1. April 2020.: Premijer Federacije preko malinara i TV voditelja <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fikret%20Hod%C5%BEi%C4%87&amp;">Fikreta Hodžića</a> nabavlja kineske respiratore za 10,5 miliona KM.2. 11. maj 2020.: Tužilaštvo BiH u svom izvještaju izrađenom na osnovu stručnog vještaka za medicinsku opremu utvrđuje da nabavljeni respiratori ne posjeduju ni minimum potrebnih bitnih karakteristika za adekvatan tretman pacijenata u jedinicama intenzivne njege.3. Maj 2020.: Predsjednik SDA Bakir Izetbegović dijeli to mišljenje te izjavljuje da se radi o prijenosnim respiratorima i da je nabavljena pogrešna roba. 4. Decembar 2020.: Podiže se optužnica protiv Novalića i ekipe za nabavku spornih respiratora. 5. U uputstvu za „malina respiratore“ jasno se navodi da su to prijenosni uređaji koji nisu za intenzivnu njegu, nego su namijenjeni prvenstveno za kola hitne pomoći. 6. 30. juli 2020.: Zijad Džemić, direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH, daje mišljenje da su respiratori namijenjeni prvenstveno za stacionarnu upotrebu. Dakle, da to nisu mobilni respiratori. Džemićeva supruga je sestra od Harisa Hrle, koji je, gle slučajnosti, oženjen kćerkom ministrice Bisere Turković, te je bio dugogodišnji ambasador BiH u Vašingtonu.7. KCUS na osnovu Džemićeve verifikacije počinje koristiti ''malina respiratore''. Drugi klinički centri odbijaju instalirati ove respiratore.8. April 2021.: Bakir Izetbegović mijenja mišljenje otprije godinu i tvrdi da su respiratori dobri, da se upotrebljavaju u KCUS-u i da spašavaju živote.9. April 2021.: Dr. Almir Badnjević, direktor firme „Verlab“, još jednom potvrđuje da je riječ o transportnim respiratorima.10. April 2021.: KCUS priznaje da je pismo u kojem se uposlenici ove institucije žale na funkcionalnost respiratora autentično.Saberite 2 i 2, odnosno sami zaključite koliko je podizanje optužnice protiv Novalića i ostalih predstavljalo jak motiv da za godinu Bakir Izetbegović promijeni mišljenje o upotrebljivosti respiratora, a SDA-ova vladajuća mašinerija upregne sve resurse kako bi dokazala da se „malina respiratori“ mogu upotrebljavati za ozbiljno ugrožene pacijente. Čak i da su u KCUS-u samo upotrebljavani respiratori koji ne služe pravoj namjeni, bez drugih posljedica, grubo je igranje životima pacijenata koje mora što prije biti rasvijetljeno. &nbsp;

Čak i da su u KCUS-u samo upotrebljavani respiratori koji ne služe pravoj namjeni, grubo je igranje životima pacijenata

Hronologija malinarenja

Rijetki su mladi ljudi u našoj zemlji koji su spremni nakon stjecanja univerzitetske diplome vratiti se u rodni zavičaj i pokrenuti vlastiti biznis. Većina nastoji ostati u gradovima i zaposlenje pronaći u javnim ili državnim institucijama ili, u najgorem slučaju, spakovati kofer i sreću potražiti daleko od svoga grada, porodice i prijatelja.&nbsp;No, primjer 29-godišnje <a href="https://avaz.ba/tag/113605/irma-granulo">Irme Granulo</a> iz sela Bjelimići kod Konjica ulijeva nadu da još ima mladih ljudi koji žele i hoće svoju budućnost graditi u svojoj zemlji i, što je najvažnije, na porodičnom imanju.
Iako je u Sarajevu stekla dvije diplome, pravnika i politologa, Irma je odlučila da se vrati na selo i pokrene proizvodnju i preradu mlijeka. U početku nije imala podršku porodice, jer su svi smatrali da treba raditi poslove za koje se školovala, ali njena upornost i velika želja za proizvodnjom mliječnih proizvoda, prije svega sireva, bile su toliko jake da se sama upustila u pokretanje biznisa. Nakon godinu rada uspjela je osmisliti i napraviti dimljeni rolovani sir, prvi takve vrste na našem tržištu, koji je postao brend njenog biznisa.
Irma nema namjeru mijenjati posao niti to želi. Dodatno je proširila proizvodne kapacitete, nabavila 25 krava i upornim radom, uz dosta truda i svakodnevnih odricanja, uspjela stvoriti porodični biznis u koji su sada uključeni i njeni roditelji i sestre.
Ova mlada poduzetnica sretna je i zadovoljna poslovnim izborom koji je napravila, a njen primjer može poslužiti i drugim mladim ljudima u BiH da krenu njenim stopama i iskoriste svoja imanja za pokretanje vlastitih biznisa.

