U junu je papa Franjo boravio u Bosni i Hercegovini, a njegove snažne i univerzalne poruke i dalje odjekuju u na&scaron;oj zemlji i regionu. Iskazao je empatiju za ljude koji žive u BiH, a isto je ponovio i tokom posjete Vatikanu predsjedavajućeg Predsjedni&scaron;tva BiH Dragana Čovića.

Papa je u srdačnom razgovoru s Čovićem i ostalim članovima bh. delegacije istakao da je i sam mnogo naučio od ljudi iz BiH, a najvi&scaron;e o tome kako nakon patnji smoći snage za oprost i rad za zajedničko dobro.

Njegove riječi dodiruju savjest i ostavljaju tračak nade da će u na&scaron;u zemlju, koja je mjesto najtragičnijih zločina u evropskoj historiji, stići Papine poruke koje nas vode ka svijetloj budućnosti.

Papa Franjo rođen je 17. decembra 1936. godine u Buenos Ajresu u&nbsp;siroma&scaron;noj porodici, kao jedno od petero djece italijanskih useljenika, željezničara i njegove žene. Diplomirao je hemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju. Nakon studija teologije, 11. marta 1958. pridružio se Isusovačkom redu. Za Papu je izabran 13. marta 2013. godine.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Papa Franjo

Briga za BiH

Sve ove jasne i precizne poruke o budućnosti BiH koje su se proteklih dana čule u povodu 20. godi&scaron;njice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokazuju samo jedno: Bez obzira na to &scaron;to je objektivno nema u vrhu agende (na listi prioriteta), Bosna ne prestaje okupirati pažnju na&scaron;ih američkih prijatelja! Bilo da se o BiH govori u zvaničnim, akademskim krugovima ili u onima koji utječu na dono&scaron;enje važnih odluka, očito bosansko pitanje ostaje vrhunsko moralno pitanje. I na tome se mora ustrajati.

Nema sumnje, i ono &scaron;to je cijeloj BiH, Balkanu i &ldquo;svijetu kakav jeste&rdquo; u intervjuu za &ldquo;Avaz&rdquo; poručila poznata američka spisateljica Kati Marton, ističući da američke obaveze nisu zavr&scaron;ene te da za Va&scaron;ington predstoji dodatni angažman u vezi s tim, čista su esencija onoga &scaron;to nas jo&scaron; čeka.

Ba&scaron; kao &scaron;to je pred kraj života govorio i njen preminuli suprug Ričard Holbruk (Richard Holbrooke), BiH ne smije ostati zarobljena u luđačku ko&scaron;ulju u koju su je gurnule ponajprije nacionalne vrhu&scaron;ke, koje Dejton predugo koriste kao alibi za svoje sebične ekonomske interese.

Uostalom, njegovi tvorci Dejtonski sporazum su zamislili prvenstveno kao mirovni dogovor, a ne &bdquo;zemaljski ustav&rdquo;. Dejton nije niti smije biti trajno rje&scaron;enje za BiH. A bh. lideri, kao &scaron;to dio njih već jeste, moraju preuzeti inicijativu za evropsku modernizaciju zemlje.

Bit će, dakle, jo&scaron; kompromisa i potrebnog odricanja, ali ne i odstupanja od BiH, kao evropski važne i inkluzivne, a ne nacionalno ekskluzivne ili podijeljene zemlje. A kada američki potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden) ponovo, krajem mjeseca, posjeti region, bit će prilike da se sve to jasno reafirmira, upravo i zbog BiH.

Izvjesno je očekivati novo dejtonsko ubrzanje: od traženog ulaska prvo u čekaonicu NATO-a, pa do ažuriranog puta ka EU, ali i u bespo&scaron;tednoj borbi protiv korupcije! U tome će svi Bosanci sigurno imati važnu i nezamjenjivu pomoć američkih prijatelja, bez obzira na to kako se taj ukupni proces bude zvao - &ldquo;Dejton dva&rdquo;, &ldquo;Dejton plus&rdquo; ili drugačije.

&nbsp;

Komentar dana

Američki prijatelji

Veliki islamski učenjaci nikada neće dozvoliti da velikani i prvaci bh. muslimana, uprkos pregaženim stoljećima, padnu u zaborav.

