Nakon što je Porezna uprava FBiH u posljednjih nekoliko godina počela s naplatom poreza od 10 posto na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, prve sudske presude uspostavljaju pravnu praksu koja bi takva rješenja trebala zaustaviti.

Tumačenje Zakona

Iako su prvi predmeti vraćeni na ponovni prvostepeni postupak, obveznici kojima je na ovaj način porez već naplaćen u konačnici bi mogli imati osnov da traže povrat sredstava sa zateznom kamatom, a ako se s obračunom poreza na ovu vrstu ugovora nastavi, FBiH bi se mogla suočiti s ozbiljnim finansijskim i drugim posljedicama.

Jednu od presuda kojima se utvrđuje da poslovni udjel u društvu s ograničenom odgovornošću nije imovina koja se sastoji samo od prava, u smislu Zakona o porezu na dohodak FBiH, donio je Kantonalni sud u Zenici, prihvatajući argumente podnositelja tužbe.

- Nije bilo nikakvih izmjena Zakona o porezu na dohodak. Federalno ministarstvo finansija je jednostavno promijenilo pristup ovom pitanju. Ranije su, godinama, davali mišljenja da prodaja udjela u d.o.o. nije oporeziva. Sada, pojednostavljeno, imate udio u d.o.o., prodate ga za milion maraka, Porezna uprava traži da se plati na to 100.000 KM. Na osnovu novog mišljenja Federalnog ministarstva finansija krenuli su u porezne kontrole i počeli naplaćivati porez na dohodak. Problem je u tome što Zakon o porezu na dohodak predviđa da se oporezivim dohotkom smatra prodaja imovine koja se sastoji samo od prava. Međutim, prema Zakonu o privrednim društvima, vlasnik udjela ima prava, ali i obaveze. Prema tome, prodaja udjela je po slovu Zakona neoporeziva i pravnici nemaju nikakvih dilema o ovom pitanju – pojašnjava za “Avaz” advokat i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici Almir Gagula.

Povrat sredstava

Osim poreza od 10 posto na cijenu prodatog udjela, Porezna uprava je obračunavala i kamate od 14,6 posto godišnje, pa se za nekoliko godina krajnji iznos udvostruči. Prvim sudskim presudama poništena su takva rješenja i predmeti vraćeni na prvostepeni postupak. Ako se ovakva praksa ne promijeni, osobe koje su platile ovu vrstu poreza mogle bi dobiti pravo na povrat uplaćenih sredstava, i to s kamatama, a takvu obavezu imat će budžeti kantona.

Podsjetimo, Porezna uprava FBiH, dok joj je na čelu bio Šerif Isović, redovno je zaračunavala poreze koju sada sudske presude osporavaju. Privrednici koji su se našli na udaru Isovićeve porezne politike nisu bolje prošli ni nakon ulaganja žalbi drugostepenoj instanci na Isovićeva rješenja – Ministarstvu finansija FBiH. Tadašnja ministrica Jelka Miličević, ipak, potvrđivala je Isovićevo tumačenje obaveza plaćanja poreza i, prema onome što sada govore sudske presude, oštetila na hiljade privrednika.

Moguće investicijske arbitraže mogu skupo koštati BiH i građane

- Sporno je i zbog toga što, ako su stranci, fizička lica u pitanju, iz država s kojima BiH ima ugovore o zaštiti stranih investicija, to otvara prostor za pokretanje novih investicijskih arbitraža. Domaćim fizičkim licima stoji na raspolaganju zaštita prava pred sudovima, ali strani državljani, bez obzira na odluke naših sudova, mogu pokrenuti investicijske arbitraže pa se u zavisnosti od ishoda i iznosa takvih postupaka izlažemo novim rizicima i primjerima poput „Viaducta“. Takav pristup u kojem se praksa mijenja bez ikakve promjene zakona, može skupo koštati Bosnu i Hercegovinu, a u konačnici porezne obveznike – ističe prof. dr Almir Gagula.