NA DANAŠNJI DAN

Jovan Divjak: 3. godišnjica smrti bh. generala, heroja, pisca i dobročinitelja

Danas je ponedjeljak, 8. april/travanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 267 dana

Jovan Divjak. Avaz

I.P.

8.4.2024

Na današnji dan 2021. godine, umro je Jovan Divjak, oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA) i kasnije brigadni general Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Iako je rođen u Beogradu, s obzirom na to da mu je otac porijeklom iz Bosanske krajine, Divjak se nacionalno izjašnjavao kao Bosanac, što je često isticao u intervjuima za domaće i inozemne medije.

Po završetku Vojne Akademije u Beogradu Divjak se školovao u Francuskoj. Od 1966. godine živio je i radio u Sarajevu. Sa suprugom Verom dobio je dva sina, Želimira i Vladimira. Radio je kao predavač u sarajevskoj kasarni "Maršal Tito". Od 1984. godine bio je komandant Teritorijalne odbrane Mostar, a 8. aprila 1992. godine postao je zamjenik komandanta Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine. Kazao je da je na to pristao jer je smatrao da je TO u sastavu Oružanih snaga Armije BiH, a ne JNA i zato što je mislio da je ispravno da se prikloni "svojima".

Vratio čin generala

Tokom rata postao je jedan od zamjenika komandanta Armije BiH i komandant Teritorijalnog okruga Sarajevo. Godine 1993., dodijeljen mu je čin brigadnog generala. Penzionisan je 1996. godine, a dvije godine kasnije je zbog "građanske neposlušnosti" vratio čin generala. Kako je u intervjuima objasnio, od 1992. do 1995. godine, te nekoliko godina poslije rata u BiH nagrađivani su i oni koji su to zaslužili i oni koji nisu. Krivo mu je bilo jer su se bogatili oni koji su mogli da spriječe zločin, a nisu uradili ništa. Upozorio je da će mnogi od njih da završe u Hagu, što se na kraju i dogodilo.

Od 1994. godine vodio je Udruženje "Obrazovanje gradi BiH". Cilj tog udruženja je da kroz stipendije, nabavke školskog pribora i ostalog pomogne djeci koja su u ratu izgubila jednog ili oba roditelja. Samo tokom školske 2016/17. godine 318 učenika i studenata primilo je stipendiju u iznosu 307.070 KM (blizu 150.000 eura).

Odlikovan ordenom Legije časti

U julu 2001. godine dobio je orden Legije časti. To je doživio kao priznanje BiH, priznanje ljudima kojima je BiH paradigma jedinstva u razlikama. Godine 2008., Srbija je podigla optužnicu za ubistvo 11 vojnika JNA tokom 2. i 3. marta 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Divjak je prvi put uhapšen 2010. godine na aerodromu u Minhenu tokom putovanja u Berlin. Međutim, ubrzo je pušten, a 3. marta 2011. godine uhapšen je na aerodromu u Beču prema Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisalo Tužilaštvo Republike Srbije zbog zločina u Dobrovoljačkoj.

Njegovo hapšenje je izazvalo burne reakcije, ne samo u BiH nego i u regionu. Dvije godine kasnije Sud u Hagu ga je oslobodio odgovornosti za ubistva u Dobrovoljačkoj ulici.

Miloska Venera. wikipedia.org

Miloska Venera otkrivena na grčkom ostrvu Milos

1692. - Rođen italijanski violinski virtuoz i kompozitor Đuzepe Tartini (Giuseppe), koji je uveo novine u tehniku sviranja i građenja violina i otkrio pojedine akustične pojave u muzici. Komponovao je mnoštvo violinskih koncerata i sonata, uključujući sonatu "Đavolji triler".

1818. - Njemački hemičar Avgust Vilhelm fon Hofman (August Wilhelm von Hofmann), značajan po istraživanjima u organskoj hemiji, rođen je na današnji dan. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

1820. - Na grčkom ostrvu Milos Miloska otkrivena je Venera, jedno od najpoznatijih svjetskih umjetničkih djela. Smatra se kako predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ime je dobila prema grčkom otoku Milosu, u otočju Cikladi, u Egejskom moru, gdje ju je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Kupio ju je francuski ambasador u Istanbulu 1821. godine, u vrijeme kada je Grčka bila pod osmanskom vlašću. Francuski kralj Luj XVIII donirao ju je muzeju Louvre u Parizu, gdje je danas jedan od najvrednijih eksponata.

