O ponovnom propalom pokušaju deblokadom rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dragan Čović je na RTVHB izjavio kako takav razvoj događaja nije nikakvo iznenađenje.

- Imali smo otprilike dva moguća pravca. Jedan je ovo što se desilo, da kolege koje ne žele raspravljati o izbornom zakonu i svim drugim pitanjima su se nadmudrivali oko poslovničkih mogućnosti. Istina, nisam očekivao da će to raditi dva sata, jer onda su počeli to ponavljati na drugoj redovitoj sjednici. 

Ono što je meni veliko iznenađenje, s obzirom na to da iscrpljujemo taj peti mjesec, a u šestom bi već imali šansu da smo ova dva zakona usvojili, da malo drugačije otvaramo vrata Evropske unije. Očekivao sam to, bar od ovog jednog dijela bošnjačkih političkih predstavnika, da će bar usvojiti jedan od ovih evropskih zakona - rekao je Čović.

Neprimjereno ozračje u javnosti

Čović je kazao da se "tu radi o političke igri u kojoj se pokušava ostvariti jedno neprimjereno ozračje u javnosti oko toga kako netko krši poslovnik".

- Čini mi se da žele pokrenuti neke tužbe protiv članova kolegija kako bi još više uozbiljili situaciju. U svakom slučaju, mi smo se danas dogovorili i zakazali narednu žurnu sjednicu gdje smo stavili ove četiri točke dnevnog reda i dopunu na kraju - smjene. Evidentno, jedna grupacija želi stvoriti novu pukotinu i vakuum smjenjujući predstavnike SNSD-a kako u samom Parlamentu, odnosno u Domu naroda gospodina Špirića, jednako tako i ministre - naveo je Čović dodajući da mu se čini da će oni koji to provede nastaviti i dalje na tom tragu djelovati te dodao da smatra da oni time griješe.

Referirajući se na pitanje ima li uopće smisla sazivati novi sjednicu Doma naroda, Čović je kazao da se tako mora jer na raspolaganju nema ništa drugo.

- Pa moramo, nema što drugo. Znači, sve one točke koje do sada nisu razmatrane, a tu su i dva evropska zakona, znači Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu Bosne i Hercegovine. Moramo staviti do znanja svima da želimo evropski put, a svi oni koji to ne žele morat će to objašnjavati svojim ljudima, jer bojim se da na ovakav način u stanci ne ide. Ono što su podcijenili svi, to je taj pokušaj da nekom političkom većinom kod Bošnjaka mogu upravljati čitavim procesom i kroz opozicijsku aktivnost - kazao je Čović i dodao da je većina danas opozicije u Domu naroda kad je u pitanju bošnjačka politička scena.

Kazao je da je pristup sarajevskih političkih stranaka, posebno SDA i njihovih saveznika, potpuno pogrešan te da označava početak duge političke kampanje.

O izbornom zakonu

Odgovarajući na pitanje što je sporno u prijedlogu izmjena izbornog zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio HDZ BiH, Čović je kazao da ne vidi ništa sporno.

- Izborni zakon koji smo do sada imali, jasno je da nije jamčio da tri konstitutivna narode mogu birat svoje legitimne predstavnike. Mi smo prethodni zakon koji je na snazi dopunili samo u jednom detalju kad su pitanju članovi Predsjedništva BiH. Uveli smo jedan dodatni uvjet koji smo mi definirali kao uvjet pravnog odvraćanja da netko pokušava uvijek u ime Hrvata birati. Znači, sve je kao i do sada, a onda smo stavili dodatni uvjet da taj tko pobijedi u ime Hrvata mora imati osvojene bar tri županije od većinskih hrvatskih županija - rekao je on i dodao da bi ako to nemate zadovoljeno onda bilo potrebno da taj kandidat pobjedi u barem dvije županije.

Čović je rekao kako je taj proces do kraja transparentan i ustavan.

- S te strane apsolutno ne kršimo ništa u Ustavu iako je i to pokušao netko profitirati oko toga. I, naravno mislim što se tiče europskih standarda da smo gradili oko toga. I ovo je ono što smo mi predložili. Ja sam više puta pozivao sve kolege u ime HDZ pa i Hrvatskog narodnog sabora, ako neko ima i bolje rješenje neka ga konačno ponudi jer čekamo već pet šest godina da neko kaže imamo mi rješenje kojim ćemo otkloniti mogućnost da vam mi biramo hrvatskog člana Predsjedništva ili da mi biramo dva člana Predsjedništva - rekao je Čović dodavši da "pojedini zvaničnici to redovito govore u javnosti i da će nas, kada se približi malo više kampanja, opet uvjeravati da nema potrebe da se Hrvatima biraju članovi Predsjedništva". 

No, kako nastavlja, kada dođete s ovakvim prijedlogom onda se tu stane.

