Danas Bosanci i Hercegovci slave rođendan svoje države. Dan državnosti 25. novembar jedan je od najvažnijih datuma u historiji ove zemlje.&nbsp;&nbsp; S obzirom na dešavanja u protekla dva i po desetljeća, postalo je više nego jasno da su univerzalne poruke sa zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), koje je prije 77 godina održano u Mrkonjić-Gradu, jedini ispravni put za BiH.
“Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego je i srpska, i hrvatska, i muslimanska”. I jeste. Rečeno je i da je BiH jedinstvena i nedjeljiva. I džaba svi pokušaji da ona to ne bude. 
Ove poruke jedinstva danas su važnije nego ikada. Tu su naša ognjišta, sva tri naroda, i svih ostalih kojima je BiH domovina. 
Dizala se ova zemlja iz pepela mnogo puta, još više puta je krvarila, ali ostala prkosna i ponosna, pokazala i dokazala da je dom i onima koji je možda ne doživljavaju tako. 
Ali, to ne umanjuje činjenicu da ona to jeste. I još više od toga. Srce Evrope, kažu.
A i oni koji sa strane dođu ovdje, požele i da ostanu. 
Srce puno bude kada se praznici zajedno slave. Eh, tad je posebno manje važno ko je ko. Bitna je sreća suživota. A BiH se time itekako može i treba hvaliti. 
Uvijek ima i bit će onih kojima to smeta. Džaba i to, promijeniti se neće. Kako je bard glumišta Josip Pejaković u monodrami “On meni nema Bosne” napisao još 1975. godine: “… Ama nije, bolan, samo tvoja, i moja je. Nije, bolan, samo vaša, i naša je. I bit će, akobogda”. 

I hoće. Bosne ima. Bosna je tu. Bosna nije ničija, a svačija je.&nbsp;

Danas Bosanci i Hercegovci slave rođendan svoje države

Sreća suživota

Helmut Kol (Kohl), nekadašnji njemački kancelar, Angelu Merkel nazvao je Mädchen (djevojčicom). Kada je preuzela Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) 2001., bili su u opoziciji, a od 2005. je Merkel kancelarka Njemačke.Ako je kraj 20. stoljeća obilježila britanska premijerka Margaret Tačer (Thatcher), Čelična lejdi, onda je početak 21. stoljeća pripao Angeli Merkel, Čeličnoj djevojčici.U prvoj petoljeci&nbsp; mandata Merkel se u konkurenciji francuskog predsjednika Sarkozija (Sarkozy) i premijera Italije Berluskonija (Berlusconi) izborila za njemačku poziciju broj jedan unutar EU. Njena popularnost je brzo rasla.Na kraju prve decenije kancelarskog posla borila se s migrantskom krizom. Njemačko društvo se polariziralo, a njena popularnost je bila u padu. Ipak, 2015. ju je magazin “Times” proglasio “Osobom godine” ili “Kancelarkom slobodnog svijeta”.Uspjesi je nisu promijenili. I dalje je ista Angela Merkel koja stoji u redu za litar mlijeka, zajedno sa svojim građanima. U doba pandemije koronavirusa njena popularnost je naglo porasla i već sada slovi kao glavna favoritkinja na izborima 2021. Angela Dorotea Merkel (Dorothea) rođena je 17. jula 1954. godine u Hamburgu.

Uspjesi je nisu promijenili. I dalje stoji u redu za litar mlijeka, zajedno sa sugrađanima