Svoju budućnost želi graditi na porodičnom imanju

Granulo: Zadovoljna poslovnim izborom koji je napravila

Irma Granulo: Uz dvije fakultetske diplome pravi sir

Postoji li naša svakodnevica izvan <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus" style="">korone</a>? Ne postoji. Sve se vrti oko korone, naš posao, naše vanposlovne aktivnosti, susreti s porodicom, prijateljima, rodbinom. 

I nije tako kod nas, tako je svugdje, na cijelom svijetu, jer se moramo prilagoditi pandemiji i biti sigurni u ovakvim okolnostima koliko to možemo biti. Ali razlika između nas i ostalih jeste to što kao da od marta prošle godine stojimo u mjestu.
Jer naše vlasti ne znaju kako izaći iz začaranog kruga i napraviti makar neki pomak. 
Vakcine nemamo, plan vakcinacije, kada vakcine i ako ikad dođu, bit će zanimljivo vidjeti, a izostao je i sistemski rad na informiranosti stanovništva i na svijesti građana o važnosti imunizacije. Jer vidimo da čak i neke države koje imaju vakcine nisu postigle nivo vakcinacije stanovništva kakav su željeli. Mi i po tom pitanju stojimo u mjestu. 
Digitalna platforma za putovanja Booking.com objavila je rezultate istraživanja provedenog u januaru ove godine među više od 28.000 putnika iz 28 država i teritorija. Istraživanje, u najkraćem, pokazuje da nakon silnih mjeseci ograničenja putovanja zbog pandemije koronavirusa ispitanici konačno vide „svjetlo na kraju tunela“, zahvaljujući, prvenstveno, primjeni vakcina protiv COVID-19.
No, iz rezultata istraživanja zanimljivo je to da je više od polovine ispitanika širom svijeta, njih 55 posto, navelo da će putovati samo u zemlje koje su uvele programe vakcinacije. Za zemlju u kojoj je turizam jedna od glavnih privrednih grana izgleda da, također, nemamo plan. Čekamo da ljeto dođe i to je sve od plana za turizam naše lijepe BiH.
Za sada u oblasti svog posla pojedinci i kolektivi se bore kako najbolje znaju i mogu. 
Ali, na kolektivnim planu, možda nas korona „pojede“ prije vakcina i prije nego što naučnici pronađu način da se opaki virus iskorijeni. 
Ostaje nam nada da će se i BiH probuditi, da ćemo vidjeti neku sistemsku politiku koja će naći neko rješenje i iskorak naprijed, čak i u ovakvim okolnostima. 
Inače, čemu se nadati? Čekati, kao što smo navikli, da se nešto riješi samo od sebe. Može i tako, ali je pitanje koliko će to žrtava na kraju zahtijevati, koliko radnih mjesta i koliko dodatno iseljenog stanovništva.&nbsp;

Hoćemo li čekati, kao što smo navikli, da se nešto samo riješi od sebe

Ostaje nam nada da će se i BiH probuditi

Korona nas je pojela?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=asmir%20begovi%C4%87&amp;">Bornmut našeg&nbsp;Asmira Begovića</a>&nbsp;je u 40. kolu engleskog Čempionšipa kao gost savladao Blekburn (0:2), a nekadašnji prvi golman reprezentacije BiH još jednom je zabilježio odličan nastup.U drugoj minuti sudijske nadoknade vremena odbranio je penal, nakon što je prethodno imao tri “panterske” odbrane. Tako je stasiti Hercegovac 17. put u ovoj sezoni sačuvao svoju mrežu i zaslužio mjesto u timu kola. Naime, na Sofaskoreu je dobio ocjenu osam.Bornmut ne odustaje od borbe za elitni rang, trenutno su sedmi na tabeli s bodom zaostatka u odnosu na mjesto koje vodi u plej-of, ali i uz utakmicu manje.