Naglasio je da je predloženi prijedlog izmjena Izbornog zakona jedan od deset koje su ponudili u javnosti i kroz rasprave na sastancima u Mostaru, Sarajevu, Neumu i drugim mjestima, te da su iscrpili mogućnosti za daljnje nadmudrivanje oko novih prijedloga.

- Ako imate bolji prijedlog dajte i mi ćemo ga prihvatiti - rekao je Čović.

Izvorište krize

Odgovarajući na pitanje, Čović je kazao da je u ovom trenutku teško reći ko je vlast, a ko opozicija na državnom nivou.

- Uopće u BiH svako je u vlasti. I ovi koji se danas nekako pokušavaju iz pozicije optuživati onoga koji su na vlasti pogledajte općina, grad, županija, entiteti, sve je to izmiksano. Što se tiče same BiH pravo pitanje je uopće što je vlast? Mi smo dogovorili prije dvije i pol godine jednim sporazum definirali okvir našeg ponašanja: SNSD i partneri, druge strane SDP i partneri iz Sarajeva i HDZ sa svojim partnerima da napravimo vlast. Podijelili smo resore, napravili Vijeće ministara, dogovorili se što ćemo raditi kroz taj sporazum i kad je europski put u pitanju, kad je u pitanju unutarnja stabilnost, ekonomska, socijalna, ali i kad je u pitanju jednakopravnost tri naroda - kazao je Čović.

Čović je kazao da je "izvorište krize sadržano u tome da neko želi držati u rukama mehanizme da može odlučivati u ime jednog naroda, konkretno u ime hrvatskog naroda".

- To im neće uspjeti za rukom i ja mislim da je izvorište ove krize upravo na tome da se brutalno želi zloupotrijebiti Ustav -  rekao je Čović.

Dodao je da niko prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije 30 godina nije očekivao da će se pojaviti pokušaji ovakvog razmišljanja, koji su već četiri puta uspjeli, te da će se vjerovatno ponoviti.

- Međutim, ja sam uvjeren da je tome došao kraj i ovo što su do sad Bošnjaci uradili, da su oni najveći upitnici ovog čitavog procesa. Dobivaš dva člana Predsjedništva, a u biti niste ništa dobili. To je evidentno danas, pa i ova kriza tome svjedoči - rekao je Čović.

Nismo spremni za nove avanture

U javnosti BiH upravo se Čović spominje kao krivac za neformiranje nove vlasti na razini države. Upitan šta je prepreka u tome te je li tu zapravo ovaj mehanizam koji ima SNSD u Domu naroda prepreka da bi imali stabilnu većinu, Čović je kazao da kada pravite većinu, morate znati šta ćete ratiti iza toga.

- I svi oni koji danas prigovaraju zašto mi nismo srušili ovu vlast, nek taj izraz bude, jer tako se to pokušava, to je brutalno, to nema više prave osnove, pravne osnove za tako nešto. Mi smo sjeli s kolegama iz opozicije iz RS i kazali im što bi trebali uraditi. Znači moramo evropske zakone usvojiti, jeste li za to? Kažu da jesu. Idemo ih usvojiti. 

Evo i danas, oni imaju prioritet smijeniti Špirića, nije usvajati evropske zakone. Onda smo kazali treba nam ustavna jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, nama je to minimum, izborni zakon i ovog člana predsjedništva, hrvatskog člana. Jeste li spremni pomoći? I rekli su "jesmo" - kazao je Čović dodajući ponovno da oni prije toga žele smijeniti Špirića.

Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da je poziv navedenim strankama iz RS i dalje otvoren, ali da moraju dokazati da žele raditi na spomenutim stvarima kao i na ekonomskim i socijalnim reformama koje će pridonijeti stabilnosti.

- I dalje je njima taj poziv otvoren. Izvolite, ako to želite. Prvo to morate dokazati, a ne pada nikom na pamet, HDZ-u, odnosno predstavnicima hrvatskog naroda, da rasformira jednu većinu a da ide u nepoznanicu s jednom novom. A, vrlo jasno, moramo razumjeti da parlament u većini čine dva doma. I kad vi dobijete neki rezultat, onda moramo računati da je to također taj neki pravni element odvraćanja. 

To sam danas kolegama komentirao. Nemojte se baviti poslovnikom, ako znamo da tri predstavnika srpskog naroda, tri predstavnika hrvatskog naroda i tri predstavnika bošnjačkog naroda čine nužnu većinu - kvorum za održavanje doma naroda. Onda vam je to jedan element kojeg morate uvažavati. Ne možete pored njega ići. Inače ćete imati blokadu - kazao je Čović upitavši se kako uopće napraviti vlast ako se čine blokade koje sada čine Bošnjaci odnosno SDA, a sutra će to vjerovatno činiti SNSD.

