz.ba/tag/18402/srce-za-djecu-oboljelu-od-raka" style="">Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”</a>, vlasuljar <a href="https://avaz.ba/tag/63725/fuad-halilovic" style="">Fuad Halilović</a> jedan je od najzaslužnijih što akcija prikupljanja kose i izrade perika za oboljele mališane rezultira osmijehom. 

Mladić koji je kao dijete pobijedio opaku bolest danas je posvećen djeci koja prolaze isto što je i on, a jedina nagrada upravo su osmijesi djece, jer Halilović perike izrađuje besplatno. 
Da bi izradio jednu potrebne su mu dvije sedmice, a do sada je, kroz akciju “Moja kosa, tvoja kosa”, zahvaljujući donatorima, mališanima darovano oko 40 perika. 
Tokom dugotrajnog i mukotrpnog liječenja, djeca koja boluju od raka izgube kosu, a osjećaj samopouzdanja i radosti kada dobiju periku, identičnu njihovoj ranijoj frizuri. 
Do sada je oko 4.000 donatora kose učestvovalo u ovoj humanoj akciji, a osim ovog najvrjednijeg resursa potreban je i repromaterijal, pa bi pomoć u tom smislu mnogo značila, jer Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH ne izdvaja sredstva za ovu vrstu medicinskog pomagala. Osim djece oboljele od raka, Halilović i tim udruženja nastojaće pomoći i mladima koji boluju od trajnog gubitka kose, kojih je sve više u BiH.

Jedan je od najzaslužnijih što akcija prikupljanja kose i izrade perika za oboljele mališane rezultira osmijehom

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Pismo <a href="https://avaz.ba/tag/420/sipa" style="">Sindikata Agencije za istrage i zaštitu (SIPA)</a>, upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik" style="">Miloradu Dodiku</a>, predstavlja novo upozorenje da je u toku pokušaj urušavanja najelitnije policijske jedinice u državi te da na ovakav nastavak politike rušenja državnih institucija ne postoji adekvatan odgovor. 

Sindikat SIPA-e upitao je Dodika zašto, nakon najave da će plaće policajaca u RS biti povećane, slično razumijevanje ne pokaže i u slučaju njihovih kolega na državnom nivou, jer u SIPA-i rade službenici iz oba entiteta, koji su najistureniji u borbi protiv ilegalnih migracija, organiziranog kriminala i drugih najtežih krivičnih djela. 
Plaće državnih policajaca već devet godina na istom su nivou, a povećanje od minimalnih 4,5 posto, odnosno vraćanje na nivo iz 2012. godine nije moguće, jer Predsjedništvo BiH nije prihvatilo prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2021. godinu. 
Dodikov odnos prema svemu što nosi prefiks države poznat je odranije, uprkos tome što iz državne kase uredno uzima i svoju plaću, ali zabrinjavajuće je da na pismo Sindikata SIPA-e, ali i zahtjeve s nedavnih protesta Sindikata SIPA-e, Granične policije BiH i državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH odgovora nema ni od preostale dvojice članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića. 
Zbog uvjeta rada SIPA, ali i druge državne agencije već godinama se suočavaju s odlivom kvalitetnih kadrova, tako da su, bez obzira na trenutne izgovore, na djelu konstantni pokušaji urušavanja jedinice koja je ovoj državi služila za ponos. S druge strane, oni koji bi trebali zaštititi interese BiH svoj politički kapital potrošili su na trgovinu pozicijama i imenovanjima. 
Stranački, a ne državni interesi i do sada su bili prioritet, a neprijateljima države čak su se činili i brojni ustupci. Zato smo u poziciji u kojoj se moramo zabrinuti za opstanak postojećih, a o formiranju nužno potrebnih, novih državnih institucija možemo samo sanjati.&nbsp;

Plaće državnih policajaca već devet godina na istom nivou, a povećanje od minimalnih 4,5 posto nije moguće

Zbog uvjeta rada SIPA, ali i druge državne agencije već godinama se suočavaju s odlivom kvalitetnih kadrova

Urušavanje države

Spoznaja da <a href="https://avaz.ba/tag/13173/ratni-zlocini" style="">ratni zločini</a> ne zastarijevaju mala je satisfakcija za žrtve masovnih progona, ubistava, silovanja, genocida... 