Kroz naučni skup koji je jučer održan u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku IZBiH na čijem je čelu akademik Enes Karić, brojni posjetioci imali su priliku da, na obilježavanju 400. godi&scaron;njice smrti najvećeg bo&scaron;njačkog mislioca 16. stoljeća, slu&scaron;aju o Hasanu Kjafiji Pru&scaron;čaku, najznačajnijoj ličnosti u naučno-književnom i intelektualnom životu Bo&scaron;njaka.

Zajedničko za Pru&scaron;čaka i Karića, vjerne čuvare na&scaron;e tradicije, jeste da svoj džihad, borbu, vode riječju, djelom, knjigom i perom.

Brojna Karićeva djela svrstavaju ga među najznačajnije islamske mislioce i intelektualce u BiH. Upravo ove njegove reference dovoljne su da, na poziciji koja mu je povjerena u Upravi za vjerske poslove IZBiH, učini mnoge stvari na polju promoviranja vjere i njenih utemeljitelja.

Rođen je 16. maja 1958. u Vi&scaron;njevu kod Travnika. Napisao je mnoge knjige, a 1995. objavio je prijevod Kur&#39;ana na bosanski jezik. Karić je i redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Enes Karić

Čuvar tradicije

Dugo su briselski birokrati i evropski diplomati krojili ovogodi&scaron;nje izvje&scaron;taje o napretku država zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Dokumenti koji su svojevrsna krvna slika reformskih procesa u zemljama koje žele biti članice Evropske unije, pažljivo se spremaju nekoliko mjeseci, ali konačni ton, dobar ili lo&scaron;, u izvje&scaron;tajima daje se u samom fini&scaron;u.

On nikada nije refleks birokrata nego hirur&scaron;ki precizna ocjena nosilaca političke moći u Evropi. Ni&scaron;ta se, zna se to dobro, u Briselu ne događa, a da za to ne znaju Berlin, London i Pariz, &scaron;to, razumljivo, daje snagu ocjenama hladnih statističara iz belgijske prijestonice.

Stoga, cijela BiH, u prvom redu građani, imaju razloga, bez imalo cinizma, biti zadovoljni nakon ovogodi&scaron;njeg pozitivnog izvje&scaron;taja. Dva su, u tom kontekstu, pitanja izuzetno važna. Prvo, za&scaron;to smo ove godine pro&scaron;li i drugo, &scaron;ta će nam to donijeti. &nbsp;

Analiza izvje&scaron;taja govori da se u nekoliko važnih procesa osjetio pomak, doneseni su zakoni, usvojene deklaracije, a obećano jo&scaron; mnogo toga. Nakon vi&scaron;egodi&scaron;njeg zastoja i to je prepoznato kao krupan korak, ali, zasigurno, samo to nije osnov za ovakav izvje&scaron;taj.

Brisel je, a to se jasno čita iz izvje&scaron;taja, prepoznao da je, u određenom smislu, i to pred sami kraj formiranja tog dokumenta, do&scaron;lo do su&scaron;tinske promjene - BiH je počela funkcionirati. Jer, deblokada FBiH kroz novu parlamentarnu većinu sa SBB-om dala je duh i pravi smisao Zajedničkoj izjavi lidera i Reformskoj agendi te probudila i nadu EU da će oni biti provedeni. Fudbalskim rječnikom, BiH je postigla odlučujući gol u sudijskom vremenu.

Istovremeno, izvje&scaron;taj sam po sebi snažan je impuls za nastavak reformi i ohrabrenje građanima, jer ima pozitivan odjek u svijetu. Dok se region ljulja, Evropa grca pod teretom izbjeglica, dobra vijest iz BiH putem briselskog megafona stigla je do u&scaron;iju investitora, koje tako željno i&scaron;čekujemo. &nbsp;

&nbsp;

Bolja krvna slika

Žestokoj kampanji protiv bosanskog jezika koja se iz Beograda vodi već skoro 25 godina, ali je posebno intenzivirana u posljednjih pola godine, pridružila se ove sedmice i Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Ničim izazvana Akademija, s Milo&scaron;em Trifkovićem na čelu, obznanila je da povlači odluku o davanju pokroviteljstva za izdavanje Rječnika bosanskog jezika, akademika Dževada Jahića, osporiv&scaron;i pri tome i akademika Muhameda Filipovića kao &quot;lice koje predstavlja pokrovitelja&quot;.

