Nadali smo se da će kraj 20. stoljeća označiti i kraj totalitarnih ideologija, ali fašizam ponovo izranja na političku pozornicu i prisutan je u BiH, na Balkanu, ali i diljem svijeta, izjavio je za „Avaz“ profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Šaćir Filandra. Jačaju desničarski pokreti i konzervativne ideologije, dodaje Filandra, dok svjedočimo ideološkim i strukturalnim, pa i demografskim transformacijama svijeta.
- Klasična podjela na istok i zapad, koja je važila u 20. stoljeću, prilično je izrelativizirana, demokracija je u krizi i na sceni su autoritarni režimi. Oni se čak javljaju i u Evropi. Pripadnici tih režima su prisustvovali i paradi u Moskvi. To su režimi s kultom ličnosti, krizom demokracije, s oligarhijskim tipom vladanja. Pretpostavljali smo da je to prevaziđeno, ali sve više vidimo da ti režimi postaju popularni i na osnovu populizma dobivaju podršku – kaže Filandra.
Moralna kriza
Putinovoj paradi, uz predstavnike Kine, Azerbejdžana, Srbije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Vijetnama, Egipta, Laosa, Mongolije i Mijanmara, priključila se i predsjedavajuća BiH Željka Cvijanović, te zvaničnici entiteta RS Milorad Dodik i Nenad Stevandić. Time su ilustrirane i podjele unutar BiH i politika koje zemlju vuku u dva suprotna pravca.
- Svjedočimo dubokoj moralnoj krizi u savremenom svijetu, gdje se mijenjaju pozicije istine i laži, pravednog i nepravednog. Kriza u našem slučaju proizvodi krizu institucija sistema i u konačnici nastoji da ih i dokine. Sve je to odraz transformacije međunarodnog poretka, gdje ono što je bilo i što jeste neistinito, nenormalno i nepravedno, danas mnogi žele legalizirati kao normalno, pravedno i istinito. To je stanje duha u svijetu koje je prilično zabrinjavajuće – naglašava Filandra.
Mehanizmi blokade
Na unutrašnjem planu, gdje su zbog napada na ustavni poredak raspisane potjernice za zvaničnicima RS, dok oni kao štićene ličnosti nesmetano obavljaju svoj posao i putuju po svijetu, naš sagovornik bitnije promjene ne očekuje do izbora, na kojima će „postojeći igrači nastojati da loše radnje i parcijalne interese demokratijom legitimiraju“. Promjene koje najavljuju stranke dviju trojki, smatra nemogućim.
- Struktura političkog sistema, etnička reprezentacija, nacionalne kvote, domovi naroda ... sve je toliko kompllicirano, nepravedno, nedemokratsko i prevaziđeno, da nisam siguran da se nešto bitno u postojećoj ustavnoj strukturi može učiniti. Mehanizmi blokade u domovima naroda su legalni, pa imamo zarobljenu državu i sistem koji je napravljen da ne može da funkcionira. Međutim, prostora za nove političke ideje ima, jer politika mijenja ustavnu strukturu koja nije Bogom dana. Nedostaje političke hrabrosti i inicijativa usmjerenih na opće dobro ljudi. Ključne stranke orijentirane su na vlast i moć i sebe su ograničile na uske, stranačke, materijalne interese. Kod nas se sva politika svodi na vladanje budžetom, ali prostora za politički razvoj i nove iskorake i ideje ima. To je zadatak i smisao politike, smisao politike nije da troši budžet koji pune poreski obveznici – ističe Filandra.
Država neupitna
Uprkos separatističkoj retorici i zakonima, zabrinjavajućim prijetnjama i najavama, profesor Filandra smatra da opstanak države nije, niti može biti ugrožen.
- Da će biti turbulencija - hoće, ima ih, ali njen subjektivitet u svakom smislu ni na koji način ne dolazi u pitanje. To je, zapravo, ono što frustrira ove okružujuće nacionalizme koji u svojoj osnovi ne mogu da priznaju postojanje BiH kao države i neće, ne žele je pustiti na miru – zaključuje prof. dr. Šaćir Filandra.