Veličanje ratnih zločina je postao uobičajeni narativ u bh. entitetu Republika Srpska, gdje se i kroz obrazovni sistem truju generacije rođene davno poslije Dejtona. 
Zato ne čudi što sljedbenici genocidne politike u Višegradu žele obilježiti Dan ruskih dobrovoljaca, koji su saučesnici u sistemskom istrebljivanju bošnjačkog stanovništva u tim krajevima. Zašto to rade?
Zbog povratnika koji su im najveća prijetnja u ostvarivanju ciljeva do kojih nisu stigli tokom agresije na BiH. Povratnici su ti koji podsjećaju na njihove zločine i govore o njihovim zločinima. 
Povratnicima se i prijeti novim zločinima, pa je tako nedavno jedan od bratunačkih zločinaca poručio svojim prvim komšijama da će njegov zločinački pohod dovršiti nasljednici. Zločinac je tokom suđenja izražavao kajanje, uzete su olakšavajuće okolnosti prilikom određivanja kazne, a čim se dočepao prijevremene slobode, zaprijetio je novim zločinima. 
Formiranje predmeta i izricanje kazni i dalje će biti formalnost jer se svijest sljedbenika zločinačke i genocidne politike ne mijenja. Zločince stiže kazna, sporo, ali ih stiže. No, njihovi sljedbenici ne daju ovoj državi naprijed. 
Dok se ne raščisti prošlost, dok se ne prihvati istina, a ona je jedna, teško da će se ikad iskorijeniti naumi o veličanju zločinaca iz svih ratova.

Dok se ne raščisti prošlost, dok se ne prihvati istina, teško da će se ikad iskorijeniti naumi o veličanju zločinaca

S prethodnih obilježavanja skupa u Višegradu

Zločin i kazna

U danima dok bez vakcina obolijevaju i umiru, dok mnogi ostaju bez posla, a cijene rastu, građanin ove zemlje nema mnogo izbora, osim da trpi ili se pobuni. Fočanka <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fo%C4%8Da&amp;">Maja Kostović</a> odlučila je da ne šuti i da se za svoja prava pokuša izboriti na najradikalniji način - štrajkom glađu. Po zanimanju je novinarka, dvije godine tražila je posao i nije ga birala, ali kada u rodnom gradu u tome nije uspjela, kad je porodica ostala bez ikakvih primanja, drugog izbora nije ni imala. 

Nakon godina šutnje, Maja je tako postala prva stanovnica Foče koja se pobunila protiv dosadašnjeg načina upošljavanja, uglavnom stranački podobnih i ljudi bliskih vlasti. Ne očekuje niti želi milostinju, već da joj se omogući ono što u predizbornim kampanjama svi obećavaju - posao, kako bi živjela od vlastitog rada.
Dok se mnogi uklapaju u aršine, Maja je odabrala teži, ali časniji put. Rođena je 1980. godine u Foči. Tokom novinarske karijere, koju je započela još kao 15-godišnjakinja, radila je za beogradski “Sport”, ''Sport Avaz'', BH Radio 1, a bila je angažirana i kao portparol KK Spars i Košarkaškog saveza BiH.&nbsp;

Odlučila da se za svoja prava pokuša izboriti na najradikalniji način - štrajkom glađu

Maja Kostović: Teži, ali časniji put

Iako će joj, u šarenilu stranaka, njihovih interesa i međusobnih odnosa, biti potrebno vremena i iskustva, <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo" style="">Sarajevo</a> je dobilo gradonačelnicu koja simbolizira vrijednosti koje su mu posljednjih godina, pa i decenija, nedostajale.&nbsp;Gradski vijećnici jednoglasno su na ovu dužnost imenovali najmlađu doktoricu pravnih nauka u BiH, 30-godišnju <a href="https://avaz.ba/tag/113430/benjamina-karic">Benjaminu Karić</a>, te na taj način kao da su poslušali poruke građana - mladima treba dati šansu, dosta je podobnih i vrijeme je za obrazovane.
Svojim prvim nastupom, porukama da je Sarajevo grad prijateljstva, pozivom da mu se pokaže ljubav, onako kako i Sarajevo pruža ruke mnogima kojima je postalo dom, Karić kao da najavljuje period koji bi trebale obilježiti neke nove vrijednosti u političkom životu glavnog grada. 
Pitanje je koliko će nova gradonačelnica moći utjecati na promjene koje su nužne i koje iz Sarajeva trebaju zatalasati cijelu BiH, ali njen prvi nastup, odmjeren i uz optimizam i osmijeh, ohrabruje.
Benjamina Karić rođena je 1991. u Sarajevu. Doktorica je pravnih nauka i autorica više od 50 publikacija, knjiga, članaka i prijevoda s latinskog jezika. Akademskim radom bavi se od završetka studija.&nbsp;

Vijećnici kao da su poslušali poruke građana - mladima treba dati šansu

Benjamina Karić: Osmijeh i optimizam

Bolje biti bogat i zdrav jer, ako si siromašan, džaba ti što si bolestan. Iako je prošlo mnogo decenija od izlaska ovog megapopularnog stripa, citati iz Alana Forda, nažalost, itekako su primjenjivi u današnjoj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=kcus&amp;">Bosni i Hercegovini</a>.