Merkel: Dobila nadimak Čelična djevojčica

Angela Merkel: Kancelarka slobodnog svijeta

Svojevremeno je Fikret Hodžić, jedan od glavnih protagonista afere „Respiratori“, u svom javnom obraćanju naglasio kako halali svima i kako će svako odgovarati za ono šta je uradio.Sudeći po najavama iz Tužilaštva BiH, sazrelo je vrijeme da građani BiH, u jeku pandemije koronavirusa, saznaju ko ih je namagarčio za kineske respiratore u vrijednosti od 10,5 miliona KM.Predugo traje trakavica o kompletnoj aferi uprkos činjenici što postoji bezbroj tragova i indicija da su obavljene nečasne radnje i popis učesnika pandemijskih marifetluka. Na kraju ove afere vukovi ne bi trebali pojesti magarce ako pravosuđe naše države imalo drži do svog ugleda.Mnogo puta građani su namagarčeni. Ovoga puta nema halala! Zbog svih građana BiH koji su u martu ove godine bili zatvoreni među četiri zida dok se pripremala, najblaže rečeno, sumnjiva nabavka kineskih respiratora preko zadruge koja u Sućesci proizvodi maline.Nema halala zbog onih koji su u pandemiji koronavirusa izgubili živote, a možda bi bili spašeni da su nabavljeni adekvatniji respiratori ili da je suma od 10,5 miliona KM usmjerena za nabavku druge opreme i medicinskih pomagala.Upravo se vraćamo na početak priče i obraćanje Fikreta Hodžića. Baš na ovom primjeru vidimo kako funkcionira bh. društvo i kakav smo to narod. Odnosno kakvi su odnarođeni beščasni pojedinci koji ne prezaju od malverzacija ni u vremenima kada je kompletna populacija u opasnosti.

Sazrelo je vrijeme da građani BiH saznaju ko ih je namagarčio za kineske respiratore

Nema halala

Norvežanin&nbsp;Erling Haland&nbsp;(Haaland) zasluženo je izabran za najboljeg mladog igrača Evrope, a najveće konkurente imao je u saigraču iz Dortmunda Džejdonu Sančou (Jadon Sancho), Alfonsu Dejvisu (Davies) iz Bajerna, napadaču Mančester junajteda Mejsonu Grinvudu (Mason Greenwood) i 18-godišnjoj senzaciji Barcelone Ansuu Fatiju.Nagrada koju uručuje italijanski list „Tuttosport“, svi se slažu, ovog je puta zaista otišla u prave ruke, jer je Norvežanin igrač budućnosti.Haland je tokom sezone 2019./2020. postigao ukupno 44 gola u svim takmičenjima, od čega 16 na 18 utakmica za Borusiju iz Dortmunda, u koju je stigao iz austrijskog šampiona Salcburga. Ove sezone postigao je šest golova u dresu „Milionera“ iz Dortmunda.Rođen je 20. jula 2000. godine u engleskom Lidsu, ali je Norvežanin. Kao senior je sa 17 godina igrao za Molde, potom je prešao u Salcburg, odakle je stigao u Dortmund. Već je odigrao sedam utakmica za Norvešku i dao šest golova.

Svi se slažu da je nagrada otišla u prave ruke i da je Norvežanin zasluženo izabran

Erling Haland: Igrač budućnosti

U Bosni i Hercegovini je sve moguće, pa i to da, bez obzira na suspenziju, hapšenja, sumnju da ste počinili krivično djelo, i dalje redovno primate plaću. Iako ste pri tome osumnjičeni za pranje novca i zloupotrebu položaja!?Jednom riječju - ''apsurdistan''. Jedan od takvih slučajeva je i onaj Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite. Već skoro sedam mjeseci Solak prima plaću iz federalnog budžeta. Istog onog budžeta za koji postoji sumnja da ga je oštetio u aferi “Respiratori”.Ali nije Solak kriv, Zakon o državnoj službi mu to dozvoljava i - nikome ništa. Piši, žali se, država je tako propisala, mora se raditi po zakonu.A država ovaj i mnoge slične slučajeve godinama nijemo posmatra i niko ne reagira. Kasa se prazni, a suspendirane osobe, osumnjičene i optužene, nagrađuju. Istina, u ovom slučaju niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno, no nagrađuju se i optuženi.A takvih je u BiH, suspendiranih, optuženih i osuđenih, na desetine. Pogotovo su zaštićeni državni službenici, ali ništa manje ni nosioci pravosudnih funkcija. Njih štiti Zakon o VSTV-u.U prilog tome govori činjenica da je bivši glavni državni tužilac Goran Salihović pod suspenzijom skoro četiri godine, ali i dalje redovno prima plaću.Do sada je Salihović suspendiran “zaradio” skoro 180.000 KM, a pri tome je optužen da je oštetio Tužilaštvo za 80.000 KM. Na spisku privilegiranih je i suspendirani tužilac Božo Mihajlović. I on svakog mjeseca uredno uzme novce. Na spisku su brojne sudije optužene u aferi „Pravda“. I njih štiti zakon. A kod nas zakon štiti sve, samo ne obične građane. Za njih važe neka druga pravila.