Asmir Begović rođen je 20. juna 1987. godine u Trebinju. Karijeru je počeo u Kanadi, gdje je izbjegao s roditeljima, da bi poslije u seniorskoj karijeri nastupao za Portsmut, Stouk, Čelzi i Bornmut. Prošle takmičarske godine branio je kao posuđen igrač u Karabagu i Milanu. Na golu naše reprezentaciju bio je 61 utakmicu. G. Š.

U ovoj sezoni 17. put sačuvao svoju mrežu

Asmir Begović: Trebinjac u top-formi

Nesposobnost vladajućih elita nije nešto s čim se obezglavljeni bh. puk prvi put susreće. Još poraznije po narod je što se <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vlastodr%C5%A1ci&amp;">vlastodršci</a> svojih pogrešnih postupaka uopće ne stide, nego ih opravdavaju. U trenucima kada nam nijedan demografski podatak ne ide u prilog, igranje sudbinom cijele nacije je čin ravan harakiriju. No, samo nepopravljivi optimisti mogu još vjerovati kako je vlasti i elitama narod na prvom mjestu. Jeste, ali samo u toku izbornih procesa i nikad više. Pandemija koronavirusa je potpuno ogolila beskrupuloznu, nezajažljivu, nepotističku, nesposobnu, samodopadljivu i samo sebi bitnu vlast.

Zamislite kako se onda osjeća narod čija je sudbina u njihovim rukama i čijom se sudbinom igraju od 90-tih godina prošlog stoljeća. Pa dokle više? Kada će jednom zadovoljiti svoje bolesne ambicije, napuniti svoje džepove i sjahati s leđa onih koje, k'o fol, predstavljaju? Zato je narod koji predstavljaju siromašan, neizgrađen, okružen varalicama i licemjerima, faktički je prepušten sam sebi i propadanju. Naravno, ne može se amnestirati ni narod koji bira vlast ogrezlu u korupciji, kriminalu, nepotizmu, igri prijestolja... Takav narod čeka Godoa i čekat će sve dok izborne procese bude doživljavao kao praznik demokratije iza kojeg se krije konstanta tiranije.

Samo nepopravljivi optimisti mogu još vjerovati kako je vlasti i elitama narod na prvom mjestu

Igranje sudbinom cijele nacije je čin ravan harakiriju

Čekajući Godoa

Prva bh. samohodna haubica H-155, proizvedena u kompaniji <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=haubica&amp;">BNT TMiH u Novom Travniku</a>, uskoro bi mogla postati dio arsenala vojske Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ova vijest, u moru loših, potvrda je da ova zemlja još ima dovoljno stručnih ljudi koji vlastitim znanjem mogu iskoračiti na zahtjevno tržište mnogo bogatijih država, ali i osvijetliti izlaz iz tunela kroz koji, posebno tokom pandemije koronavirusa, korača bh. ekonomija.Namjenska industrija svakako je jedna od grana koje postižu odlične rezultate, jedan je od najvećih izvoznika koji ne posustaju ni tokom pandemije. Osim Novog Travnika, Bugojno s novom vrstom granate, ali i Konjic, Goražde i Sarajevo na listi su lokacija koje svake godine povećavaju proizvodnju i šire kapacitete, a u teškim vremenima kad građani ostaju bez posla, jedni su od rijetkih koji otvaraju nova radna mjesta.

Prema najavama iz Ministarstva industrije i energetike FBiH, izgradnja fabrika namjenske industrije planirana je i u Živinicama i Mostaru. Još od vremena pećinskog čovjeka, veći utjecaj u zajednici imao je onaj čija je toljaga bila duža i tvrđa. Bitno drugačije nije ni danas, kada su naoružanje i municija veoma traženi u svijetu. Suviše smo mali da utječemo na to da cvijeće postane traženije od metka, a u proizvodnji cvijeća i nemamo neke kapacitete i tradiciju. Zato su ulaganje u namjensku industriju te podrška domaćim stručnjacima u radu na projektima proizvodnje sofisticiranijeg naoružanja jedan od načina za poticanje intenzivnijeg zapošljavanja, većeg izvoza i izlaska iz krize.

