Vijeće sigurnosti UN-a uskoro će raspravljati o situaciji u Bosni i Hercegovini na osnovu izvještaja Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Izvještaj su paralelno i ove godine poslali iz Vlade RS-a, piše Federalna.ba. Najvažnije segmente izvještaja donosi naš dopisnik iz Vašingtona (Washingtona) Ivica Puljić.
Puljić podsjeća kako je premijer bh. entiteta RS Savo Minić uputio pismo ruskom ambasadoru pri Ujedinjenim narodima, jer Rusija ovog mjeseca predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a.
- Ovo je redovni šestomjesečni izvještaj o stanju Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik ga pošalje u UN i onda se vodi rasprava - objasnio je Puljić, dodajući da će u petak na sjednici UN-a biti riječi o produženju mandata EUFOR-a u mirovnim snagama EU na novih godinu dana.
Minićeve optužbe na račun Šmita
Kako navodi Puljiću, Savo Minić u uvodnom dijelu pisma ponavlja posvećenost tog entiteta Dejtonskom mirovnom sporazumu uz napomenu da je, kako je naveo Minić, "nažalost, mirovni sporazum uništen nezakonitim diktatorskim uredbama visokih međunarodnih predstavnika, od kojih je aktivni predstavnik Kristijan Šmit najviše pretjerao“.
On, navodi Puljić, u pismu optužuje Schmidta da je počinio krivična djela optuživši Milorada Dodika, te tvrdi da je on ilegalni visoki predstavnik koji je destabilizirao Bosnu i Hercegovinu, zbog čega se traži njegovo uklanjanje i zatvaranje OHR-a.
U dokumentu se, kako kaže Puljić, međunarodna zajednica poziva da odbaci "nezakoniti pokušaj svrgavanja predsjednika RS-a" Milorada Dodika, dok se bošnjački političari, zajedno sa strancima, optužuju za destabilizaciju zemlje.
Istovremeno, Minić u pismu naglašava predanost RS-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Važno američko izlaganje
Govoreći o predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti, Puljić kaže:
- Rusi će tražiti Šmitovu smjenu i ukidanje OHR-a. Kinezi će ih vjerovatno podržati, ali to nije ništa novo. Velika Britanija i Francuska će vjerovatno biti protiv, kao i Amerika, koja je uvijek do sada bila protiv, ali treba obratiti pažnju na izlaganje američkog predstavnika na toj sjednici - kakav će Amerika imati stav o OHR-u, jer postoji dosta naznaka da bi politika Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini mogla biti izmijenjena.“
Puljić podsjeća da se Kristofer Landau (Christopher), drugi čovjek u State Departmentu, nekoliko puta sastao sa Željkom Cvijanović u Vašingtonu (Washingtonu), te se razgovaralo o uvjetima pod kojima će Milorad Dodik 'popustiti', što je i učinjeno.
- Sada se radi na tome da se ukinu sankcije Dodiku, ali o tome još nema ni jedne riječi - ni u State Departmentu ni u Ministarstvu finansija - naveo je Puljić.
Landau je, ističe Puljić, kazao da je Trampova (Trumpova) administracija spremna isprobati drugačiji pristup u odnosu na prethodne administracije.
- Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? Znači da su spremni slušati i sarađivati sa svim stranama. To je jedan novi pristup.“
Utjecaj fondacije Heritage
Puljić je upozorio i na ulogu američke Heritage fondacije, koja je, kako kaže, krajnje desničarska, međutim, jako povezana s Bijelom kućom.
Napravili su nekoliko analiza o Bosni i Hercegovini koje je autor Džajmes Džej Karafano (James J. Carafano) dostavio Nacionalnom vijeću za sigurnost u Bijeloj kući, onda o tome raspravljaju i odlučuju hoće li upoznati predsjednika Donalda Trampa s tim.
Karafano, podsjeća Puljiću, autor je nekoliko analiza koje su u potpunoj suprotnosti s onim što su dosadašnje administracije SAD-a radile.
On smatra da bi predsjednik Tramp vjerovatno zauzeo drugačiji politički pristup od svojih prethodnika u podršci stabilnosti u regiji, te da treba osigurati dodatne izvore kritičnih minerala, što se može smjestiti u kontekst Dodikovog nuđenja tih minerala Amerikancima. Karafano smatra i da su američke politike u Bosni i Hercegovini zrele za reviziju i restrukturiranje.
Tri entiteta
U analizama se, dodaje Puljić, navodi da je „najvjerovatniji scenarij da američka vlada nastoji ukinuti OHR i provesti politike koje podržavaju tri ravnopravna suverena entiteta u Bosni i Hercegovini“. Koliko bi daleko ovaj pristup mogao ići, zavisi od odgovora iz OSCE-a te EU, koji su podržali program izgradnje države u Bosni i Hercegovini.
- To su stvari o kojima se priča, koje nisu službena politika Sjedinjenih Američkih Država - ni u Bijeloj kući - ni u State Departmentu. Ali očigledno da se o tome razgovara - istakao je Puljić.