U BiH je sve moguće, pa i to da, bez obzira na suspenziju i dalje redovno primate plaću

Sve po zakonu

Jedna je politička grupacija svoju izbornu kampanju vodila pod sloganom POSPREMANJE, i većinsko je uvjerenje da je to bio dobar, efektan i efikasan slogan. Ali se meni, u odnosu na tegobu naše stvarnosti i dubinu ponora u koji su se stropoštale sve najbitnije institucije što simboliziraju Državu i Vlast (pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo, administrativno unutarnje uređenje, političko organizovanje, itd...u beskraj...) – ali se meni, dakle, čini da stanje traži mnogo jači izraz i mnogo žešću praktičnu opciju od one koju podrazumijevamo u pojmu POSPREMANJE.&nbsp;&nbsp;
U građevinskoj praksi postoje hiljade primjera kad neuko ljudsko oko ne razumije zašto novi vlasnik ruši kupljeni objekt (tvrd, zdrav, bez ikakve falinke), da bi na poravnatom prostoru gradili Novo, ono što je u skladu sa njihovim, nama nevidljivim, ambicijama i planovima. Koliko je samo vremena trebalo Sarajlijama da shvate zašto im se ruši mila i draga robna kuća “Sarajka”? 

Nekoliko godina je moralo proći i da u jezičku upotrebu uđe skraćenica iz engleskog jezika (BBI), a postepeno iz upotrebe iziđe omiljena nježna riječ - Sarajka. I danas je poneko, uz nostalgičan uzdah, izgovori - misleći na tržni centar BBI. 

Moguće je da su majstori marketinga svjesno išli na blaži termin (što podrazumijeva i nježniju provedbu u praksi), kako bi se dobio što bolji izborni rezultat, a izbjeglo nepotrebno “prepadanje” nekih društvenih slojeva. Ali - istina se mora znati: nama nije dovoljno POSPREMANJE. 

Pospremati se može neuredan špajz, zapuštena i nepometena soba, dnevni boravak… ali u naopako postavljenom, pa i kao takvom ZAPUŠTENOM i kriminaliziranom sistemu društvenih odnosa – stvarnost vapi za radikalnim zahvatima, kreiranjem jedne DOBRE ZDRAVE NULE, od koje bi se, na poravnatom prostoru bivšega – kreirala zgrada nove i humane društvene zajednice.

Ali se meni čini da stanje traži mnogo jači izraz i mnogo žešću praktičnu opciju od one koju podrazumijevamo u pojmu POSPREMANJE

Abdulah Sidran: Nama treba jedna dobra zdrava nula!

Biografija Banjalučanke Anastasije Ćorović, studentice Medicinskog fakulteta u Foči, više je nego dovoljna za jedan novinski tekst. Ali, ako bi se tražila zajednička nit koja povezuje sve obaveze, ljubavi i sklonosti uvijek nasmijane djevojke, onda bi to bile humanost i požrtvovanost.Anastasija je altruista, planinarka, gorski spasilac, humanista, volonter, biciklista. Predsjednica je i jedan od osnivača Udruženja “Srce na dlanu” iz Banje Luke. Ne računajući njene medalje, a često je i na biciklističkoj stazi propuštala one koje će postignuti rezultat više obradovati, dobitnica je niza priznanja i za svoj angažman za druge.Posvećena je, prvenstveno, osobama s invaliditetom, pomaže slijepim i slabovidim osobama, višestruki je darovalac krvi, promovira pomirenje i dijalog i smatra da mladi mogu donijeti promjene ovoj zemlji. Jedno od posljednjih priznanja - Heroina zajednice, odnosi se na pomoć stanovnicima Foče u vrijeme pandemije.U vremenima kad su u prvom planu neki drugi, često i loši, naviknuti na njihovu dobrotu i da su uvijek tu gdje su potrebni, možda nismo uvijek svjesni koliko su nam važni Anastasija i osobe poput nje, a koji su tu oko nas.

