Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas je u Njujorku raspravljalo o Međunarodnom rezidualnom mehanizmu suda za ratne zločine, odnosno razmatrat će izvještaj tužitelja Serža Bramerca (Serge Brammertz) i sutkinje Gracijele Gati (Gatti), a na sjednici se obratio i ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija.

Lagumdžija je u uvodu svog obraćanja rekao kako BiH ostaje posvećena podršci tekućem radu mehanizma, posebno onim  funkcijama koje su ključne za zaokruživanje cijelog ovog poduhvata i smatramo ključnim osigurati da se njegov kredibilitet i naslijeđe pravilno održe i očuvaju: kontinuirani angažman u izvršenju kazni, kao i pitanje arhive i stanje njene potpune digitalizacije. 

Realizacija sporazuma

- Najvažnije je da se i dalje oslanjamo na mehanizam za daljnju pomoć u nacionalnim krivičnim gonjenjima. Sud BiH je, kako u prethodnoj tako i u tekućoj godini, imao uspješnu komunikaciju s mehanizmom u vezi s rješavanjem različitih proceduralnih dilema. Pored toga, redovni operativni razgovori i konsultacije između Ureda tužioca i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao i kontinuirana pomoć koju Ured tužioca pruža Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u rješavanju predmeta, ostaju ključni za osiguranje pravde za sve žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. Ovo posljednje je posebno važno, imajući u vidu da zahtjevi za pomoć iz Bosne i Hercegovine čine 80 posto regionalnih zahtjeva.

S obzirom na zaostatak u rješavanju slučajeva koji se odnose na osumnjičene za koje se zna da borave izvan Bosne i Hercegovine, a s ciljem uklanjanja proceduralnih prepreka kako bi se oni u konačnici mogli procesuirati, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH usvojilo je zaključak u februaru 2025. godine, u kojem smatra opravdanom inicijativu Suda BiH da se slučajevi ratnih zločina protiv nedostupnih osoba prebace u države u regiji, ili u države u kojima se te osobe nalaze, u slučaju nepostojanja mogućnosti njihove ekstradicije, bez obzira na pravnu kvalifikaciju krivičnog djela, kao jedini mogući način pokretanja krivičnog postupka protiv ovih osoba i njegovog okončanja sudskom odlukom. 

Još uvijek nismo vidjeli realizaciju ovih sporazuma, s obzirom na to da su rezultati u krivičnom gonjenju ratnih zločina u nekim zemljama regije daleko od sjajnih.

U tom smislu, pohvaljujemo regionalni projekat UNDP-a "Podrška EU izgradnji povjerenja na zapadnom Balkanu“ koji trenutno radi na implementaciji aktivnosti usmjerenih na jačanje regionalne saradnje u krivičnom gonjenju slučajeva ratnih zločina između pravosudnih institucija zemalja zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija), kako bi se doprinijelo društvenoj koheziji, pomirenju i dugoročnom miru i stabilnosti u zemljama zapadnog Balkana - naveo je Lagumdžija.

Kazao je da je ipak potrebno mnogo više od praznih uvjeravanja o nečijoj posvećenosti prihvatanju i procesuiranju takvih slučajeva kako bi se postigla pravda i ojačala regionalna saradnja i pomirenje. 

- Jednostavno zbog činjenice da nedostupni osumnjičeni ostaju nedostupni s razlogom. Oni su zaštićeni, slavljeni, nagrađivani i odaje im se počast za zločine koje su počinili u Bosni i Hercegovini; zločini se negiraju, a žrtve i njihove porodice su ponižavane iz dana u dan u proteklih 30 godina. Pored toga, negiranje zločina, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca nastavljaju se nesmanjenom brzinom i čak se s vremenom pogoršavaju. Godišnjice, gospođo predsjednice, dolaze i prolaze. Neke služe za razmišljanje o pozitivnim stvarima koje smo postigli, izazovima s kojima smo se suočili i napretku koji smo postigli.

Trideset godina od horora u BiH

Neke, tmurnije, tu su da se sjećamo, obilježavamo i odamo počast. S dostojanstvom. S poštovanjem. S iskrenošću. Dakle, 30 godina nakon strašnih zločina počinjenih u mojoj zemlji, u ime podle ideologije, hoće li to biti slučaj?

Osvrnuo se i na pokušaje da se negira genocid u Srebrenici i izjednače odgovornosti, kao i istupe predstavnika Srbije na današnjoj sjednici.

- Očekivao sam da ćemo danas u Vijeću sigurnosti čuti riječi poštovanja prema žrtvama genocida. Umjesto toga, slušamo one koji uporno relativiziraju i vrijeđaju. Čuli smo i poređenje Nelsona Mandele s Ratkom Mladićem. To je sramotno i neprihvatljivo - rekao je Lagumdžija.