Namjenska industrija svakako je jedna od grana koje postižu odlične rezultate

Svjetlo na kraju tunela

Uskrsnim porukama iz Bazilike Svetog Petra u Vatikanu <a href="https://avaz.ba/tag/2784/papa-franjo" style="">papa Franjo</a> nastavio je zagovarati mir kao prijeku potrebu čovječanstva, ali i suosjećanje s bolesnima, siromašnima i nezaposlenima.&nbsp;On je podržao medicinske radnike koji već duže od godinu vode borbu s koronavirusom u cijelom svijetu, a vlasti pozvao da porodicama u potrebi omoguće pristojan život.
Posebnu pažnju on je skrenuo na činjenicu da se, uprkos globalnoj zdravstvenoj krizi, ponovo pokreću ratovi i jačaju vojni arsenali, nazivajući to skandaloznim, ali je pozvao i na globalnu odgovornost među državama i ravnomjernu raspodjelu vakcina, posebno u siromašnim zemljama. 
Poglavar Rimokatoličke crkve tako je još jednom održao lekciju cijelom svijetu, precizno identificirajući najveće probleme današnjice, ostajući čvrsto na putu izgradnje mira i uz ugnjetavane, oboljele, siromašne i bespomoćne. 
I zaista bi bilo značajno da riječi ovog dobrog čovjeka čuju svi koji u doba borbe s jednim od najpodmuklijih neprijatelja čovječanstva ratuju ili razmišljaju o nekim novim sukobima. Jasna je poruka i onima koji su, zahvaljujući ekonomskoj i političkoj moći, kupili viškove vakcina protiv COVID-19, ostavljajući siromašne bez odbrane.

Pozvao na globalnu odgovornost među državama i ravnomjernu raspodjelu vakcina

Papa Franjo: Čovjek mira

U beskrajnom haosu i buri bh. političkog beščašća i kontinuiranih skandala, pomalo smo i zaboravili na <a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">Željka Komšića</a>. To vam je, ako se još neko sjeća, hrvatski član Predsjedništva. 
Ne primjećujemo ga često, jer, kao član Predsjedništva, uglavnom ništa ne radi. Nema diplomatskih susreta, nema inicijativa, nema nekih važnijih političkih, a kamoli državničkih aktivnosti, uostalom, kao što se ni u Državnom parlamentu, kao zastupnik, za četiri godine nikad nije javio za riječ. 
Tek se, s vremena na vrijeme, valjda kad poslije koje „ljute“ članovima kabineta nadođe inspiracija, oglasi ponekim dramatičnim pismom u kome, u pravilu, zabrinuto upozorava, opominje, prijeti.
U posljednjem „non-paperu“, koji je odlučio poslati Evropskoj uniji, Komšić se, jezikom koji više priliči spinerskim medijskim uratcima njegovih savjetnika nego ozbiljnom diplomatskom jeziku, žali na ruski utjecaj, miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH te spregu odnosa HDZ-a i SNSD-a, ali i kritizira ponašanje Evropske unije u našoj zemlji. 
Iz EU je stigao „hladan tuš“ u vidu kratkog i direktnog odgovora u kome Komšiću poručuju da se uzdrži od špekulacija i stvaranja bespotrebnih tenzija. Drugim riječima, Evropska unija je kulturno „otpilila“ Komšića, a nije da ga je i dosad shvatala pretjerano ozbiljno.
No, pismo svakako nije trebalo ni polučiti rezultat kod EU. Suočen s potpuno urušenom strankom i postepenim odlaskom u političku anonimnost, 
Komšić je još jednom pribjegao starom dobrom receptu verbalne paljbe, kojom još jednom Bosnu i Hercegovinu spašava od silnih aveti domaćih i stranih neprijatelja i na kraju „kajmači“ popularnost kod zavedenih građana. 
Na njegovu žalost, taktika kojom je tri puta ulazio u Predsjedništvo i dobivao unosan posao, na kojem ne radi ništa, očigledno više ne pali kod ljudi. Tako je, nakon šamara od EU, Komšićevo „spašavanje Bosne“ putem pisama i među samim građanima prošlo potpuno nezapaženo. 
Sijanje straha i dizanje tenzija očigledno više nisu dovoljan garant za SDA da će im hobotnicu moći i dalje osiguravati njihov drugi član Predsjedništva sa svojom raspadnutom strančicom.