Iako će ANUBiH vjerovatno objasniti da nema ni&scaron;ta protiv bosanskog jezika, već da su problem &quot;postupci i procedure&quot;, poruka je sasvim jasna: Podvale Jahiću o tobožnjoj mržnji prema srpskom narodu iznesenoj u Rječniku (koje je on nedvosmisleno pobio) iskori&scaron;tene su kao poluga da bi se ba&scaron; na Bistriku, u srcu Sarajeva, obračunalo s cijelim jezikom.

Ne treba zato čuditi jučera&scaron;nje likovanje srbijanskih medija da su &quot;uspjeli promijeniti mi&scaron;ljenje i akademicima&quot; u BiH. Porazno je da je, umjesto da je raskrinka, Akademija pristala biti servis takve politike u na&scaron;oj zemlji.

Znakovito, sve se to de&scaron;ava tačno 80 dana nakon &scaron;to je Odbor za standardizaciju jezika SANU-a objavio saopćenje u kojem tvrdi da &quot;ne postoji bosanski jezik&quot; te da samo može postojati &quot;bo&scaron;njački jezik&quot; kao varijanta srpskog jezika!? Na to se potom naslonila silovita kampanja vlasti RS koje su, sve uz tapiju SANU-a, odlučile protjerati bosanski jezik iz &scaron;kola u polovini bh. države, kao i aktuelna medijska hajka.

Bosanski jezik smeta jer smetaju Bo&scaron;njaci, kazao je u posljednjem intervjuu za &quot;Avaz&quot; rahmetli prof. dr. Munib Maglajlić, podsjećajući da su se Bo&scaron;njaci i 1991. velikim postotkom izjasnili da govore bosanskim jezikom, ali da &quot;tada to nikome nije smetalo jer su pripremali krvavi pir&quot;.

Pro&scaron;lost bismo mi, kako jednom reče akademik Filipović, lahko zaboravili, ali nam se ona stalno ponavlja. Tako je i u slučaju bosanskog jezika. Zato je danas valjda jasno zbog čega je Milo&scaron;evićevoj medijskoj ma&scaron;ineriji aprila 1992. vi&scaron;e smetao bosanski jezik nego historijska činjenica progla&scaron;enja nezavisnosti države BiH. To ih, kako zapisa rahmetli Alija Isaković, pogađa na pravo mjesto. Jer, dokle god ima bosanskog jezika, bit će i BiH! Neprijatelji ove zemlje to znaju bolje i od nas.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

ANU kao SANU

Veliki broj analitičara i novinara s nevjericom je u nedjelju gledao statistike i brojke o volji hrvatskog naroda, koji je neočekivano veliki broj glasova dao &quot;novom kolačiću&quot; na hrvatskoj političkoj pozornici, koaliciji &quot;Most&quot;.

Dok se predizborna kampanja zao&scaron;travala između HDZ-a i SDP-a, odnosno Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića, veliki broj građana Hrvatske, očigledno sitih prepucavanja dvije najveće stranke, odlučio je glas dati koaliciji na čijem je čelu Božo Petrov.

Dok su se dva politička konkurenta svađala oko toga ko je bio u Komunističkoj partiji, ko je &quot;pravi Hrvat&quot;, Petrov i njegov &quot;Most&quot; građanima su obećali reforme, bolne, ali nužne.

Takvim pristupom &quot;Most&quot; je osvojio 19 mandata u Saboru. Iako je to dvostruko manje od HDZ-a i SDP-a, Petrov je postao ključni igrač za formiranje novog sastava Vlade Hrvatske. Koga on odluči podržati, taj će imati priliku Hrvatsku voditi dalje.

