Dok cijene stanova u BiH rastu, a plate ostaju iste, sve više višečlanih porodica prinuđeno je da život organizira na svega nekoliko desetina kvadrata.

U brojnim naseljima širom zemlje svakodnevnica peteročlanih porodica odvija se u stanovima od samo 35 kvadrata, gdje dnevni boravak postaje spavaća soba, a kuhinjski sto postaje školska klupa u isto vrijeme.

Iako se čini gotovo nemogućim, uz dobar raspored i promišljen dizajn i najmanji stan može postati funkcionalan, udoban i topao dom.

Stan nije trend

Porodice se sve češće suočavaju sa ograničenim stambenim prostorom, pitanje koje se nameće jeste – može li petočlana porodica zaista živjeti na 35 kvadrata bez osjećaja tjeskobe? Inžinjerka arhitekture Elmedina Imamović u razgovoru za „Avaz“ otkriva da ne samo da može, već da takav prostor, uz dobar dizajn, može postati i topao i funkcionalan dom.

- Prostor mora odgovarati čovjeku, naglašavajući važnost razumijevanja potreba, navika i ritma života svakog pojedinca. U slučaju kada imamo više korisnika, važno je uzeti u obzir njihove karaktere, specifičnosti, dnevni ritam i način na koji koriste prostor - ističe Imamović za "Avaz".

Međutim, mnogi i dalje prave istu grešku, pokušavaju pratiti trendove koji nisu dugoročni, a ni prilagođeni stvarnom životu.

- Ljudi često prate trendove koji nemaju ni dugoročnost ni održivost. Rezultat je prostor bez karaktera, a time i bez osjećaja doma - upozorava ona.

Svaki ćošak vrijedi

Rješenje nije u kvadraturi, već u načinu korištenja prostora. Modularnost i transformabilnost enterijera su ključni elementi u stvaranju funkcionalnog doma, posebno kada je broj korisnika veći od prosjeka. Svaki ćošak mora imati svrhu.

- Akcenat stavljam na modularnost, prostor za odlaganje, ali i oslobođeni prostor u kojem se realizuju hodne linije i cirkulacija - pojašnjava Imamović za "Avaz".

Dodaje i da prostor ne smije biti prenatrpan, jer to stvara osjećaj tjeskobe. Naprotiv, mora djelovati otvoreno i protočno, čak i kad služi višestrukim namjenama tokom dana.

Funkcionalan zajednički prostor

Iako zvuči nevjerovatno, u tako malo kvadrata može postojati prostor za druženje, dnevni boravak koji se transformiše prema potrebama korisnika.

- Kreiranje dnevnog boravka u malim prostorima moguće je uz primjenu modularnog namještaja. Ovisno o fazama dana, jedna prostorija može služiti više funkcija - navodi ona.

Imamović kao pozitivan primjer navodi japansku arhitekturu, gdje se tradicionalno svaki prostor koristi više puta tokom dana, zavisno od aktivnosti.

- Kroz historiju su mnogi narodi, naročito Japanci, usavršili korištenje malih prostora kroz modularni pristup koji omogućava transformaciju.

U fizički ograničenim prostorima, svaki komad namještaja mora imati više funkcija i doprinijeti osjećaju prostornosti.

Okrugli stolovi, kako u dnevnom boravku, pokazali su se kao pun pogodak. Oni olakšavaju kretanje i bolje iskorištavaju ćoškove a odlična ideja može biti i ekstenzija kuhinjske ploče koja ima dualnu funkciju, a to je kuhinjska radna površina, te sto u formi pulta koji može biti jako praktičan za obroke.

Manje je često više i to važi i za sofe i dvosjede. Mali, ali elegantan dvosjed sa visokim rukohvatima može unijeti dozu sofisticiranosti u čak i najmanji stan.

Ako prostor dopušta, sofa se ne mora nužno stavljati uza zid. Postavljanjem u centar prostorije može se vizualno odvojiti dnevni boravak od kuhinje ili radnog dijela, čime se stvara osjećaj višezonskog stanovanja i u najmanjem prostoru.

Pametne dječije sobe

Uređenje dječije sobe može biti izazovno, posebno kada je prostor ograničen.

- Ključ leži u pametnom iskorištavanju svakog centimetra, od vertikalnih ploha poput zidova, do skrivenih niša koje se lako mogu pretvoriti u dodatne ormariće ili police - navodi Imamović.

- Kreveti na sprat, ladice ispod ležajeva i radni stolovi koji se izvlače ili sklapaju nude idealna rješenja za funkcionalan prostor. 

Mobilni elementi i modularni dizajn omogućavaju brzo prilagođavanje potrebama djeteta, od igre do učenja. Na taj način se stvara okruženje koje je istovremeno praktično, organizirano i poticajno za razvoj, zaključuje ona.

Život po mjeri

Iako građani Bosne i Hercegovine još uvijek rijetko biraju modularni ili namještaj po mjeri zbog bojazni od većih troškova i komplikacija, jasno je da je potencijal ovakvih rješenja neosporan.

-Stručna uloga arhitekata ključna je za maksimalno iskorištavanje prostora, dok kvalitetna komunikacija i nadzor omogućavaju uspješnu realizaciju - ističe ona.

Trenutna ponuda na našem tržištu nije dovoljna, a odsustvo poznatih svjetskih brendova dodatno usporava razvoj ovog segmenta.

Ipak, potražnja za modularnim i višenamjenskim namještajem postoji, te je nužno da proizvođači i kupci zajedno prepoznaju i iskoriste ovu priliku za stvaranje funkcionalnijih i prilagođenijih prostora zaključuje Imamović.