Mlada studentica dobitnica je niza priznanja i za svoj angažman za druge

Ćorović: Pomaže stanovnicima Foče u vrijeme pandemije

Anastasija Ćorović: Ruka spasa za nemoćne

Dok su se stanovnici sarajevskog naselja Otes prije nekoliko dana okupljali na protestima kako bi iskazali ogorčenje zbog ubistva njihovog komšije, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović o stanju u Nagorno-Karabahu razgovarao je s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim. Niko ne može osporiti značaj dobrih odnosa s ovom dalekom, prijateljskom državom. Ipak, činjenica da se uplašeni i zabrinuti stanovnici Sarajeva pitaju ko je sljedeća meta kriminalaca koji su s valom migranata ušli u BiH, dok njihov član Predsjedništva tabiri mirovne sporazume 2.500 kilometara dalje, nikako da s mirom stane pod ovu punu bosansku kapu. Država mora preuzeti upravljanje migrantskom krizom, jer ne mogu to raditi nevladine organizacije, upozoravaju eksperti. A stanje je takvo da je istočna granica BiH šuplja kao švicarski sir, da Granična policija nema dovoljno ljudi, a Službi za poslove sa strancima nedostaje najmanje 50 inspektora. Problem i počinje na granici, tamo na istoku, gdje su državni zvaničnici davno trebali biti. Iz udobnih kabineta lakše je bistriti svjetsku politiku, ali i svijet nas cijeni po stanju u našoj avliji. Ako je briga o Nagorno-Karabahu ili svojevremeno za ambasadora Pakistana tek paravan za prikrivanje vlastite nesposobnosti, onda je zaista u pravu jedan od naših sagovornika. Oni koji ne žele, ne znaju, ne mogu da rade, kao i oni koji opstruiraju sve odluke i opstaju u neredu, zaslužuju tu jasnu poruku, sadržanu u jednoj riječi, razumljivu na više jezika - sikter!&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Iz udobnih kabineta lakše je bistriti svjetsku politiku, ali i svijet nas cijeni po stanju u našoj avliji

Ko je sljedeći

Prije 25 godina&nbsp;Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan je najkrvaviji rat u Evropi, nakon Drugog svjetskog rata. Bio je to razorni sukob koji je doveo do genocida, više od 100.000 stradalih i više od milion izbjeglica. Sjećanja na ovaj rat u samom srcu našeg kontinenta trajno će ostati s nama.Snažna je ovo poruka koju je Žozep Borelj (Josep Borrell), visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uputio bh. građanima uoči dolaska u našu zemlju povodom obilježavanja 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.Boreljove poruke su više nego jasne, postignut je napredak u izgradnji demokratske BiH, ali još nije kraj puta. Mora se raditi više i posvećenije. Ovaj iskusni diplomata, po ko zna koji put, dao je poruke ohrabrenja, ali i upozorenja vlastima i građanima naše zemlje. Borelj je jasno poručio - ključne odluke donose vlasti BiH, ali moraju raditi još bolje i predanije.Ali Borelj BiH vidi snažno u EU integracijama, navodeći da je budućnost BiH u EU, samo to bh. lideri trebaju shvatiti i početi raditi svoj posao.

Ovaj  diplomata,  ko zna koji put, dao  poruke ohrabrenja, ali i upozorenja bh. vlastima

Borelj: Vlasti u BiH moraju raditi još bolje i predanije

Žozep Borelj: Snažne poruke

Braća Oliver (Orville) i Vilbur Rajt (Wilbur Wright) ostat će upamćeni u historiji po tome što su izveli prvi pravi kontrolirani let. Pioniri letenja postavili su temelje jednom od najnevjerovatnijih uspjeha čovječanstva na poljima u Dejtonu, u američkoj državi Ohajo prije 115 godina. Nisu, naravno, ovi nevjerovatni ljudi mogli ni pretpostaviti da će 90 godina kasnije u vojnoj bazi koja će dobiti ime po njima biti održani historijski pregovori o uspostavi mira u državi udaljenoj nekoliko hiljada kilometara.Ta je država, Bosna i Hercegovina, 90 godina nakon što je čovjek savladao nebo i ukrotio zakone aerodinamike, bila poprište jednog od najgorih ratova i genocida koje svijet i Evropa pamte.Tadašnji američki predsjednik Bil Klinton (Clinton) okupio je tim diplomata i uz podršku Sjevernoatlantskog saveza (NATO), u bazi Rajt Peterson, uspješno proveo jednu od najkompliciranijih diplomatskih ofanziva koje su rezultirale potpisivanjem mirovnog sporazuma. Dejtonski sporazum je za najmoćniju svjetsku silu jedan od najvećih, ako i ne najveći vanjskopolitički uspjeh posljednjih decenija.Mirovni sporazum, sastavljen od deset vrlo specifičnih, osjetljivih poglavlja, uključuje i važeći Ustav Bosne i Hercegovine, uprkos svim izazovima već četvrt stoljeća funkcionira, čuva i garantira mir za više od tri miliona stanovnika BiH, ali i nekoliko miliona ljudi u regiji. Svijet je vidio desetine sličnih inicijativa, sporazuma i ugovora koji su, za razliku od Dejtona, ostali mrtvo slovo na papiru.Danas je svima jasno da Dejton nije niti je mogao prije 25 godina riješiti probleme s kojima se država i građani danas suočavaju. Za to će trebati druge vrste pregovora i sporazuma, a promjene u SAD obećavaju i ohrabruju da bi se uskoro i neke velike dejtonske nepravde mogle ispraviti, a blokade otkloniti. Do tada - čuvajmo Dejton. Kakav god da je, naš je. Dok god ne budemo imali bolji.