Petrov je rođen 16. oktobra 1979. godine u Metkoviću. Osnovnu &scaron;kolu je zavr&scaron;io u rodnom gradu, a Klasičnu gimnaziju u Sinju. Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Psihijatriju je specijalizirao u Kliničkoj bolnici Vrapče u Zagrebu, nakon čega je kao psihijatar radio u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici u Mostaru.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Božo Petrov

Ključni igrač

Izbori u Hrvatskoj su zavr&scaron;eni. Relativnog pobjednika nema. Koalicije okupljene oko HDZ-a i SDP-a osvojile su, prema do sada prebrojanim glasovima, identičan broj mandata u Saboru. Ko će formirati vlast, zavisit će od iznenađenja izbora - koalicije &bdquo;Most&ldquo;, bez koje, već sada je jasno, neće biti moguće formirati vlast.

Možda i važnije od toga ko će činiti vlast u Hrvatskoj je da to bude stabilna vlada, koja bi, nesumnjivo, donijela relaksaciju odnosa u regionu.

Činjenica je, naime, da je predizborna kampanja u Hrvatskoj u određenoj mjeri utjecala i na pogor&scaron;anje odnosa ove zemlje sa susjedima, prvenstveno sa Srbijom i BiH.

Jo&scaron; aktuelna vlada sa Zoranom Milanovićem na čelu neuobičajeno o&scaron;tro reagirala je u pojedinim slučajevima, kao &scaron;to je bilo ulaganje veta na izvoz mlijeka iz BiH u Evropsku uniju ili, pak, prepucavanje sa Srbijom zbog povećanog priliva migranata iz ove zemlje u Hrvatsku. Nesumnjivo je u o&scaron;trim izjavama bilo i predizbornih motiva, odnosno namjere da se prikupi koji glas vi&scaron;e.

Možda će se neki, vodeći se onom &bdquo;nek&#39; kom&scaron;iji crkne krava&ldquo;, naslađivati činjenicom da bi se formiranje vlasti u Hrvatskoj moglo otegnuti, ba&scaron; kao &scaron;to se to nama de&scaron;ava nakon skoro svakih izbora. Međutim, realnost je takva da nikome, pa ni BiH ne ide u prilog eventualna paraliza vlasti i politička kriza u Hrvatskoj.

Radi se o jednom od na&scaron;ih najvažnijih kom&scaron;ija, koji će umnogome utjecati na evropski put BiH. Istovremeno, blokada vlasti dovela bi u pitanje i rje&scaron;avanje otvorenih pitanja BiH i Hrvatske, poput tradicionalne trgovine, imovine, granice... &nbsp;

Zbog toga bismo svi trebali navijati da Hrvatska &scaron;to prije dobije stabilnu vladu, s dobrosusjedskim namjerama, da bi se zemlje regiona, umjesto političkog prepucavanja ili zveckanja oružjem, mogle okrenuti ekonomskoj i političkoj saradnji. Od toga bismo svi imali koristi.

&nbsp;

&nbsp;

Stabilna Hrvatska

Iako će za deset dana napuniti 62 godine, na&scaron;a velika muzička zvijezda Halid Be&scaron;lić ne &scaron;tedi energiju. Legendarni pjevač narodne muzike aktivno nastupa, kako u na&scaron;oj zemlji tako i u regionu, gdje je imao zapažene koncerte.

Nakon &scaron;to je četiri puta napunio zagrebačku Arenu, Be&scaron;lić je početkom oktobra održao dva sjajna koncerta u dupke punoj dvorani &quot;Vatroslav Lisinski&quot;, a ulaznice su bile rasprodate u rekordnom roku.

Uprkos 40 godina dugoj karijeri, neumoran je te i dalje vrijedno radi, snima spotove i ostvaruje značajne saradnje, a njegovi fanovi nisu ostali ravnodu&scaron;ni ni na aktuelnu saradnju s Jasnom Gospić na pjesmi &quot;Samo jednom&quot;, koja je ekranizirana u Istanbulu.

