Haški sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) isključio je trojicu svojih kolega iz Vijeća koje će odlučivati o žalbi ratnog zločinca Ratka Mladića na prvostepenu presudu kojom je osuđen na doživotni zatvor.
Raniji skandali
Zbog navodne, kako je obrazloženo iz Haga, „pristrasnosti, jer su u ranijim predmetima donosili zaključke koji se odnose na kalinovačkog zlikovca”, iz Vijeća su udaljene sudije Teodor Meron, Karmel Ađius i Liu Dakun, a na njihova mjesta imenovane su sudije iz Afrike.
Nije prvi put da francuski sudija svojim odlukama izaziva sumnju u međunarodnu pravdu koja bi trebala trasirati put ka mirnijem Balkanu.
Zato su opravdana strahovanja da se možda priprema teren za novi poraz prava i pravde te igrokaz nakon kojeg bi kazna ratnom zločincu i poratnoj pobjegulji mogla biti preinačena.
Hoće li možda završiti u Rusiji, koja je već ranije nudila smještaj i liječenje oronulom kasapinu!? Može li, kao u slučaju četničkog vojvode Šešelja, listi njegovih dijagnoza biti pridodato i neko maligno oboljenje, pa da osvane na prijevremenoj slobodi i liječenju u Beogradu!? Vlada Srbije je prošle godine dala takve garancije.
Ili će odugovlačenjem procesa Mladić, poput Miloševića, otići bez izrečene ovozemaljske kazne?
Strah žrtava
Ocjena predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murata Tahirovića da je Antonetijevo poimanje prava „dijametralno suprotno onome šta se dešavalo u BiH“ ilustrira frustriranost žrtava.
U procesu protiv Prlića i ostalih Antoneti je tražio oslobađajuću presudu, a u izdvojenom mišljenju naveo kako nije bilo sukoba Hrvatske i BiH, niti udruženog zločinačkog poduhvata. Oslobađajući Vojislava Šešelja, jedinog optuženika koji je više od Mladića vrijeđao međunarodni sud, Antoneti je naveo kako ideja „velike Srbije” ne predstavlja krivično djelo, da Šešelj nije imao autoritet nad dobrovoljcima u BiH i Hrvatskoj, a da su njegovi govori puni mržnje predstavljali samo dizanje morala.
Antoneti je 2014. godine, zbog navodnog karcinoma jetre, potpisao i odluku o Šešeljevom puštanju na liječenje. Vojvoda danas izgleda veoma vitalno za svoju dijagnozu i čeka priliku da naplati novčanu odštetu na koju, prema Antonetiju, ima pravo zbog dugog postupka i nefunkcioniranja međunarodnog pravosuđa.
Pravda pretočena u presude međunarodnog suda za mnoge je često bila gorka, ali bez njega bi brojni zločini ostali skriveni i nekažnjeni. Sudija Antoneti tome nije doprinio i zbog svoje kontroverzne uloge do sada je više predstavljao tek političara - uljeza u časnoj sudijskoj togi.
Iz biografije
Žan-Klod Antoneti rođen je 13. jula 1942. u Pou u Francuskoj. Najprije je radio kao državni službenik, a od 1977. godine je u pravosuđu. Od 1979. do 1984. radio je u Ministarstvu pravde Francuske, bio je tužilac u Senslisu te potpredsjednik Višeg suda u Parizu. Radio je i kao pravni savjetnik francuskog premijera i francuskog predsjednika Žaka Širaka (Jacques Chirac), bio predsjedavajući sudija u Apelacionom sudu u Parizu, te član savjetodavne komisije za ljudska prava. Sudija Tribunala u Hagu je od 2003. do 2016. godine, a od tada je jedan od 25 sudija Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