Dejton je možda najveći uspjeh  vanjske politike SAD u posljednjih  nekoliko decenija

Kakav god da je, naš je...

Nije se libio izazvati mnogo mlađeg od sebe. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Du%C5%A1an%20Bajevi%C4%87&amp;">Dušan Bajević</a>, 71-godišnji veteran, “na crtu” je pozvao mnogo mlađeg Zvjezdana Misimovića. Htio je tučnjavu i htio je nokautirati nekadašnjeg reprezentativca BiH, koji je, nakon dugo vremena, progovorio o tome da mu se neke stvari ne sviđaju u reprezentaciji. O Misimoviću, koji se sjetio da nešto ne valja sada, kada je “brod potonuo”, nekom drugom prilikom, a fokus je na Bajeviću.&nbsp;Nije Bajević uspio nokautirati Misimovića, ali, što je još mnogo teže, itekako je nokautirao reprezentaciju BiH. U stilu najvećih prvaka iz ringa, poslao je bh. reprezentativni fudbal u “carstvo snova”.
Tim koji je vodio zaista je ličio na boksera koji drogiran tetura ringom u iščekivanju da neko iz ugla baci peškir. A od peškira nije bilo ništa sve dok bokser nije pao i potpuno ostao bez svijesti.
Sada je jasno da će nakon Bajevića trebati brojati mnogo više nego do 10 da bi se reprezentacija Bosne i Hercegovine oporavila. Bit će tu posljedica od silnih udaraca u 2020. godini, a ishod je posebno neizvjestan.

Bajević i njegov tim, uz svesrdnu podršku neznalica iz Nogometnog saveza BiH, zaista su ostavili pustoš pa će, kako je nedavno i sam Bajević rekao, trebati puno sreće da se nešto napravi.
On odlazi, teško je vjerovati da je uzdignuta čela, mada tvrdi tako, ali glavobolja tek slijedi onome ko će ga naslijediti. Ostaje mu Džeko, ostaje Pjanić (dok se ne odluče da je dosta) i ostaje novom selektoru lista od više desetina selektiranih igrača koji su nekim čudom bili reprezentativci BiH. 
Uglavnom, ni glave ni repa, pa se na bilo kakav kontinuitet ne može računati. Bukvalno, sve će morati krenuti od nule, iliti četvrtog šešira.

Nije uspio s Misimovićem, ali je bh. tim bacio duboko u “carstvo snova”

Nokauter Bajević

Došao je tiho, gospodski, a isto tako je i napustio mjesto premijera Kantona Sarajeva. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mario%20Nenadi%C4%87&amp;">Mario Nenadić</a> krenuo je srcem i dušom da nešto učini da svima bude bolje u Sarajevu. U najteže vrijeme pandemije nastojao je da Vlada KS učini najviše što može za građane. I sam je to osjetio na svojoj koži, imao je i zdravstvene probleme, ali ni to ga nije spriječilo da nastavi punom parom.
Do kraja je ostao principijelan i sada je podnio ostavku da podrži novouspostavljenu većinu u Kantonu Sarajevo, da ne zaustavlja i ne usporava započete procese. Kao odgovoran političar i čovjek, nije se upuštao u ružne igre sakrivanja pečata, podmetanja, nipodaštavanja… Čista obraza je napustio političku scenu, bez ijedne ružne riječi.&nbsp;

Nenadić je rođen 1964. godine u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Tokom rata je bio pripadnik Armije RBiH. Radeći u državnoj upravi, stekao je 23-godišnje iskustvo te prošao sve stepenice, od stručnog saradnika, inspektora, šefa odjela, do pomoćnika ministra.

