Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao je danas da Energetska strategija jasno propisuje kada je potrebno donijeti koji zakon i kada je potrebno uređivati koju oblast i u kojem smjeru, ali su svi rokovi u tom smislu prekršeni.

Džindić je u obraćanju novinarima nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine podsjetio da 2015. godine, kada je imenovan trenutni saziv Vlade, nije bilo federalne energetske strategije koja je kasnije donesena i ona sa strategijom bh. entiteta Republika Srpska čini Energetsku strategiju BiH.

Potrebno donijeti određeni broj zakona

Napominje da postoji određeni broj zakona koje je potrebno donijeti na državnom nivou, ali oni nikada nisu usvojeni, a u obavezi su Vijeća ministara BiH.

Podsjeća da je ranije potpisan i sporazum 2016. godine o procedurama i načinima usvajanja zakona o električnoj energiji i regulatoru prijenosa električne energije kao i zakona o gasu uz pomoć Evropske komisije, a njime se državni i entitetski resorni ministri obavezuju da će podržati donošenje državnih zakona o električnoj energiji i gasu, a potom i donijeti entitetske zakone.

- Svi termini koji su propisani tim sporazumom prekršeni su prvo od predstavnika Evropske komisije, potom predstavnika Evropske energetske zajednice, a onda i od predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetskog ministarstva Republike Srpske - podvukao je Džindić.

I dok BiH još nije usvojila te zakone, entitet Republika Srpska donio je te zakone i sve državne nadležnosti prepisao na entitet, tvrdi Džindić, koji je najavio da taj pravac Federacija BiH nije niti će ikada u budućnosti pratiti.

Reforma energetskog sektora

Osvrnuo se na optužbe upućene s otvaranja Energetskog samita u Neumu, da Federacija nije uradila ništa u reformi energetskog sektora, naglašavajući da je Federacija donijela četiri zakona.

Četiri osnovna zakona energetske tranzicije - Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Zakon o električnoj energiji, Zakon o energiji i regulatoru energetske djelatnosti i Zakon o energetskoj efikasnosti - usvojila je Vlada FBiH i oni su upućeni u parlamentarnu proceduru.

- I nakon brojnih molbi i urgencija Vlade da se sjednica Federalnog parlamenta zakaže i da se njoj razmatraju ti zakoni nisu stavljeni na dnevni red. Stoga se postavlja pitanja šta Vlada FBiH može učiniti ako Parlament neće da razmatra te zakone - upitao je Džindić.

Tri najveća vjetroparka

Resorni ministar kaže da su svi ovi zakoni izrađeni u saradnji s USAID-om, GIZ-om, ambasadama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, Evropskom komisijom i Evropskom energetskom zajednicom te da je riječ o evropskim zakonima kojima ne treba nikakva dorada.

Osim toga, u mandatu ove Vlade FBiH napravljena su tri najveća vjetroparka koji uredno pune mrežu električne energije, a u toku je i gradnja blizu 500 megavata postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra, te izgradnja 200 megavata postrojenja za proizvodnju solarne energije.

Na kraju je iznio i podatak da se 47 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora te je upitao koja evropska zemlja dobija toliki procent električne energije iz obnovljivih izvora, istovremeno iznoseći podatke o tome da se smanjuje proizvodnja električne energije iz termoelektrana, a povećava proizvodanja iz obnovljivih izvora.