Dobio "hladan tuš" i od EU i od bh. građana

Drugi Bakirov član Predsjedništva BiH Željko Komšić

Zaboravljeni Komšić

Nakon što je branio SDA od očite odgovornosti za migrantsku krizu, stao na stranu ambasadora Pakistana i slagao da je s Pakistanom potpisan Sporazum o vraćanju pakistanskih ilegalnih migranata, javnost, bez trunke obraza, uvjeravao da imamo dovoljno vakcina za masovnu vakcinaciju i tako pokušao zaštititi Fadila Novalića od odgovornosti za nenabavljanje vakcina, <a href="https://avaz.ba/tag/10500/sefik-dzaferovic">čuvar Bakirove fotelje Šefik Džaferović</a> ustao je jučer i u odbranu Bakira i Sebije. Sada, kao kućni čuvar prijestolja, udara na medije koji raskrinkavaju slučajeve povećane smrtnosti na KCUS-u i daju prostora anesteziolozima koji upozoravaju na odgovornost Sebije Izetbegović za neadekvatno liječenje pacijenata koji boluju od COVID-19. 
Ništa novo od starog obavještajca koji je uvijek služio kao pokrivač za kriminal dinastije Izetbegović.
Jer, inače, šta očekivati od Džaferovića, koji je nedavno izjavio da BiH ne kasni u imunizaciji, a Srbija je već vakcinisala više od 2.800.000 stanovnika, a BiH nema nijedne kupljene vakcine.
I ono što ima su sadaka-donacije, nedovoljne ni za dva posto ljudi. Džaferovića to ne brine, nego se okomio na medije i novinare koji ukazuju na propuste njegovih pajdaša.
Bakirov fikus u Predsjedništvu koji se apsolutno nizašta ozbiljno ne pita, osim što koristi državne resurse i službu Predsjedništva da brani neodbranjivo, tako se i zvanično pretvorio u portparola porodice Izetbegović.
Očigledno je da mora vraćati dug za fotelju u Predsjedništvu u koju su ga umetnuli.

Ništa novo od starog obavještajca koji je uvijek služio kao pokrivač za kriminal dinastije Izetbegović

Džaferović: Bakirov fikus opet u akciji

Šefik Džaferović: Lažljivi štit dinastije

Dosadašnji tok sudskog procesa Fadilu Novaliću i drugima, koji su optuženi u korupcijskoj aferi teškoj 10,5 miliona maraka za nabavku 100 respiratora, pokazao je jedno. Svi putevi u vezi nabavke skupocjenih respiratora vode do Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i <a href="https://avaz.ba/tag/445/sebija-izetbegovic">direktorice Sebije Izetbegović</a>. Iako se dotična ne sjeća ničega, zbog čega su se mnogi složili da je tokom svjedočenja u Sudu BiH imala amneziju, dokazi Tužilaštva i izjave svjedoka govore drugačije. 
Sebija Izetbegović je od prvog dana bila upoznata s nabavkom respiratora. Daljni sudski proces to će i dokazati. A pogotovo dokazi Tužilaštva. Njih na stotine.
Osim toga, nije slučajno zašto je dan pred početak procesa u medijima objavljena informacija da su Fikretovi i Fadilovi respiratori ispravni. 
No, da stvar bude gora, nijedna bolnica osim KCUS-a ih ni ne koristi. I dalje je upitno mogu li se koristiti u jedinicama intenzivne njege. O tome svjedoči i jučerašnje dramatično pismo s KCUS-a, pa je pravo pitanje, igra li se Sebija Izetbegović, zarad spašavanje sebe, Novalića i drugih, životima pacijenata koje liječi od koronavirusa.
No, vratimo se na početak. Svjedoci optužbe Dženan Salčin, Denis Đulić, Bahra Džaka. Svi su složni u jednom, o svim poslovima s nabavkom respiratora znala je Izetbegović. I sve je išlo preko nje. Učestvovala je na sastancima, na sto su joj se slale ponude. To potvrđuju i viber poruke. Izjave svjedoka. Od "ovi nisu ispravni, do ponuda Kanada je na stolu profesorice".
Pravo je pitanje zašto su ponude završavale na stolu direktorice Izetbegović. Kakva je tu bila uloga Novalića, i kako se niko od optuženih, nije sjećao Fikreta Hodžića, pa naknadno zatim osvježio pamćenje. Isto je tvrdila i Izetbegović. 
Nikoga ne poznaje, a o svemu se pitala. Njena želja da upravlja kompletnim zdravstvenim sistemom u Kantonu Sarajevo, prerasla je i u želju procesa nabavke opreme i respiratora. To su potvrdili i svjedoci. 
Izetbegović je određivala opremu, a Novalić, preko optuženih Hodžića i Fahrudina Solaka želje sprovodio u djelo.

