PREŽIVJELI TORTURU

Obilježena 31. godišnjica formiranja logora Trnopolje, najpoznatijeg po obimnosti zločina

Kroz Logor Trnopolje, poznat je kao najmasovniji logor za civile nakon Drugog svjetskog rata, prošlo je više od 23.000 logoraša

Obilježena godišnjica formiranja logora - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
FENA

26.5.2023

Članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša "Prijedor `92." i Udruženje logoraša Kozarac, danas su na lokaciji bivšeg logora Trnopolje kod Prijedora upriličili obilježavanje 31. godišnjice formiranja tog koncentracionog logora kroz koji su prolazili logoraši tokom agresije na državu Bosnu i Hercegovinu.

Kroz Logor Trnopolje, poznat je kao najmasovniji logor za civile nakon Drugog svjetskog rata, prošlo je više od 23.000 logoraša.

- Logor Trnopolje je jedan od najpoznatijih logora po obimnosti zločina koji su se dešavali. Sama činjenica da je više od 23.000 do 25.000 ljudi sa ovih prijedorskih i širih područja prošlo kroz ovaj logor, govori o tome koliki je obim zločina bio na ovom mjestu - kazao je Feni predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović.

On je naglasio da su torture koje su ljudi prolazili, ubistva, maltretiranja na ovom i na ostalim mjestima širom BiH nešto što je riječima teško opisati.

- Teško je govoriti o tome. Normalnim ljudima takve stvari čak teško mogu pasti na pamet. Torture koje je prošao toliki broj logoraša je teško i opisati, a kamoli shvatiti i osjetiti - kazao je Omerović.

Istakao je da ni danas, tri decenije nakon rata, u BiH nažalost ne postoji krovni zakon o zaštiti žrtava ratne torture, te samim tim ni logoraši nemaju svoja prava.

- Razlog zašto obilježavamo 657 logora zatočenja širom BiH jeste da bismo nešto promijenili. A promijeniti možemo ono što je danas i ono što je sutra. Ono što možemo promijeniti u tom kontekstu jesu prije svega prava logoraša koja i nakon skoro tri decenije nisu adekvatna. U FBiH ne postoji uopšte zakon o zaštiti žrtava ratne torture. Jedan dio - procenturalno pet posto logoraša tretira se kroz Zakon o civinim žrtavama rata, međutim šta u životu možemo smatrati riješenim ako je riješeno u obimu od pet do deset posto. Nekakav sličan zakon postoji na području RS-a, ali izuzetno mali broj ljudi koji su riješili svoja pitanja po pitanju tog zakona, samo je potvrda da ta rješenja nisu adekvatna - kazao je Omerović.

Dodao je da logoraši i danas neumorno svjedoče o istini i pravdi u BiH, u SAD, Njemačkoj, Italiji i ne odustaju.

- Logoraši se trude da se izbore za istinu i pravdu, ne samo na području BiH nego i širom cijelog svijeta. Sama činjenica da smo imali svjedočenja prije dvije sedmice u SAD-u, da imamo svjedočenja u Italiji, Njemačkoj, svakodnevno govore o tome da su logoraši još uvijek aktivni - ističe Omerović.

Navodi da se logoraši bore za prava svih žrtava ratne torture, ne samo za sebe.

- Krajnje je vrijeme da politčki i drugi predstavnici preuzmu dio obaveze prema logorašima, koja nije riješena ni nakon tri decenije. Smatramo da je to nešto što apsolutno prije svega moramo da riješimo - da se usvoji zakon o zaštiti žrtava ratne torture, prije svega na području FBiH, a onda i na niovu BiH, adekvantog zakona koji će tretirati sve žrtve ratne torture - poručio je Omerović. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.