1893. - Rođena američka filmska glumica kanadskog porijekla Gledis Smit (Gladys Smith), poznata kao Meri Pikford (Mary Pickford), zvijezda nijemog filma. S Čarlijem Čaplinom (Charlie Chaplin), Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. je osnovala filmsku kompaniju "United Artists Corporation". Filmovi: "Dobri mali đavo", "Djevojka od jučer", "Jedna mala bogata djevojka", "Polijana", "Mali lord Fontelroj", "Gaučo", "Koketa".

1894. - Umro indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži, prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku ("Kapalkundala", "Mrinalini", "Rađani"). Uzor mu je bio škotski pisac Valter Skot (Walter Scott) pod čijim je utjecajem uglavnom pisao romantične romane s domaćim temama i moralističkim tonom.

1905. - Preminuo Josip Juraj Štrosmajer (Strossmayer) porijeklom iz kroatizirane njemačke vojničke porodice iz Osijeka. Bio je bosansko-đakovački biskup, političar, teolog, pisac i sakupljač umjetnina. Godine 1849., imenovan je bosansko-srijemskim biskupom sa sjedištem u Đakovu. Bio je zapažen i omržen zbog smjelosti svojih misli, posebno zato što se odupro prihvatanju dogme o nepogrešivosti Pape. U Sarajevu je podržao izgradnju Katedrale, pa se po njemu danas zove jedna sarajevska ulica.

1936. - Preminuo austrijski ljekar Robert Barani, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1914. godine. Rasvijetlio je funkciju vestibularnog aparata - organa koji regulira ravnotežu ljudskog tijela i tonus mišića. Doprinio je i boljem upoznavanju funkcije malog mozga i liječenju nekih oboljenja tog dijela mozga.

1950. - Umro ruski baletski igrač i koreograf Vladimir Fomič Nižinski, čija je igračka karijera trajala samo četiri godine, jer je 1917. obolio od neizlječive duševne bolesti. Njegove kreacije niko nije nadmašio, a skokovi u baletu "San o ruži" su, zbog neuobičajene visine i ljepote, ušli u legendu kao nedostignut ideal.

Pablo Ruis Pikaso. guggenheim.org

Umro slikar Pablo Ruis Pikaso, osnivač kubizma

1966. - Rođen Zehrudin Isaković, bosanskohercegovački novinar i režiser. Radio je za mnoge novinske kuće, kao što su NTV Hayat, “Valter” (Sarajevo), “Bosanski pogledi” (Sarajevo), “War Report” (London), “Mladina” (Ljubljana), “Ljiljan” (Sarajevo), “Dnevni avaz” (Sarajevo) i dr., te bio direktor Federalne novinske agencije FBiH (FENA). Autor je 60-minutnog dokumentarnog filma "Povelja Kulina bana", koji je premijerno prikazan u okviru osmog Balkan Black Box festivala filma i kulture jugoistočne Evrope u Berlinu 2006. U slobodno vrijeme bavi se alpinizmom.

1973. - Umro Pablo Ruis Pikaso (Picasso), osnivač kubizma, jedan od najznačajnijih slikara 20. vijeka. Slikarstvo je učio u rodnoj Španiji, a od 1904. stalno je živio u Parizu. Naslikao je više od 18.000 slika koje su likovni kritičari podijelili na nekoliko faza: plavu, ružičastu, crnu, kubističku i nadrealističku. Revolucionarne kubističke slike, počev od "Gospođice iz Avinjona" 1907., donijele su mu svjetsku slavu. Naslikao je "Gerniku", potresno prikazavši tragičnu sudbinu Španije pod fašizmom i zakleo se da se neće vratiti u domovinu dok vlada diktator Fransisko Franko (Francisco Franco), koji je umro dvije godine poslije njega.

1984. - Preminuo ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, jedan od najistaknutijih fizičara 20. vijeka, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978. Od 1921. do 1934. radio je u Velikoj Britaniji, a po povratku je rukovodio Institutom Akademije nauka SSSR za fiziku.

2008. - Umro Staniša Stošić, srbijanski narodni pjevač poznat po melodijama iz svog rodnog kraja Vranja u južnoj Srbiji, zbog čega je dobio nadimke „srpski Pavaroti“ i „otac južnjačkih melodija“. Njegova najpopularnija pjesma bila je „Lela Vranjanka“.

2013. - Bivša britanska premijerka Margaret Tačer (Margaret Thatcher) preminula je nakon moždanog udara. Na poziciji britanske premijerke bila je od 1979. do 1990. godine. Tačer je prva žena koja je obavljala funkciju šefa britanske vlade. Zvali su je "čelična lejdi" i bila je dugogodišnja liderka konzervativnih "torijevaca".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.