Čović je kazao i da predstavnici hrvatskog naroda od toga nemaju baš nikakve koristi i zbog toga nisu spremni ulaziti u bilo kakve avanture koje nemaju pravno uporište.

"Nijedna bolest nije zdrava"

Od opozicije iz RS dosta je glasan Nebojša Vukanović, kandidat za ministra sigurnosti. Prije par dana je rekao da Čović slavi Ustaše kod Stoca te da blokira Srbima njihova prava u Vijeću ministara.

Osvrćući se na Vukanovića Čović je kazao:

- Dobro, ja bih rekao možda najpristojnije, nijedna bolest nije zdrava.

"Niko nam neće definisati ovlasti"

Govoreći o izvorištu krize u BIH, Čović je kazao da "čak i predstavnici međunarodne zajednice uviđaju da je to sve nastalo zbog nedosljedne primjene aneksa IV Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava Bosne i Hercegovine".

- To je apsolutno ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnog naroda. Tamo gdje se odlučuje kolektivni pravima. Znači, mi inzistiramo, a trebali bi svi jer tu ustavna kategorija i to natkrovljujuća ustavna kategorija po odlukama Ustavnog suda, moramo osigurati legitimno predstavljanje u domovima naroda entiteta, naravno Bosne i Hercegovine, članova Predsjedništva. 

To je minimum. To je nekih 5-6 posto od ukupnog čitavog izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Sve ostalo je na građanskom konceptu. Neki su željeli, i još uvijek žele, primarno "sarajevska politika", hajdemo to pod znacima navoda staviti da nikoga ne povrijedim, da naprave jedan građanski okvir, centraliziraju državu, da eliminiraju sve druge razine vlasti. To ne ide. Bosni i Hercegovina ima svoje specifičnosti, koje svi uviđaju kao takve. 

Tako je Dejton i definiran uostalom s upravo takvim odnosima koji su precizno definirani - kazao je Čović dodajući da je ovakvu situaciju iskoristila vlast u RS ukazujući na to što bi se njima moglo događati ukoliko se ne bude poštivao Dejtonski sporazum.

Stoga je, kako kaže Čović, apsurdno da je upravo ovih dana slušao od predstavnika bošnjačkog naroda, kako Hrvati imaju i previše ovlasti.

- Neće niko nama definirati naše ovlasti, one su ustavne i samo ih treba doslovno koristiti i na tome ćemo se zalagati i kao HDZ i kao predstavnici HNS-a - rekao je Čović.

Kazao je da međunarodna zajednica snosi ogromnu odgovornost za pokušaje unitarizacije BiH, posebno kroz promjene poput Barryjevih amandmana i ukidanja pariteta u Vladi Federacije, koje naziva "puzajućim izmjenama Dejtona", ističući da su te intervencije narušile entitetske ustave, dok je Ustav BiH ostao nepromijenjen, osim dogovorene korekcije oko Brčkog, te naglasio da odgovornost međunarodnih predstavnika za ove procese ostaje značajna.

Čović je prepričao svoj nedavni i posljednji razgovor sa Bakirom Izetbegovićem koji je vodio u Podgorici.

- Neki su nam govorili prijateljski, to je znao kolega Bakir Izetbegović često kazati "gubite supstancu, Dragane, nestat će vam supstance". A ja sam mu nedavno rekao, kad smo se sreli u Crnoj Gori, nestalo vam je Bakire substance. Sad se morate vi pobrinuti malo za supstancu. 

Hrvatski narod se očuvao kao politički narod i bit će sve izraženiji u svom organiziranju i politički narod koji će znati izboriti svoja prava, te ustavne jednakopravnosti - rekao je Čović dodajući da je u zadnje dvije godine imao nekoliko kratkih razgovora s Izetbegovićem.

Dodao je da dio njihovih saradnika komunicira, te spomenuo inicijativu Evropske narodne stranke za okupljanje stranaka evropske orijentacije radi zajedničkog djelovanja, uz oprezan stav o budućem razvoju situacije.

"Svako nametanje išlo na štetu Hrvata"

Pojasnio je da nije tačno da je dobio poziv od zamjenika visokog predstavnika za sastanak s Trojkom i dijelom opozicije iz RS, već je pozvan da se obrati na zasjedanju Vijeća za implementaciju mira (PIC), što je prihvatio. 

Naglasio je da će na tom skupu, na kojem očekuje prisutnost predstavnika različitih političkih stranaka, iznijeti stavove o trenutnoj krizi i mogućim rješenjima, te istaknuo da međunarodna zajednica, omogućivši "alibi politike" u BiH, snosi veliku odgovornost za aktualnu situaciju, pokušavajući se sada distancirati od svojih ranijih pogrešaka.