Kao odgovoran političar i čovjek, nije se upuštao u ružne igre

Mario Nenadić: Principijelni premijer

Još jedno vrijedno priznanje u našu zemlju donio je akademik Abdulah Šarčević, redovan član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Akademik Šarčević dobitnik je Svjetske nagrade za humanizam, koju dodjeljuje Ohridska akademija za humanizam (Sjeverna Makedonija).
Ohrid je grad na popisu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=UNESCO-&amp;">UNESCO-a</a>, a Šarčević je petnaesti dobitnik tog jedinstvenog priznanja koje su ranije dobili, primjerice, nobelovac Aleksandar Solženjicin ili Diasakz Ikedi, svjetske legende.
Šarčevićevo ime zauvijek će biti upisano u analima Ohridske akademije za humanizam. Na taj način još jedan državljanin BiH bit će na popisu ličnosti koje su ostavile dubok trag u historiji humanizma u svijetu.

Abdulah Šarčević rođen je 27. maja 1929. u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta. Studij filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1952. Na istom sveučilištu odbranio je doktorsku disertaciju “Kriza povijesti i suvremenost - Filozofija egzistencije Karla Jaspersa 1967”. Prošao je sva univerzitetska zvanja i učestvovao na brojnim simpozijima širom svijeta.

Dobitnik Svjetske nagrade za humanizam

Šarčević: Dubok trag u historiji humanizma u svijetu

Abdulah Šarčević: Kruna karijere

I nakon što se slegne izborna prašina i stranački botovi sa svih strana prestanu spamati na društvenim mrežama, ostat će ista ona stara <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=izbori%20bih&amp;">Bosna i Hercegovina</a>.
Praznik demokratije je iza nas, a šta je ispred? Na ovo pitanje nije moguće dati konkretan odgovor, moguće je samo napraviti presjek stanja i pretpostaviti šta će se dešavati u skorijoj budućnosti. Proći će i nekoliko mjeseci da pobjednici s pravom zauzmu svoje pozicije, a nadati se da će od prvog dana početi raditi.
Svaki novi načelnik na početku mandata trebao bi provesti anketu među mještanima koji su ga izabrali i pitati njih koji je to problem koji ne može čekati rješenje. Jer ne treba zaboravljati da su upravo lokalni izbori iza nas i da smo birali sebi politički servis koji će 24/7 biti na usluzi nama, građanima.
Da to većina građana i shvata, pokazalo se na izbornom rezultatu SDA u Sarajevu, jer ne treba zaboraviti da je ova politička opcija na lokalne izbore izašla sa sloganom „Snažna SDA - snažna BiH“. Dakle, ni riječi o lokalnim zajednicama, već ista ona mantra nacionalnog očuvanja koja očito nije prošla na ovogodišnjem lokalnom nivou.

Građani sad od novoizabranog političkog servisa moraju zahtijevati parkove, parkinge, bolje saobraćajnice, bolje snabdijevanje vodom, viši nivo čistoće u lokalnim zajednicama... Moramo zahtijevati i administraciju koja će biti na usluzi građanima, a ne da postoji samo radi sebe.
Uspon novih manjih političkih stranaka i pad nekih velikih historijska je prilika i za nas i za njih. Ukoliko sad nakon lokalnih izbora uspijemo primorati lokalni nivo da radi za nas, možda ćemo onda i na općim izborima izabrati ljude koji će raditi u interesu države, a ne svoje političke partije i svom ličnom.
Do tada imamo još dvije godine, ostaje nam nada da ćemo opće izbore 2022. dočekati u ljepšim, čišćim i uređenijim lokalnim sredinama.

Birali smo sebi politički servis koji će 24/7 biti na usluzi nama, građanima

I nakon izbora - izbori...

Mladi već godinama upozoravaju da u BiH ne vide vlastitu perspektivu, mnogi su već otišli ili to planiraju učiniti, ali ohrabruju rijetki primjeri aktivizma, borbe za promjene i blagog optimizma da se nešto ipak i kod kuće može napraviti. Srebreničanin <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Haris%20Muji%C4%87&amp;">Haris Mujić</a> je mladić koji ne posustaje, pokušavajući na različite načine promijeniti stanje u rodnom gradu.
On je volonter, nagrađivani matematičar i fizičar, inovator, borac za ljudska prava, muzičar. Osamnaestogodišnji učenik Gimnazije u Srebrenici aktivista je Udruženja SARA, koje radi posebno s mladima i ženama u lokalnoj zajednici, učestvuje u volonterskim akcijama čišćenja grada, pomaže onima kojima je pomoć potrebna, a član je i “Mreže mira”, koja organizira omladinske kampove i radionice o temi suočavanja s prošlošću.