Pravo je pitanje, igra li se Izetbegović, zarad spašavanje sebe, Novalića i drugih, životima pacijenata koje liječi od koronavirusa

Sve vodi do Sebije

<a href="https://avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Bh. reprezentativni kapiten Edin Džeko</a> u jučerašnjem meču 29. kola italijanske Serije A protiv Sasuola (2:2) upisao je svoj jubilarni, 250. nastup za Romu. Džeko, koji je jučer ušao u igru u 83. minuti, za <a href="https://avaz.ba/tag/274/roma">Romu je debitirao 22. avgusta 2015. godine</a> u prvenstvenoj utakmici protiv Verone.
Na 250 odigranih utakmica postigao je 116 golova i dodao 52 asistencije.
Džeko je u Seriji A odigrao 193 susreta i zabio 85 golova, u Ligi prvaka je na 27 mečeva postigao 15 golova, dok je u Evropskoj ligi u 22 susreta pogodio 14 puta.
U Kupu Italije odigrao je osam utakmica i dva puta pogađao.
Džeko je treći najbolji strijelac u historiji Rome, a ispred njega su samo Roberto Pruco (Pruzzo) - 138 golova i Frančesko Toti (Francesco Totti) - 307 golova.
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, iz kojeg je otišao u češke Teplice. Nakon toga je igrao zapaženu ulogu u osvajanju titule njemačkog Volfsburga, da bi potom napravio transfer u Mančester siti, s kojim je dva puta bio prvak. U Romu je stigao 2015. godine.

Postigao 116 golova i dodao 52 asistencije

Džeko: Treći najbolji strijelac u historiji kluba

Edin Džeko: Jubilarni, 250. nastup za Romu

Napokon. Reakcija u jednoj riječi najčešća je kod potrošača i predstavnika udruženja koja su proteklih mjeseci upozoravala na rast <a href="https://avaz.ba/tag/26911/cijene">cijena</a> osnovnih životnih namirnica nakon što je <a href="https://avaz.ba/tag/610/vlada-fbih">Vlada FBiH</a> donijela odluku o utvrđivanju maksimalnih marži na pojedine artikle bez kojih ne možemo. 

Šest posto u veleprodaji i osam posto u maloprodaji maksimalna je zarada koju trgovci imaju pravo obračunati na nabavnu cijenu brašna, hljeba i peciva, mlijeka, jaja, mesa, riže i drugih proizvoda. Ovakva odluka morala je biti usvojena i ranije ili je slična, koja je usvojena prije tačno godinu, trebala biti na snazi barem dok traje pandemija koronavirusa. 
Podsjetimo, u aprilu prošle godine Vlada FBiH usvojila je odluku o neposrednoj kontroli cijena, čijom su primjenom cijene goriva drastično pale, a kupci postali svjesniji koliko su do tada ostavljali u džepovima prometnika nafte. Međutim, takva odluka bila je na snazi samo tri mjeseca.
Iako je posljednju odluku entitetske vlade naložio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, na prijedlog SDP-a, uprkos činjenici da je premijer do posljednjeg trenutka tvrdio da će bez dogovora sa RS njeno usvajanje dovesti do nestašice na tržištu, Vlada FBiH je reagirala i zaštitila građane.