Džaba ti ovjerena knjižica, novac koji mjesečno izdvajaš za zdravstveno osiguranje, kojekakve štele, Bakirova obećanja o 100.000 radnih mjesta i milion vakcina kada se nađeš u četiri zida s nalazom pozitivnim na koronavirus, kao prosječan građanin naše zemlje suočiš se s gorkom stvarnošću - zavisiš od sebe i eventualno nekoliko članova porodice i najodanijih prijatelja. 
Ko ima prosječna primanja, pa i nekako. Ali, kad ti doktorica s druge strane počne nabrajati vitamine ove i one, aspirine, antibiotike, probiotike i sijaset koječega čemu ne znaš ni ponoviti naziv, a ne šta drugo, pa podvučeš crtu - ništa ispod nekoliko stotina maraka. I kako, pitaš se. Pomisliš na sve one bespomoćne, nane i dede s penzijicama koji su zatečeni u istoj toj situaciji.
U situaciji bolesti, nemara, nebrige države, kada svakodnevno barem jedan poznanik i draga osoba umre, kada nas napuštaju ljudi poput generala Jove Divjaka i ostavljaju da živimo u ovoj zabludi od svijeta gdje je vlast nesposobna da nabavi najobičnije vakcine ili respiratore, a da se ne posluže „talovima“ i zagaze u kriminal. 
Sve ovo se dešava jer oni, i ovi i oni, znaju da nas nije bilo briga, znaju da će izostati reakcija i da će se sve zaboraviti za 10 dana. I afere i političari koji kradu i novac i glasove, i oni koji se vakcinišu krišom, i njihove laži, obmane...
Ali nismo budale. Pokazuje to i posljednji bunt građana koji su na ulicama Sarajeva zahtijevali ostavke zbog nenabavljanja vakcina, pokazuju to i istražni organi u KCUS-u, pisma zaposlenih u ovoj zdravstvenoj ustanovi, ispovijesti i osude članova porodice koji su javno progovorili o onome kroz šta su prošli, sudski procesi u aferi „Respiratori“. 
Stoga, radite ono za šta ste plaćeni, za šta vam je narod dao glas, svi vi fadili, zorani, bakiri... Pomozite svom narodu ili..., ma samo šutite i ne pravite nas idiotima.

Svi vi fadili, bakiri, zorani..., ili radite ili samo šutite, ne pravite nas idiotima ako ne možete pomoći svom narodu

Posljednji bunt građana koji su na ulicama Sarajeva zahtijevali ostavke

Bolje biti bogat i zdrav

Junak velikog trijumfa Parižana u Minhenu (2:3) bio je dvostruki strijelac <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mbape&amp;">Kilijan Mbape (Kylian Mbappe)</a>. Nijemci su nadigrali Pari Sen Žermen, međutim, Francuzi su, zahvaljujući neuhvatljivom Mbapeu, napravili veliki, možda i ključni korak ka ostanku u Evropi i putu ka ostvarenju decenijskog sna - osvajanju Lige prvaka.Po velikoj snježnoj mećavi Mbape je nastavio pomjerati granice kada je riječ o individualnom učinku u elitnom evropskom takmičenju, ali i da oduševljava sve ljubitelje fudbala. Napadač Parižana se s nova dva gola u Ligi prvaka izjednačio s&nbsp;Antoanom Grizmanom&nbsp;(Antoine Griezmann) na listi najboljih francuskih golgetera u ovom takmičenju.Dvadesetdvogodišnjak sada na kontu ima 26 golova, toliko ima i napadač Barcelone, koji je malo duže prisutan na sceni. Senzacionalnom Mbapeu je sada ostalo da napadne najbolje Francuze u historiji Lige prvaka.Kilijan Mbape rođen je 20. decembra 1998. u Parizu. No, profesionalni fudbalski put počeo je u Monaku. U Pariz se vratio 31. avgusta 2017., a pod ugovorom s PSG-om je do 30. juna 2022. godine.

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

I dugme bi pokvarili

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Sebija i Benjamina

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

Tračak svjetlosti

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Urušavanje države

Zločin i kazna

Maja Kostović: Teži, ali časniji put

Benjamina Karić: Osmijeh i optimizam

Bolje biti bogat i zdrav

Kilijan Mbape: Pomjera granice

Kolumne

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

I dugme bi pokvarili

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Sebija i Benjamina

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

Tračak svjetlosti

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Urušavanje države

Zločin i kazna

Maja Kostović: Teži, ali časniji put

Benjamina Karić: Osmijeh i optimizam

Bolje biti bogat i zdrav

Kilijan Mbape: Pomjera granice