Jednostavnost i humanost najbolje opisuju na&scaron;u muzičku legendu, a poznatiji je kao čovjek iz naroda. U svojoj karijeri održao je vi&scaron;e od 500 humanitarnih koncerata &scaron;irom zapadne Evrope, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja za muzička ostvarenja. Halid Be&scaron;lić rođen je 20. novembra 1953. godine u Sokocu, u braku je sa Sejdom, s kojom ima sina Dinu. Ponosan je djed dvoje blizanaca Lamije i Belmina Kana.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Halid Bešlić

Neumorna bh. legenda

Najavljeno produženje mandata EUFOR-u u Vijeću sigurnosti UN-a prevazilazi značaj očekivane autorizacije, jer se događa u novom posthladnoratovskom globalnom rasporedu snaga. Zato i nema mjesta nikakvoj ideolo&scaron;koj ambivalentnosti Sarajeva, ponajmanje spinu ili bilo kakvoj zamjeni teza.

Nije, kako ističu neki bh. diplomati, ponajprije je važno da mandat međunarodnih vojnih snaga u BiH bude obnovljen konsenzusom. Nije jer rezolucija UN-a, koja to treba potvrditi, može biti usvojena i s devet od ukupno 15 glasova ukoliko nijedna od stalnih pet zemalja u Vijeću sigurnosti ne uloži veto.

Ali iznimno je važno da, ako se ne&scaron;to ne promijeni, uz najavljenu &scaron;utnju ili namjerno pogre&scaron;no tumačenje dijela bh. diplomatije, Rusija iz nove UN rezolucije ne protjera rečenicu koja brani pravo BiH da nastavi svoj put ka euroatlantskim integracijama. To je poenta i ove nove diplomatske bitke oko Bosne u UN-u!

U danima kada se bh. pripadnost NATO-u, kao i ona u Crnoj Gori, a nakon &scaron;to su Hrvatska i Albanija u tom savezu jo&scaron; od 2008., sada jo&scaron; vi&scaron;e nameće kao nasu&scaron;na potreba, vidljivo je da dio bh. diplomatije opet tim licitira. I, nažalost, nastavlja učestvovati u proceduralnim smetnjama, koje opako usporavaju kretanje BiH ka NATO-u već dugi niz godina.

Otuda ideal o željenom &ldquo;konsenzusu&rdquo; treba zamijeniti jasnim stavom Sarajeva da niko, pa ni moćna Rusija ne može sprečavati opredijeljenost BiH ka NATO-u i EU, vjerovatno čak i tim redoslijedom.

Jer, kako to kaže i američki ministar odbrane A&scaron; Karter (Ash Carter), Rusija ugrožava svjetski poredak ne libeći se opet zveckati čak ni svojim nuklearnim potencijalom. Oni koji donose odluke u bh. diplomatiji, moraju se u sljedećih manje od 24 sata odrediti razumiju li to. I hoće li to da shvate.

&nbsp;

Neoprostiva šutnja

Zajko Zeba, fudbaler tuzlanske Slobode, istinska je legenda zelenih terena Premijer lige Bosne i Hercegovine. Kroz svoju bogatu igračku karijeru poznat je kao lucidni igrač koji jednim potezom slama protivničke odbrane.

Međutim, u jučera&scaron;njem trijumfu tuzlanskog tima protiv Zrinjskog (2:1) uradio je ne&scaron;to &scaron;to se rijetko viđa na na&scaron;im terenima. Naime, u 21. minuti susreta pogodio je mrežu Gorana Karačića sa 50 metara, za delirij navijača Slobode na stadionu Tu&scaron;anj.

Uz Brazilca Vagnera (Wagnera) iz &Scaron;irokog Brijega, Zeba je za&scaron;titni znak na&scaron;e lige i neksus tima iz Tuzle, koji ih sjajno predvodi ove jeseni. Iako je pro&scaron;ao sve kategorije Željezničara, priliku da igra seniorski fudbal dobio je u Olimpiku 2002. godine. &nbsp;

Igrao je jo&scaron; za Brotnjo, Zrinjski s kojim osvaja titulu 2005. godine, a pravu priliku u matičnom klubu dobiva 2010., kada u dvije sezone osvaja titulu i kup. Nastupao je i za Split, &Scaron;kendiju, Olimpiju, ruski Kamaz.

