FENOMENI Vijesti koje se gutaju i danima prepričavaju

Pitali smo stručnjake: Zašto ljudi vole da čitaju crnu hroniku

Živimo u vremenu crne hronike, ona pokazuje taj svakodnevni život i ljudi su formirali naviku da prate tu vrstu vijesti, kaže sociolog Ivan Šijaković

B. Cerić
22.09.2019 15:30

To su prilozi koji prikazuju stvarni život

Foto: Ilustracija

Brutalna ubistva, porodične tragedije, stravične saobraćajne nesreće, spektakularne pljačke... odvajkada su privlačili pažnju ljudi. Te se vijesti danima prepričavaju u očekivanju nastavka.

O fenomenu čitanosti i gledanosti medijskih sadržaja koji se objavljuju pod rubrikom crna hronika, razgovarali smo sa psiholozima, sociolozima i advokatima. Svi su saglasni u jednom, to su prilozi koji prikazuju stvarni život, a mediji prenose život.

Krasna tica strpana u buvaru

  • Golubović: I ranije se pisalo o krađama
    Golubović: I ranije se pisalo o krađama Foto: Arhiv

Dragan Golubović, voditelj online digitalnog arhiva “Infobiro” u "Mediacentru" Sarajevo, ispričao nam je da su i u 19. stoljeću u Bosni i Hercegovini postojale crne hronike u novinama.

- Na stranicama “Sarajevskog lista”, koji je s radom počeo 1881. godine, bezbroj je članaka koji se odnose na sve ono što je s druge strane zakona. Jezik je ono što čitanje tih vijesti čini zabavnim iz današnje perspektive - navodi Golubović.

Novinari “Sarajevskog lista” u jednom od brojeva iz januara 1889. godine zabilježili su da je rezultat kafanske tuče odgrizen nos jednog od učesnika. Redovne su vijesti o provalnim i uličnim krađama, a sadržaj vijesti izgledao je ovako:

- Noću 23. o. m oko 10 sati napao je neki Todor Čović na Mustaj pašinu Mejdanu nekog Luku Maksimovića, kojeg je udario štapom po glavi, te je Luka pao u nesvijest i složio se na zemlju. Napasnik Todor priskoči k njemu u novcu 3 for gotovine, pa onda pobježe, ostavivši ga onesvješćenog na zemlji. No, naskora je progonjena ta krasna tica strpana u buvaru - glasila je vijest o kafanskoj tuči.

Sociolog Ivan Šijaković kaže da je u mentalnom sklopu čovjeka da prati neobične događaje i ekstremne situacije.

- Moram da priznam da čovjekovu pažnju i želju uvijek golicaju te ljudske agresije, nesreće ili neke hazardne situacije. Čovjek je nekako sklon da to prvo vidi prije nego pozitivne vijesti i zadovoljstva koje se nekome drugom događaju. Međutim, te crne hronike su stvar svih ljudi - kaže Šijaković.

Snimak ubistva na mobitelima

  • Šijaković: Mediji prenose život
    Šijaković: Mediji prenose život Foto: Arhiv

Crna hronika je, smatra sociolog, nešto što sve više zauzima prostora u modernom čovjekovom životu, koji putem svojih mobitela dobivaju informaciju o događaju samo pet minuta nakon što se desi. 

- Ranije, prije nekih 40 godina, to su bile rijetke stvari, objavljivale su se negdje na kraju novina. Danas sve to imate na naslovnim stranicama, jer mediji danas prosto prenose život, ne tumače, ne analiziraju, već ga direktno prenose. Danas, pet minuta nakon saobraćajne nesreće ili ubistva na ulici, vi već odmah vidite snimak tog događaja. Mi, zaista, živimo u jednom vremenu crne hronike, mi smo društvo crne hronike, tako da, htjeli - ne htjeli, ono nam se prosto nameće, pokazuje taj svakodnevni život i zato su ljudi formirali naviku da prate tu vrstu vijesti - zaključuje Šijaković.

Advokat Vlado Adamović: Identifikacija s kriminalom

  • Adamović: Linija manjeg otpora
    Adamović: Linija manjeg otpora Foto: Avaz

Advokat Vlado Adamović smatra da je interesiranje ljudi za sadržaje iz crne hronike u podsvijesti čovjeka. U nedostatku vijesti o uspjehu, ljudi se identificiraju s bilo čim, pa i s kriminalom. 

- Kod mlađih generacija to je vezano za uspjeh preko noći. Izgubile su se radne navike i moralni pragovi.

Neoliberalni kapitalizam, koji će uništiti svijet, propagira samo profit. Propagira se da imaš lijep auto, lijepu jaknu, lijep stan i drugo. Ljudi znaju da se za tako nešto treba godinama mukotrpno raditi pa je "linija manjeg otpora" bolji put.

Tačno je da crna hronika pokazuje stvarni život, ali identifikacija s tim nije pozitivna - napominje Adamović te dodaje da u medijima ne treba previše glorificirati životne morbidnosti, jer što se ljudi više navikavaju na to, one postaju obične i ljudi ih počnu relativizirati.

Politički ekscesi

- Naša politika je neka vrsta blage crne hronike, nekad crnohumornih situacija. Uglavnom se samo pamte politički ekscesi. Kod nas nemate nekih uspjeha kao, naprimjer: “Danas je Bosna i Hercegovina ispunila i posljednji uvjet za prijem u Evropsku uniju”, ili tako nešto. Siguran sam da to neću doživjeti - ističe Ivan Šijaković.

Psiholog Aleksandar Milić : Forsirati zdrav stil življenja

  • Milić:  Mnogo ljudi prati hroniku
    Milić: Mnogo ljudi prati hroniku Foto: Avaz

Psiholog Aleksandar Milić ističe da nisu svi ljudi usmjereni ka crnoj hronici, možda dio njih koji su skloni pesimizmu. 

- Nedostaje nam famozni kompliment za vrijednosti čovjeka. Imamo mnogo ljudi koji idu u crnu hroniku, i to retroaktivno, vole prepričavati o ubistvima, o nesretnim događajima. Takve ljude preusmjeravamo da to ne rade, jer je to upravo trajno opterećenje i nesvjesno se demotiviraju za druge aktivnosti od kojih žive i u kojima žive.

Treba forsirati zdrav stil razmišljanja i življenja - naglašava Milić.

Nije bilo trke za tiražima

Dragan Golubović kaže da ne postoje podaci jesu li čitaoci ranijih novina sadržaje vijesti iz crne hronike čitali manje ili više nego danas. 

- Sigurno je da ih je bilo manje u novinama i čini se da je ključna razlika u odnosu na danas to da se vijesti ovakvog sadržaja nisu nalazile na naslovnim stranicama, što se opet može tumačiti da marketing i trka za tiražima još nisu postojali - zaključuje Golubović.

NA VRH