- I to je najčešće radila politika bošnjačkog naroda, jer je uvjerena da će kada nešto ne ide za njih uraditi neki visoki predstavnik ili neka druga institucija. Evidentno, taj mehanizam je potrošen, moramo se okrenuti sami sebi, sami donositi odluke. I kad razumijemo da moramo konzumirati ustavne odredbe do kraja, pa i ove elemente odvraćanja od te moći brojnosti i tako dalje, tada će nam biti svima lakše i tada će međunarodna zajednica imati svoju pravu ulogu. 

Ovako, bojim se da su pored nas uvijek tražili neka druga rješenja. Rekao sam još jedno kako je to izgledalo prije dvadesetak godina. Ja mislim da je tome došao kraj, da su svi to razumjeli. Uostalom, vidjeli ste i ovih dana kad se obilježavalo ili počelo obilježavati trideseta obljetnica, Daytona, komentare koje ste imali visoki dužnosnika međunarodnih institucija, ne samo Republike Hrvatske, oko toga kako je Bosna i Hercegovina, što je u Bosni i Hercegovini i kako tražiti izlaz za rješenje - rekao je Čović.

Podsjetio je na poruku glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je, parafrazirano, kazao da ako političari u BiH mogu zajedno večerati, mogu se i dogovoriti te da ne bi trebali izvoziti svoje krize izvan države, što Čović smatra logičnim i potrebnim pristupom posljednjih dvadeset godina. Istaknuo je da visoki predstavnik Schmidt ima značajnu ulogu, ali ga je upozorio da izbjegava nametanje rješenja, jer takva "alibi politika" stvara očekivanja da će neko drugi riješiti probleme, uključujući i pitanje Izbornog zakona, te odbacuje tvrdnje da je međunarodna zajednica pomagala Hrvatima na prošlim izborima.

- Svaka izmjena je išla na štetu hrvatskog narda - rekao je Čović.

Odnos s Dodikom

U jednom dijelu javnosti, ali i određeni političari Sarajeva često stavljaju znak jednakosti između Milorada Dodika i Čovića. Međutim, oni imaju neke dijametralno suprotne političke stavove, primjerice oko NATO saveza. Također Čović kaže da je Oluja bila veličanstvena vojna operacija.

Znamo što gospodin Dodik o tome mislio. I više nego veličanstvena. Međutim, ističe se da ste vi samo u nekim dobrim odnosima da radite na razgrađivanju države Bosne i Hercegovine, ali zapravo ove neke druge temeljne stvari gdje se razlikujete uopće se ne spominju.

- Pa to govori o zbiljnosti političkih analitičara koji analiziraju političku scenu u BiH pa i medija znači jedan dio. Ne znam na koji način bi trebalo danas mene vezivati s gospodinom Dodikom. izuzev što smo kolege u jednom poslu gdje smo se razumjeli počesto u onom što smo radili. Potpuno dijametralno vidimo drugačije uređenja Bosna i Hercegovine, potpuno suprotno. 

Pristup integracijskim ambicijama, mi uvijek snažno govorimo da je to euroatlantski i ne samo to. I sve druge integracijske ambicije moramo zadovoljiti, hajdemo slijediti Republiku Hrvatsku Ona je najmlađa članica Evropske unije pa sve ono što ona prošla. I Eurozonu, i Schengen, i puno drugih asocijacija koji moramo pristupiti. Međutim, gospodina Dodika treba uvažavati kao nekog s kim ste imali dogovor oko neke stvari koji se poštovao za razliku od mnogih drugih političara - kazao je Čović i pojasnio da nema potrebu čuvati ničiju stranu nego hrvatskog naroda.

Rekao je da je njegova komunikacija s gospodinom Doddom mnogo rjeđa nego što je prije bila, ali da imaju komunikaciju.

Istaknuo je da Vlada Federacije BiH funkcionira nešto bolje zbog drugačijeg odnosa snaga unutar sarajevske trojke, koja zajedno s HDZ-om čini partnerstvo na razini Federacije i države, dok na državnoj razini druge osobe pokušavaju preuzeti vodeću ulogu. 

Posebno je pohvalio saradnju s SDP-om i Nerminom Nikšićem, napomenuvši da je prošle sedmice održan sastanak, a iduće planiraju novu koordinaciju kako bi javnosti predstavili planove za narednih tri do šest mjeseci. Naglasio je da su većinu planiranih aktivnosti priveli kraju ili su u završnoj fazi, te da će se fokusirati na donošenje zakonske regulative, završetak ekonomskih i socijalnih projekata te rješavanje pitanja južne plinske interkonekcije i sličnih prioriteta.

Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Čović je kazao da ke Zakon odrađen na način kako je.

- Mi sad hoćemo vrlo praktično korigirati ga tamo da osiguramo da on normalno može funkcionirati odmah i na područjima gdje žive Hrvati. Ja se nadam da ćemo to brzo uraditi -  rekao je Čović za RTVHB.