Iako je Džastin Biber (Justin Bieber) ove subote bio centralna figura festivala Koačele, njegov dugo iščekivani povratak na scenu izazvao je burne i oprečne reakcije.
Spekuliše se da je za ulogu glavnog izvođača pjevač inkasirao nevjerovatnih 10 miliona dolara, ali visoka cijena nastupa nije spriječila talas nezadovoljstva dijela publike.
Podigao tenzije
Najava njegovog koncerta drugog dana festivala podigla je tenziju i uzbuđenje do vrhunca, s obzirom na to da se radilo o velikom povratničkom momentu.
Biber je nastup započeo numerom "All I Can Take", spuštajući se niz dominantnu ovalnu konstrukciju koja je ujedno bila i jedini upečatljiv scenski element.
Njegov vizuelni identitet bio je krajnje sveden, na binu je izašao u crvenoj dukserici sa sunčanim naočalama.
Tokom izvedbe pjesme "Speed Demon", dok je scena bila okupana crvenim svjetlima, pjevač je pažnju preusmjerio na svoj laptop.
Preko njega je emitovan video materijal, a istovremeno se odvijao i direktan prenos za online publiku. Biber je čak pozvao fanove da u realnom vremenu šalju muzičke želje putem chata, nakon čega je otpjevao "Go Baby" i "Butterflies".
Ostale numere
Ostatak seta bio je dinamičan miks pjesama poput "All The Way", "405", "Too Long", "Petting Zoo" i "I Do", uz nezaobilazne nostalgične fragmente hitova kao što su "Baby", "Favorite Girl", "That Should Be Me" i "Beauty and a Beat".
Produkcija je bila neobično oskudna za nivo glavnog izvođača, mada se pretpostavlja da je to bio svjestan estetski izbor, s obzirom na to da je Biber scenski izgled bio identičan njegovom svakodnevnom, ležernom stilu.
Upravo je taj minimalizam postao kamen spoticanja.
Dok je jedan dio publike bio očaran samom činjenicom da ga ponovo vidi na bini, hvaleći njegove vokalne sposobnosti i intimnu atmosferu, kritičari i brojni fanovi na društvenim mrežama nisu krili razočaranje.
Glavne zamjerke odnosile su se na manjak energije i scenskog spektakla, pri čemu su mnogi ocijenili da je nastup bio previše pasivan za headlinera svjetskog kalibra.
Komentari su se sveli na to da je performans više podsjećao na DJ set ili vizuelnu instalaciju nego na pravi, energični koncert.