Haris ističe da se mladi moraju uključiti u donošenje odluka o svojoj budućnosti u sredinama gdje žive, a da je politika u Srebrenici i cijeloj BiH najveći kočničar promjena u društvu.
Svojom energijom podsjeća na vrijednog mrava iz priče u kojoj svojom kapljicom vode pomaže u gašenju požara. Nije ni važno koliko će u tome uspjeti - važno je da je na pravoj strani i da pokušava motivirati i druge da ne odustaju.&nbsp;

Ne posustaje pokušavajući na različite načine promijeniti stanje u rodnom gradu

Haris Mujić: "Mrav" iz Srebrenice

Dok je pažnja javnosti usmjerena na prebrojavanje glasova u Ilijašu, dok se čeka da glasovi putem pošte osujete pokušaje izbornog inžinjeringa u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Srebrenici&amp;">Srebrenici</a>, a kandidati širom BiH sa sugrađanima dijele zahvalnost ili ogorčenje zbog vlastitih rezultata, pitanje je jesmo li kao društvo svjesni promjena koje su donijeli ovogodišnji lokalni izbori!?
Pad nacionalnih stranaka tamo gdje su imale adekvatnu opoziciju, a posebno u velikim bh. gradovima, značajan je korak naprijed za budućnost svih građana ove zemlje.
Istina, birači su kaznili krivce za trenutno stanje u zdravstvenom sistemu, dilere respiratora i druge opreme, ali jesu li konačno spoznaje o duboko ukorijenjenoj korupciji, općoj propasti, stranačkoj podobnosti i sve otvorenijoj bahatosti “lidera” postale važnije od zaštite tobožnjih nacionalnih interesa, ugroženosti jednih od drugih, tužbi i referenduma, kojima su nas godinama zasipali, ponajviše pred izbore?

Koliko je važno da se odbrani volja naroda i preuzme vlast u svim općinama, pa i onima koje su važnije i od deset drugih, još je, čini se, važnije da se front mladih, obrazovanih, uspješnih pojedinaca, a takvih je bilo na listama svih stranaka, zadrži na okupu.
Da pojedinačna razočarenja izbornim rezultatom iz politike ne otjeraju mnoge koji mogu biti dio jedinstvenog fronta u borbi protiv višedecenijskog tavorenja u prošlosti, nacionalizmu, mržnji i nazadovanju. &nbsp;
Jer ovo je samo prvi korak na putu ka drugačijoj BiH i test svima koji su na osnovu takvih obećanja dobili povjerenje građana. Glasovi birača uzburkali su bh. more, a sada od izabranih zavisi hoće li cunami na općim izborima 2022. saprati i više nivoe vlasti ili će valovi promjena biti razbijeni i oslabljeni dok stignu do obale.&nbsp;

Sreća suživota

Angela Merkel: Kancelarka slobodnog svijeta

Nema halala

Erling Haland: Igrač budućnosti

Sve po zakonu

Abdulah Sidran: Nama treba jedna dobra zdrava nula!

Anastasija Ćorović: Ruka spasa za nemoćne

Ko je sljedeći

Žozep Borelj: Snažne poruke

Kakav god da je, naš je...

Nokauter Bajević

Mario Nenadić: Principijelni premijer

Abdulah Šarčević: Kruna karijere

I nakon izbora - izbori...

Haris Mujić: "Mrav" iz Srebrenice

Izborni cunami

Kolumne

Sreća suživota

Angela Merkel: Kancelarka slobodnog svijeta

Nema halala

Erling Haland: Igrač budućnosti

Sve po zakonu

Abdulah Sidran: Nama treba jedna dobra zdrava nula!

Anastasija Ćorović: Ruka spasa za nemoćne

Ko je sljedeći

Žozep Borelj: Snažne poruke

Kakav god da je, naš je...

Nokauter Bajević

Mario Nenadić: Principijelni premijer

Abdulah Šarčević: Kruna karijere

I nakon izbora - izbori...

Haris Mujić: "Mrav" iz Srebrenice

Izborni cunami