Za reprezentaciju BiH upisao je pet nastupa u periodu od 2005. do 2007. godine. Rođen je 22. maja 1983. u Sarajevu.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Zajko Zeba

Majstor s Tušnja

Dokazani prijatelj BiH, koji se ne libi stvari nazvati pravim imenom. Prekaljeni britanski političar, za kojeg se tvrdi da je &quot;svoje srce&quot; ostavio u na&scaron;oj državi. Čovjek koji je svojim djelovanjem kao visoki predstavnik u BiH od 2002. do 2006. godine nesumnjivo ostavio traga. Lord Pedi E&scaron;daun (Paddy Ashdown).

Kao vrstan poznavalac prilika u BiH i regionu, uputio je prekjučer u Sarajevu na konferenciji posvećenoj Dejtonu snažne poruke nade, ali i upozorenja. Spominjao je sintagme poput &quot;&scaron;utnja Bo&scaron;njaka&quot;, službenom Va&scaron;ingtonu je poručio da je Dejton njegov posao, ali istovremeno je ukazao na to da promjene mogu napraviti samo Bosanci i Hercegovci.

Bez dlake na jeziku. Ba&scaron; onako po čemu će ostati upamćen u bh. javnosti. Kao visoki predstavnik, ostat će upamćen i po svojevrsnom &quot;pospremanju&quot; u BiH te jačanju državnih institucija.

Pedi E&scaron;daun rođen je 27. februara 1941. godine. Bio je dugogodi&scaron;nji vođa liberalnih demokrata u Velikoj Britaniji.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana    Pedi Ešdaun

Prijatelj BiH

Predstojeće zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, na kojem će biti održana rasprava o BiH, pokazat će u kojoj je mjeri Rusija spremna s daljnjom demonstracijom sile na Balkanu.

Prema najavama iz Vijeća sigurnosti, a koje je za &quot;Avaz&quot; potvrdio i britanski ambasador u UN-u Metju Rajkroft (Matthew Rycroft), Rusija je spremna ići i korak dalje od pro&scaron;le godine te vetom blokirati dono&scaron;enje odluke o produženju mandata misije EUFOR-a u na&scaron;oj državi.

Pro&scaron;le godine je, naime, Rusija bila suzdržana od glasanja te je mandat EUFOR-a većinom glasova produžen. Stavljanjem veta na ovu odluku Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, sada može u potpunosti blokirati ostanak EUFOR-a u na&scaron;oj zemlji.

Učini li to, nesumnjivo će pokazati nastavak agresivne i antizapadne politike koju već duže provodi kada je u pitanju BiH. Treba, naime, podsjetiti da je ruski veto u Vijeću sigurnosti UN-a u julu blokirao dono&scaron;enje rezolucije o Srebrenici.

Sve &scaron;to je kasnije uslijedilo od Rusije, i&scaron;lo je u pravcu njene ekspanzionističke politike te pokazivanja zuba Zapadu, a prvenstveno EU. To se, prije svega, odnosi na rusku podr&scaron;ku antizapadnim snagama u Crnoj Gori, spremnim da spriječe ulazak ove na&scaron;e susjedne države u NATO, kao i na najavu sklapanja sporazuma o naoružanju sa Srbijom.

Uzme li se sve nabrojano u obzir, onda i ne čudi najava ruskog veta na novi mandat EUFOR-a u na&scaron;oj državi.

I ovo, naime, ide u prilog izjavama brojnih analitičara koji tvrde da se ruski predsjednik Vladimir Putin ovakvom vrstom &scaron;ahovske igre nesumnjivo želi nametnuti kao najmoćniji svjetski igrač. Pri tome se Putin ne libi proizvesti jo&scaron; jedan model Ukrajine - i to na Balkanu!

&nbsp;

Rusija i veto

Navijačka himna &bdquo;Ode to Manchester United&ldquo;, nastala iz čiste dječačke ljubavi prema nogometnom klubu Mančester junajted i ispjevana prelijepim dubokim opernim glasom, u utorak navečer osigurala je mladom solisti Mariju Zovki (32) iz Mostara mjesto među zvijezdama, ali i u srcima svih navijača ovog nogometnog diva.