Zbog toga zaslužuje pohvalu, jer vrlo je malo odluka na svim nivoima vlasti koje su kreirane i usvojene s ciljem zaštite građana u jeku velike zdravstvene i svake druge krize. Sigurno je da ima prostora da se i na druge načine utječe da, u vrijeme kada strahuje, boluje i tuguje za najdražima koji su izgubili bitku s virusom, kada ostaje bez posla, a bez vakcina nema ni nade da će sve brzo proći, ovaj narod bude pošteđen dodatnog ekonomskog i psihološkog pritiska. Nabavka lijekova za oboljele članove porodica samo je jedan od takvih problema.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Vlada FBiH napokon donijela odluku o utvrđivanju maksimalnih marži na pojedine artikle bez kojih ne možemo

Narod može malo odahnuti

<a href="https://avaz.ba/tag/79622/luka-garza">Luka Garza</a>, Bosanac po majci Šejli Muftić, najbolji je koledž igrač u Sjedinjenim Američkim Državama. Mladić koji je prošle godine najavio da želi nositi dres reprezentacije BiH definitivno je krenuo u osvajanje američkih parketa na najvišem nivou.

Ovim priznanjem Garza je okončao koledž karijeru, a nema govora da se već sprema na put za NBA ligu. I sam Jusuf Nurkić, najbolji bh. košarkaš, poručio mu je kako ga čeka u najjačoj ligi svijeta i reprezentaciji BiH.
Oni koji su pratili njegove igre kažu da je riječ o fizički jakom igraču, starog kova. Mnogo polaže na snagu, a sada je napravio iskorak jer je unaprijedio šut s distance.
Luka Garza rođen je 27. decembra 1998. godine u Vašingtonu. Visok je 211 centimetara i težak 122 kilograma, a u protekloj sezoni je bio na prosjeku od 24,1 poen po utakmici.

Proglašen najboljim igračem lige i sprema se na put za NBA

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Zadovoljni i nakon poraza, tako bi mogao biti najjednostavniji utisak poslije utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvu u fudbalu koju je odigrao naš izabrani tim protiv Francuske na Grbavici.Izgubili smo minimalno. Taj ne baš visoki Antoan Grizman (Antoine Griezmann) bio je „najviši“ u našem kaznenom prostoru i glavom zatresao mrežu tima selektora Ivajla Peteva (Ivaylo).Ruku na srce, pružili smo jak otpor svjetskim prvacima, timu vrednijem od milijardu eura, a ne možemo se oteti utisku da je i sudijska ruka bila naslonjena na ramena igrača Francuske.&nbsp; Niko ne može biti razočaran minimalnim porazom od Francuske, a niti sretan jer poraz je poraz. Treba odati priznanje igračima na zalaganju i želji, isto tako i stručnom štabu na pripremi utakmice, ali daleko od toga da trebamo biti u ekstazi.

Prikazali smo čvrstu igru odbrani, većim tokom utakmice i to je prolazilo protiv smirenih i samouvjerenih Francuza koji su čekali i dočekali svoju šansu. Imali smo i veliku priliku, kada se tresla prečka Francuza, ali pravi izazovi su tek pred nama. Protiv nama ravnih Ukrajinaca, ponovo Finaca i na umjetnoj travi neugodnih Kazahstanaca trebat ćemo napadati, graditi igru, biti neuporedivo ofanzivniji. To je tek izazov koji treba pokazati gdje smo i šta smo. Prošla godina nas je naučila da pušemo i na hladno, a ako pogledamo činjenice, samo je nastavljen niz našeg nacionalnog tima bez pobjede. Peteva sada treba ostaviti na miru, neka gleda, pravi planove i analizira, pred njim, njegovim i našim timom će tek biti velika iskušenja. Ovo za sada ima prolaznu ocjenu, ustvari kao plus koji se znao naći u dnevniku učenika. Za zaključnu ocjenu tek trebamo vidjeti šta možemo napraviti. Za hvalospjeve nikako nije vrijeme, jer jedna prečka protiv Francuza ne čini proljeće.

