NA DANAŠNJI DAN

Nijaz Duraković: 12. godišnjica smrti istaknutog bh. profesora i političara

Danas je ponedjeljak, 29. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 337 dana

Nijaz Duraković. otisak.ba

I.P.

29.1.2024

Na današnji dan 2012. godine, u Sarajevu je preminuo Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SK BiH i prvi predsjednik SDP-a BiH.

Nijaz Duraković rođen je u Stocu, 1. januara 1949. godine. Studij sociologije na Fakultetu političkih nauka završio je u Sarajevu, zatim 1975. stekao titulu magistra, a doktorirao 1979. godine. Rad na istom fakultetu počeo je kao asistent 1976. godine, a 1986. godine postao je redovni profesor na predmetima Uporedni politički sistemi i Međunarodni odnosi.

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.) bio je, zajedno s Alijom Izetbegovićem, član Ratnog predsjedništva Republike BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Sukob sa Zlatkom Lagumdžijom

Na čelu SDP-a BiH ostao je do 1997., nakon čega je stranku preuzeo Zlatko Lagumdžija s kojim je Duraković ušao u sukob te, 2002. godine, napustio SDP BiH, a kasnije se pridružio SDU-u BiH.

Nakon četverogodišnjeg mandata u ime SDP-a BiH, Duraković je ponovo, 2006. godine, izabran u Zastupnički dom PFBiH kao nositelj liste Patriotskog bloka Bosanske stranke i SDU-a BiH. U decembru 2007. godine izabran je za člana Predsjedništva SDU-a BiH.

Objavio je 16 knjiga i više od 200 naučnih i istraživačkih radova.

Rođen Čehov, jedan od najboljih svjetskih pisaca

1430. - Umro Andrej Rubljov, ruski slikar čija umjetnost je kombinacija dviju tradicija: srednjovjekovnog manastirskog asketizma i klasične harmonije bizantskog slikarstva. Način na koji je slikao postao je ideal ruskog crkvenog slikarstva i ikonoslikarstva. U moskovskom Andronikovom manastiru postoji muzej Andreja Rubljova, a ruski reditelj Andrej Tarkovski snimio je film “Andrej Rubljov”.

1688. - Rođen švedski filozof, naučnik, teolog i mistik Emanuel Svedenborj (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant (Immanuel) u spisu "Snovi jednog duhovnika". Djela: "Opera filosofisa et mineralia", "Arkana koelestisa", "De nova Hierosolyma".

1782. - Francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel-François-Esprit Auber), autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice, rođen je na današnji dan. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija".

1860. - Rođen Anton Pavlovič Čehov, jedan od najboljih pisaca u historiji ruske i svjetske književnosti. Svojim dramama je otvorio nove puteve pozorištu, stvorivši i novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvršivši ogroman utjecaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče".

1862. - Engleski kompozitor Frederik Dilijes (Frederick Delius), impresionista poznat po simfonijama "Pariz - pjesma velikog grada" i "Brig Fair", rođen je na današnji dan. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) "Tako je govorio Zaratustra".

1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. godine. Djela: romani "Žan Kristof" (deset knjiga), "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven), Mikelanđela Buonarotija (Michelangelo Buonarroti), Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla (Georg Friedrich Handel)...

Prva upotreba terapije zračenjem u liječenju raka pluća

1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi je upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).

1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle (Alfred Sisley), jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte.

1918. - Rođen Džon Forsajt (John Forsythe), američki glumac, najpoznatiji po ulozi Blejka Keringtona (Blake Carrington) u kultnoj TV seriji "Dinastija", kao i po ulozi Čarlsa Taunsenda (Charles Townsend) u TV seriji i filmovima "Čarlijevi anđeli".

1934. - Branko Miljković, srbijanski pjesnik, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svijet, rođen je na današnji dan. Počeo je da piše kao srednjoškolac i 1957. je objavio prvu zbirku pjesama "Uzalud je budim". Ostala djela: zbirke pjesama "Porijeklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svijetli", "Pjesme", "Smrću protiv smrti".

1945. - Rođen Tom Selek (Selleck), američki glumac koji se proslavio ulogom privatnog detektiva Magnuma u televizijskoj seriji „Magnum, P.I.“, za koju je dobio pet nominacija za nagradu Emi, za glavnog glumca u dramskoj seriji, koju je osvojio 1985. godine.

1948. - Zoran Redžić, bosanskohercegovački muzičar i član grupe “Bijelo dugme”, proslavlja 78. rođendan. Kao gimnazijalac, zajedno s bratom Fadilom Redžićem (“Indexi”) počeo je svirati u Aktivu saveza omladine općine Centar. Godine 1965., na sarajevskoj muzičkoj sceni pojavljuje se grupa “Čičak” sa Zoranom kao bas-gitaristom. Redžić kasnije prihvata ponudu i pridružuje se “Kodeksima” u Italiji, a po povratku u Sarajevo nastavlja s Bregovićem i Vukašinovićem u triju “Mića, Goran i Zoran”. Od proljeća 1974. godine, karijera Zorana Redžića nastavlja se u “Bijelom dugmetu” s kojim ostaje do raspada. Osim što je vodio računa o svom udjelu u ukupnom zvuku grupe, Redžić se brinuo o instrumentima i razglasu “Bijelog dugmeta”. Trenutno živi i radi u Sarajevu.

Rođena Opra Vinfri, jedna od najutjecajnih žena u SAD

1954. - Rođena Opra Vinfri (Oprah Winfrey), američka TV voditeljica, glumica i filmska producentkinja, jedna od najutjecajnih žena u SAD. Doživjela je traumatično djetinjstvo, uključujući i silovanje u dobi od devet godina te trudnoću s 14 godina. Njen sin umro je u djetinjstvu. Tokom srednje škole radila je na radiju, a već s 19 godina uređivala lokalne večernje vijesti. Kada je počela voditi tok šou na lokalnoj televiziji u Čikagu, u januaru 1984., gledanost je rapidno porasla, te je dobila priliku za novi tok šou naziva "Oprah Show", koji je emitiran na cijelom prostoru SAD od 8. septemba 1986. godine. To je najgledaniji i najdugovječniji tok šou u SAD, koji je u 24 sezone imao više od 5.000 emisija. Osim toga, Oprah izdaje svoj mjesečnik "O - Oprah Magazine", organizira dobrotvorne aktivnosti i "Oprah's Angel Network", ima klub knjiga "Oprah's Books", te produkcijsku kuću “Harpo Productions” koja proizvodi televizijske programe i filmove. Najbogatija je Afroamerikanka 20. vijeka, jedina Afroamerikanka milijarderka.

1963. - Umro američki pisac Robert Frost, četverostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na zapad", "Sabrane pjesme". Javno čitanje poezije doprinijelo je da postane najpopularniji američki pjesnik 20. vijeka.

1994. - Austrijanka Ulrike Majer (Mayer), dvostruka svjetska prvakinja u skijanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup u Garmiš-Partenkirhenu.

2005. - Umro Živorad Žika Mitrović, srbijanski i jugoslavenski filmski reditelj i scenarist. Karijeru je započeo kao strip crtač. Režirao je 20 dugometražnih filmova, od kojih je najpoznatiji „Užička republika“ iz 1974. godine. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.