NA DANAŠNJI DAN

Prije 59 godina Asim Ferhatović Hase odigrao svoj posljednji meč

Danas je četvrtak, 16. oktobar/listopad 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 76 dana

Asim Ferhatović Hase. Historija.ba

I. P.

16.10.2025

Na današnji dan 1966. godine, bh. legenda fudbala Asim Ferhatović Hase odigrao je svoj posljednji susret u dresu FK Sarajeva. Naime, Sarajevo je u okviru osmog kola Prve savezne lige tadašnje Jugoslavije gostovalo na Kantridi, gdje je kao lider Prvenstva bilo gost NK Rijeke.

Na toj utakmici desio se momenat koji je odlučio o kraju Ferhatovićeve blistave karijere. Igrao se 15. minut susreta, kada je jedan domaći igrač oštro startovao Haseta, koji je zbog povrede morao napustiti teren.

Nekoliko dana nakon utakmice, povreda nije izgledala tako ozbiljno, a tadašnji trener Sarajeva Brozović je najavljivao da će Haseta odmarati u sljedećem duelu s Veležom, kako bi bio spreman za gostovanje Crvene Zvezde na Koševu, sedam dana kasnije. Međutim, Hasetova povreda je bila previše ozbiljna da bi nastupio u jednoj od te dvije utakmice. Nekoliko puta se vraćao treninzima, kako bi se pokušao spremiti i vratiti na teren, ali bol u koljenu je svaki put bila prejaka.

Uprava kluba je za Haseta pripremila i oproštajnu utakmicu, kada je na Koševu gostovao zenički Čelik, u utakmici koja je odlučivala o novom prvaku bivše SFR Jugoslavije, ali zbog povrede Hase nije mogao ući čak niti posljednjih pet minuta, tako da je svoj posljednji nastup za Sarajevo upisao u nedjelju, 16. oktobra 1966., na Kantridi.

Noa Vebster. Wikipedia.org

Rođen Noa Vebster, američki filolog i leksikograf

1758. - Rođen Noa Vebster (Noah Webster), američki filolog i leksikograf, simbol leksikografske tradicije u SAD. Objavio je 1806. svoj prvi rječnik engleskog jezika Compendious Dictionary of the English Language, a 1828. rječnik koji i sada nosi njegovo ime.

1846. - Američki ljekar Džon Voren (John Warren) upotrijebio prvi put u historiji hirurgije etar za veći operativni zahvat, uklonivši tumor pacijentu u Općoj bolnici “Massachusetts” u Bostonu.

1854. - Rođen Oskar Vajld (Oscar Wilde), irski književnik, jedan od najuspješnijih dramskih pisaca kasne viktorijanske ere u Londonu i jedna od najvećih zvijezda svog vremena. Godine 1890., objavio je svoje najčuvenije djelo, roman „Slika Doriana Greya“.

1869. - U Engleskoj je osnovan prvi ženski koledž, Girton College u Kembridžu.

1888. - Američki pisac Eugen Gledson O’Nil (Eugene Gladstone O’Neill), tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936., rođen je na današnji dan. Njegove drame karakteriziraju realizam i žestina.

1923. – Volt Dizni (Walt Disney) i njegov brat Roj (Roy) osnovali kompaniju “Walt Disney”.

1927. - Rođen Ginter Gras (Günter Grass), njemački pisac koji je svjetski uspjeh postigao već prvim romanom "Limeni doboš". U tom romanu je na ciničan i brutalan način prikazao njemačko građanstvo u vrijeme nacizma.

1949. - Osnovan Veterinarski fakultet u Sarajevu. U prvim godinama rada Fakultet je bio smješten na dvije lokacije u gradu: u adaptiranim prostorima bivše Vojne veterinarske bolnice na Dolac-Malti i zgradi bivšeg Ministarstva saobraćaja u ulici Alipašinoj ulici. Danas se Fakultet nalazi u zgradi koja je useljena 10. decembra 1974. godine u ulici Zmaja od Bosne br. 90.