Pune tri godine Zovko je čekao da njegova kompozicija, za koju je inspiraciju crpio punih 17 godina, bude izvedena na najpoznatijem stadionu na svijetu Old trafordu, da bi napokon dočekao ostvarenje životnog sna.&nbsp;

Pjesmu, koja je bila himna večeri i koja je preplavila emocijama sve navijače Junajteda, uživo je čulo oko 78.000 ljudi u takozvanom teatru snova te oko 70 miliona gledalaca putem TV ekrana i interneta.&nbsp;

Zovko, koji se cijeli život bavi muzikom i koji je dokazani profesionalac u svom poslu, kaže da je ovo bila kruna njegove bogate muzičke karijere. Svojim primjerom pokazao je da zapravo ni&scaron;ta nije nemoguće kad se spoje ljubav prema muzici, talent, trud, učenje i zalaganje.&nbsp;

Zovko je dugogodi&scaron;nji član klape &quot;Kr&scaron;&quot; i katedralnog zbora &quot;Pro musica&quot;. Po struci je inžinjer informatike, a zaposlen je u mostarskom &quot;Aluminiju&quot;.

Mario Zovko

Pjesma za Junajted

Pedeset&scaron;estogodi&scaron;njeg Kemu Ba&scaron;ića s Ilidže, veterana Armije RBiH, u četvrtak prije podne mecima iz automatskog oružja usmrtili su razbojnici koji su nekoliko minuta ranije opljačkali poslovnicu &quot;Raiffeisen banke&quot; na Ilidži. &nbsp;&nbsp;

Nesretni Ba&scaron;ić pogođen je dok se vozio biciklom jednom od ilidžanskih aleja, kojom su tutnjali obijesni kriminalci sa svojim plijenom, pucajući na policiju i za&scaron;titare koji su krenuli u potragu za njima. &nbsp;&nbsp;

Samo nekoliko dana ranije na sarajevskim ulicama se usred dana, kao u akcionim filmovima, razmjenjivala baražna vatra iz vozila u prolazu, a sam prizor ledio je krv u žilama prolaznika, koji su, eto, imali vi&scaron;e sreće od prekjučer ubijenog Keme.&nbsp;

Nema dana kad u glavnom gradu ne zuje meci pored glava njegovih žitelja i samo je pitanje ko će i kada stradati bilo na biciklu, u &scaron;etnji s djetetom, ili ispijajući kafu pred nekim od kafića.&nbsp;

Strah koji se opravdano uvukao u srca građana poku&scaron;ali su svojom neuvjerljivom &nbsp;besjedom i samohvalom razbiti prvi ljudi Federalnog MUP-a, s ministrom i direktorom policije na čelu, ubjeđujući narod da u Sarajevu i diljem FBiH sigurnosna situacija nikad nije bila bolja. Da rođenim u&scaron;ima nismo slu&scaron;ali &scaron;ta govore, rekli bismo da to izmi&scaron;ljaju &bdquo;nedobronamjerni mediji&ldquo;.

Ne mogu se za divljanje kriminalaca po Sarajevu kriviti policajci, koji su u obavljanju svojih poslova, jednako kao i građani, svakodnevno izloženi njihovoj obijesti. Razbojnici, ubice, kradljivci od svake ruke, jednostavno su se osilili, i to ne bez razloga. &nbsp;

Svi oni računaju na situaciju da će se, i kad budu uhvaćeni, pa i osuđeni za djela koja su počinili, naći neki policijski &bdquo;baba&ldquo; ili tužilac koji će im, za njima potrebnu laž, halaliti i ubistva, i krađe, i lopovluke, i zatvore... &nbsp;

Divlji zapad

Težak teret pao je s leđa Edina Džeke. Makar ga nakon svake utakmice trener Rome Rudi Garsija (Garcia) branio od napada novinara i u svojim izjavama ohrabrivao, rekorderu po broju golova nacionalne reprezentacije BiH sigurno nije bilo lako.

Po dolasku u Romu Edin je zabio dva gola u debiju protiv Sevilje, u prijateljskom meču, potom je glavom pogodio protiv Juventusa, prethodno &quot;otresav&scaron;i&quot; jednog od najboljih odbrambenih igrača na svijetu, Đorđa Kjelinija (Giorgio Chiellini), a onda se ugasio.