Fudbalska reprezentacija BiH pružila jak otpor svjetskim prvacima, ali od poraza više nismo napravili

Jedna prečka ne čini proljeće

Srebrenica je crvena linija ispod koje nema dalje, poručila je Kenana Strujić-Harbić, zastupnica u Skupštini Crne Gore, opisujući borbu političara, intelektualaca, nevladinih organizacija i demokratskog dijela zemlje protiv negiranja i relativiziranja genocida u Srebrenici. Jedna je od desetina onih koji su među prvima hrabro istupili protiv pokušaja ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Vladimira Leposavića da istinu dokazanu pred najvećom sudskom instancom u svijetu dovede u pitanje. Borba protiv negiranja genocida samo je dio ukupne borbe koju nakon posljednjih izbora proevropske snage u susjednoj državi moraju voditi kako bi spriječile pokušaje da se Crna Gora skrene s puta ka EU i vrati s kursa u NATO-u. A pravac kojim ide ova država, nakon što su poluge vlasti preuzele prosrpske i proruske snage u njoj, zabrinuo je ne samo domaće političare već i jedan broj stranih diplomata, ali i građana od kojih mnogi shvataju grešku koju su napravili tokom glasanja na posljednjim izborima. Strujić-Harbić jedna je od najhrabrijih, najupornijih i najkonkretnijih zastupnika koji sve dokaze tome hrabro i konstantno razotkrivaju. Kenana Strujić-Harbić rođena je u Pljevljima 14. avgusta 1980. godine. Nakon osnovne i srednje škole u rodnom gradu, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Članica je Predsjedništva Bošnjačke stranke Crne Gore.

Hrabro istupila protiv pokušaja ministra Leposavića da istinu dovede u pitanje

Strujić-Harbić: Hrabrost crnogorske zastupnice

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svjetska košarkaška federacija (FIBA) iskazala je najviše priznanje trofejnom <a href="https://avaz.ba/tag/20072/svetislav-pesic">košarkaškom stručnjaku Svetislavu Kariju Pešiću</a>, koji je svoj trenerski put počeo u Košarkaškom klubu Bosna iz Sarajeva.&nbsp;Priznati košarkaški trener izabran je u FIBA Kuću slavnih kao član klase 2020.Svetislav Pešić rođen je 28. avgusta 1949. u Pirotu. Kao igrač, bio je član KK Pirot, KK Partizan i sarajevske Bosne, gdje se i najduže zadržao - od 1971. do 1979. godine. Samo tri godine nakon igračke, počeo je uspješnu trenersku karijeru.Od 1982. do 1987. trenirao je sarajevske “Studente”, a potom i reprezentaciju Njemačke, Albu Berlin, bivšu SR Jugoslaviju, Keln, Barcelonu, Lotomatiku Rim, Žironu, Dinamo iz Moskve, Crvenu zvezdu, Valenciju, Bajern Minhen... Možda i najveći uspjeh mu je osvajanje zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Indijanapolisu 2002. godine, kada je selekcija bivše SR Jugoslavije do titule došla eliminirajući favorita i domaćina Sjedinjene Američke Države. Pešić je 2003. s Barcelonom osvojio Euroligu, 2007. s Đironom Eurokup, dok je 1995. s Albom osvojio Kup Radivoja Koraća. Također, 2019. godine proglašen je trenerom godine u Španiji.

FIBA iskazala najviše priznanje trofejnom košarkaškom stručnjaku

Pešić: Trenersku karijeru počeo u KK Bosna Sarajevo

Hronologija malinarenja

Irma Granulo: Uz dvije fakultetske diplome pravi sir

Korona nas je pojela?

Asmir Begović: Trebinjac u top-formi

Čekajući Godoa

Svjetlo na kraju tunela

Papa Franjo: Čovjek mira

Zaboravljeni Komšić

Šefik Džaferović: Lažljivi štit dinastije

Sve vodi do Sebije

Edin Džeko: Jubilarni, 250. nastup za Romu

Narod može malo odahnuti

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Jedna prečka ne čini proljeće

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svetislav Pešić: Bosnaš u Kući slavnih

Kolumne

Hronologija malinarenja

Irma Granulo: Uz dvije fakultetske diplome pravi sir

Korona nas je pojela?

Asmir Begović: Trebinjac u top-formi

Čekajući Godoa

Svjetlo na kraju tunela

Papa Franjo: Čovjek mira

Zaboravljeni Komšić

Šefik Džaferović: Lažljivi štit dinastije

Sve vodi do Sebije

Edin Džeko: Jubilarni, 250. nastup za Romu

Narod može malo odahnuti

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Jedna prečka ne čini proljeće

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svetislav Pešić: Bosnaš u Kući slavnih