Fudbal je sport koji većina ljudi opisuje kao igru strasti, zajedništva i borbe. Međutim, iza zatvorenih vrata svlačionica često se odvija tiha drama o kojoj se rijetko govori.
Riječ je o psihološkom zlostavljanju (mobingu) koje za cilj ima omalovažavanje i izolaciju jednog igrača i(li) više njih. Emir Begović, sociolog i dugogodišnji sportski novinar, prva je osoba iz struke koja se počela baviti ovim problemom. Trenutno je doktorant iz oblasti socioloških nauka na temu mobinga, na koju je govorio u razgovoru za "Dnevni avaz".
Psihološke igre
Šta uopšte predstavlja mobing i kako se on može prepoznati u sportskom kolektivu, posebno u fudbalu?
- Mobing predstavlja psihičko i moralno zlostavljanje, psihički teror, te iživljavanje nad uposlenicima/radnim kolegama. Osoba koju se na dnevnoj bazi ili barem dva puta tokom jedne sedmice napada, smatra se žrtvom mobinga. Fudbaleri i treneri su radnici jednog kluba, a njihovo radno mjesto jesu teren i svlačionica. Mobing u fudbalskim, ali i ostalim sportskim timovima gotovo da nikako nije istražen iako je prisutan u ogromnoj mjeri. Svlačionica je prostor disciplinarne moći zbog toga što se tijelo igrača konstanto nadzire. U trenutku kada se disciplina pretvara u dominaciju, a kritika u sistematsko ponižavanje tada nastaje mobing u ekipi.
Kako se mobing najčešće ispoljava u zatvorenim sistemima poput svlačionice?
- U zatvorenim sistemima kao što je svlačionica agresija se ne ispoljava fizičkim putem već psihološkim "igrama" kao što su: ismijavanje, izolacija, kao i konstatne prijetnje za gubitak mjesta prvotimca. Zanimljivo je da mobing iako se tako ne čini na prvi pogled, u fudbalu ima kolektivnu dimenziju. Dakle, ne radi se samo o jednom nasilniku već i o rezultatu šutnje saigrača, ali i ostalih uposlenika kluba. Zbog straha zbog svoje budućnosti i gubitka ugovora i pozicije u timu, oni nažalost postanu pasivni saučesnici u mobingu.
Šta je vertikalni mobing i u kojim se oblicima pojavljuje u fudbalu?
- Vertikalni mobing dešava se u dva slučaja. Prvi slučaj je kada pretpostavljeni (u ovom slučaju trener) sprovodi mobing aktivnosti prema jednom podređenom radniku (igraču). Kada govorimo o drugom slučaju on se odnosi na situaciju kada grupa radnika (igrača) sprovodi mobing aktivnosti prema jednom pretpostavljenom (treneru).
Koliko nesigurni ugovori dodatno pogoršavaju problem mobinga u sportu?
- Ogroman problem je i to što trener i igrači nemaju ugovore na neodređeno, kao što imaju radnici u nekim drugim firmama. Većinom su tu jednogodišnji i dvogodišnji ugovori, a procentualno veliki broj raskine ugovor prije vremena i promjeni radnu sredinu (novi klub).
Gdje je granica između discipline i psihološkog zlostavljanja u sportu?
- Ukoliko se igrač konstantno ponižava, ignoriše, ismijava i na taj način sistematski isključuje iz ekipe to je mobing, a ne disciplina kao što većina misli.
Možete li navesti konkretne primjere mobinga kada je trener osoba koja zlostavlja igrača?
- Neki od primjera mobinga u slučaju da je trener osoba koja zlostavlja igrača su: redovno vrijeđanje igrača na treninzima, trener se obraća svima osim njemu (ne dobija nikakve povratne informacije), igrač je u formi, ali konstantno ga ne uvodi u igru ili se uvodi u posljednjim minutama kako bi ga “ponizio”, trener nakon poraza indirektno okrivljuje jednog igrača rečenicom: “Neki nisu shvatili ozbiljnost dresa” i slično.
Kako izgleda mobing među samim igračima unutar ekipe?
- U slučaju kad igrač ili grupa igrača vrši mobing nad saigračem najčešće imamo sljedeće primjere: daje mu se pogrdan nadimak vezan za porijeklo, fizički izgled ili grešku u igri, namjerno ga ne zovu na timska druženja, ne dodaju mu loptu, potpuno ga “ignorišu na terenu”.
Šta se dešava kada trener postane žrtva mobinga od strane igrača?
- Ukoliko je trener žrtva mobinga od strane igrača, tada dolazi do obrta moći. Formalni autoritet (trener) gubi stvarnu moć, dok neformalna moć prelazi na igrače (posebno zvijezde ili starije članove tima). Pretežno su to ovi primjeri mobinga: igrači namjerno zanemariju njegove planove i taktiku, nepridržavaju se discipline, smanjuju komunikaciju sa njim, medijima i protivničkim timovima odavaju tajne iz svlačionice.
Ko su najčešće mete mobinga u fudbalskim kolektivima?
- Pretežno je riječ o mladim igračima, novopridošlim, ali i onim koji su pred krajem karijere. Njihova nesigurna pozicija ih čini otvorenim metama. Kada govorimo o trenerima koji su žrtve mobinga to su pretežno oni koji žele uvesti red i disciplinu u tim, ali i oni koji nemaju podršku uprave.
Posljedice mobinga
Kakve posljedice mobing ostavlja na pojedinca i cijeli tim?
- Posljedice su najčešće fizičke i psihičke. Tu imamo hronični umor, stres, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, smanjen imunitet, depresija, burn-out sindrom, emocionalna prazninu, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma. Kada igrači dođu u tu fazu onda gube i osjećaj pripadnosti u kolektivu. Kao posljedicu toga najčešće imamo pad forme koji je posljedica pritiska, a koristi se kao opravdanje za izbacivanje iz tima. To ostavlja posljedice i na ostatak tima stvarajući negativnu atmosferu jer dolazi do gubljenja povjerenja i zdrave konkurencije koja je dobrodošla u svakom poslu. U konačnici pozitivni rezultati tima izostanu.
Na velikoj sceni
Primjeri iz vrhunskog fudbala pokazuju da mobing postoji i na najvećoj sceni. Iker Kasiljas (Casillas) je u posljednjoj sezoni Žozea Murinja (José Mourinho) u Real Madridu bio marginalizovan uprkos statusu kapitena, dok je Mario Baloteli (Balotelli) u više klubova, uključujući Inter i Mančester Siti (Manchester City), javno govorio o izolaciji, etiketiranju i ponižavanju u svlačionici.