Dugo se čekalo na bljesak Dijamanta, a to se desilo u utorak u okviru 4. kola Lige evropskih prvaka. Roma je sa 3:2 pobijedila njemački Bajer Leverkuzen, a Edin je postigao drugi gol za svoj tim te ubilježio asistenciju za prvi.&nbsp;

Time je i sam do&scaron;ao do spoznaje o onome &scaron;to Garsija stalno priča. Edin je vrhunski napadač koji će veoma mnogo koristiti Romi, a njegova forma iz posljednjih utakmica ohrabrujuća je i za selektora fudbalske reprezentacije BiH Mehmeda Baždarevića uoči predstojećih utakmica baraža za EP 2016, s Irskom 13. i 16. novembra. Džeko je propustio posljednje dvije utakmice, ali s njim i bez njega ne može biti isto.

&nbsp;

Edin Džeko

Dijamant opet sija

Kada je američki predsjednik Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) nakon velike krize u Americi, 1933. započeo stabilizaciju zemlje otvarajući velike investicione radove, gradnju puteva i željeznica, taj je projekt nazvao &ldquo;Novi ugovor&rdquo; (New Deal). Upravo tada SAD su postale najjača zemlja svijeta.

Od tada tu, u biti jednostavnu formulu, bez obzira na to &scaron;to se s Amerikom zbog njene veličine i vrijednosnog značaja ne mogu svi uspoređivati, kao model prate i one male zemlje koje su shvatile važnost vlastitih resursa: od energetskih, mineralnih i agrikulturnih potencijala sve do kapitala zvanog ljudi i njihovo znanje.

A Bosna i Hercegovina to posjeduje! Odnedavno ojačana iznutra, domaćim snagama, bez vanjskog faktora, nakon novog i nikad jačeg bosanskog političkog konsenzusa, &scaron;to priznaju EU i SAD, i BiH bi morala krenuti naprijed.&nbsp;

Uzimajući u obzir i pacifizirani kom&scaron;iluk i čvrsto stajali&scaron;te Zagreba (EU) i Beograda da rata vi&scaron;e ne smije biti.&nbsp;

Umjesto da ostane na repu Evrope, 20 godina nakon dejtonskog mira, koji je uz sve kritike u svakoj, čak i nedorečenoj situaciji bolji nego produženi rat, BiH bi mogla postati razvojni motor, a ne kočničar zapadnog Balkana, i ponuditi istinske regionalne lidere. Bosna to, zapravo, mora, jer je sve ostalo povratak u zna se kakvu pro&scaron;lost.

Zato neka kraj ove godine posluži za mjerenje prvog prolaznog vremena najavljenog tempa usvajanja ekonomskih i socijalnih reformi. A onda bi trebalo krenuti u velike ili, u bosanskom slučaju, adekvatne investicione projekte. U korist svih građana, a ne povla&scaron;tenih interesnih grupa, koje su se do sada krile iza jeftinog patriotizma i nacionalnog folklora.&nbsp;

Ruzveltov &ldquo;New Deal&rdquo; u bosanskim okvirima doista znači novi ugovor s narodom kao skupom svih građana, a ne samo etničkih frakcija kao do sada.&nbsp;

&nbsp;

Briga za BiH

Američki prijatelji

Čuvar tradicije

Bolja krvna slika

ANU kao SANU

Ključni igrač

Stabilna Hrvatska

Neumorna bh. legenda

Neoprostiva šutnja

Majstor s Tušnja

Prijatelj BiH

Rusija i veto

Pjesma za Junajted

Divlji zapad

Dijamant opet sija

Bosanski "New Deal"

Kolumne

Briga za BiH

Američki prijatelji

Čuvar tradicije

Bolja krvna slika

ANU kao SANU

Ključni igrač

Stabilna Hrvatska

Neumorna bh. legenda

Neoprostiva šutnja

Majstor s Tušnja

Prijatelj BiH

Rusija i veto

Pjesma za Junajted

Divlji zapad

Dijamant opet sija

Bosanski "New Deal"