1964. - Kina izvela prvu eksploziju atomske bombe, postavši peta zemlja svijeta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1982. - Umro Mario del Monako (Monaco), italijanski operski pjevač, nazvan tenorom ere. Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osjećanju za scenu, stekao je ogromnu popularnost i priznanje kritike.

1982. - Preminuo Jakov Gotovac, hrvatski kompozitor i dirigent. Vodio je pjevačka društva „Mladost“ (poslije „Mladost-Balkan“) i „Jug“. Godine 1943., nekoliko mjeseci obavljao je dužnost direktora i člana uprave Opere Hrvatskog narodnog kazališta, a nakon Drugog svjetskog rata vodio je pjevačka društva „Pavao Markovac“ i „Vladimir Nazor“. Opus Jakova Gotovca sadrži opere “Mila Gojsalića” (1951.), “Dalmaro” (1958.) i “Stanac” (1959.), više orkestarskih djela, zborskih kompozicija i solo pjesama.

1984. - Crnački anglikanski arhiepiskop Johannesburga Desmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir.

1991. - Umro Boris Papandopulo, hrvatski kompozitor i dirigent. Bio je zborovođa ŠPD "Kola" u Šibeniku i Hrvatskog pjevačkog društva „Zvonimir” u Splitu te direktor opere HNK-a u Zagrebu i dirigent simfonijskog orkestra Hrvatskoga radija, direktor opere u Rijeci, dirigent opere u Sarajevu, Zagrebu i Splitu. Vodio je i Tamburaški orkestar HRT-a. Neko je vrijeme bio i stalni gost dirigent Opere u Kairu. Autor je jednog od najvećih opusa u hrvatskoj muzici: komponovao je tridesetak orkestarskih, petnaestak koncertnih, četrdesetak komornih i tridesetak muzičko-oscenskih djela, petnaestak svjetovnih kantata, desetak crkvenih melodija, niza popijevki...

Express

Toše Proeski: 18. godišnjica pogibije jednog od najboljih pjevača regije

2007. - U saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb - Beograd, kod Nove Gradiške, poginuo je makedonski pjevač Toše Proeski, jedan od najpopularnijih pjevača s područja bivše SFR Jugoslavije. Karijeru pop pjevača Toše je počeo s 15 godina, na festivalu "Makfest". U 1999. godini izdao je prvi album “Negdje u noći” i održao prvi samostalni koncert. Nizali su se uspjesi te pobjeda na međunarodnom muzičkom festivalu "Slavjanski bazar" u Bjelorusiji 2000. godine. Muzički kritičari su ga nazivali pjevačem anđeoskog glasa. Jedini je inozemni pjevač koji je osvojio glavnu nagradu Hrvatskog radijskog festivala. Toše nije nikad zaboravio svoje makedonske korijene, a makedonskoj narodnoj muzici posvetio je album “Božilak” (duga), na kojem je najdojmljivija izvedba pjesme "Zajdi, zajdi, jasno sonce". Veliku popularnost nije stekao samo iznimnim glasovnim mogućnostima. Tako je 2003. godine dobio humanitarnu nagradu Majke Tereze za svoje brojne humanitarne nastupe. Kao UNICEF-ov ambasador dobre volje pomagao je djeci. Njegova pjesma "This world", snimljena 2004. godine, postala je UNICEF-ova himna.

2007. - Preminula Debora Ker (Deborah Kerr), škotsko–američka filmska i televizijska glumica. Šest puta je bila nominovana za Oskara, ali nikada nije nagrađena. Ipak, 1994. dobila je počasnog Oskara za životno djelo. Njeni najpoznatiji filmovi su „Crni narcis“, „Quo vadis”, „Odavde do vječnosti”, „Kralj i ja“ i „Afera za pamćenje“. Debora je bila zvijezda blockbustera i jedna od najpopularnijih junakinja ljubavnih drama.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.