Današnja sjednica dolazi tačno između dvije bolne godišnjice u Bosni i Hercegovini – 30. godišnjice strašnog zločina u Tuzli počinjenog 25. maja 1995. godine i 30. godišnjice genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

25. maj se nekada u našoj zemlji slavio kao Dan mladosti – ironično, baš tog dana 1995. godine, sa agresorskih položaja na planini Ozren ispaljena je granata, ubivši 71 osobu i ranivši više od 200 na okupljanju mladih u Tuzli. 

Novak Đukić, oficir vojske RS, proglašen je krivim da je, kao komandant Taktičke grupe Ozren VRS, naredio artiljerijskom vodu da 25. maja 1995. godine topovima granatira Tuzlu i osuđen je na 20 godina zatvora. Nakon bijega iz BiH, postao je nedostupan pravosudnim institucijama naše zemlje. Utočište je pronašao u Beogradu, ali susjedna Srbija odbija da ga izruči.

I do danas, nema obračuna sa genocidom u Srebrenici. Poricanje se nagrađuje, osuđene ubice se slave, sudski utvrđene činjenice i historija se iskrivljavaju i krše, žrtve se ponovo dehumaniziraju. Suočavanje s prošlošću i prihvatanje istine daleko je od stvarnosti. I u dijelu moje zemlje i u susjednoj Srbiji. Iznova i iznova se propuštaju prilike za suočavanje s prošlošću i pružanje iskrene ruke pomirenja. Usvajanje rezolucije koja ima za cilj odavanje počasti žrtvama zločina presuđenih pred MKSJ-om i MSP-om trebalo je biti jedna takva prilika za zajedničko djelovanje, a ne sramna nacionalistička naracija i revizija historije.

Umjesto da toliko naporno rade na tome da od ovih kukavičkih ubica nenaoružanih muškaraca, žena i djece, silovatelja i sveukupnog ljudskog ološa naprave mučenike, trebali bi investirati u budućnost svoje zemlje i našeg regiona tako što će se konačno osloboditi tereta i naslijeđa prošlih režima i prihvatiti pravdu, istinu i istinsko obračunavanje. 

Umjesto glasnih apela i molbi u ime osuđenih kriminalaca poput Mladića ili Karadžića na humanitarnim ili bilo kojim drugim osnovama, trebali bi pokazati humanost i savjest prema onima koji to više zaslužuju – žrtvama i preživjelima ovih ubilačkih monstruma. Predstojeća 30. godišnjica je svakako prilika za to - istakao je Lagumdžija i dodao:

- Iskreno žalimo što nijedna od tih lekcija nije mnogo učinila da spriječi ponavljanje boli, patnje i smrti, da spriječi nezamislive nivoe okrutnosti koje jedno ljudsko bit će može nanijeti drugom. Iskreno žalimo što se ubijanje nastavlja.

U našem slučaju, barem, to nije oružjem, već riječima. Svojim poricanjem, potpunim nedostatkom kajanja i spremnošću da se suoče s istinom, žestokim ispadima koji potiču buduće nasilje, oni također ubijaju priliku da konačno stave tačku na bolnu i strašnu prošlost zarad zdravih odnosa, povjerenja i saradnje za budućnost.

Alija Izetbegović nikada nije bio osuđen

Potom je odgovorio na optužbe ministra pravde Srbije Nenada Vujića koji je u svom obraćanju rekao "da u Srbiji aerodromi, ulice, trgovi i objekti ne nose imena ratnih zločinaca što nije slučaj u BiH i Hrvatskoj navodeći imena Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana".

- Čuli smo neka imena koja nemaju veze s temom kao ime prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegović nije nikad bio osuđen i stavljanje njega u kontekst Karadžića i Mladića je nedopustivo - rekao je Lagumdžija.

Naglasio je kako "uprkos svemu tome, mi i dalje čvrsto vjerujemo u snagu i moć istine potvrđene i sačuvane u sudskim postupcima, u moć odgovornosti, ali najviše u provođenje pravde za počinjene zločine". 

- Bez suđenja i presuda, bez preživjelih koji pričaju svoje potresne priče, zločini bi pali u zaborav, minimizirani i izbrisani, nekažnjeni. Ali u našem čvrstom stavu i insistiranju na pravdi, to više nije moguće. To je neophodno za odgovornost, za upozoravanje i za prevenciju.

Ovo Vijeće je bilo inovativno i hrabro u poduzimanju neviđenih koraka koji su zauvijek transformirali pejzaž međunarodne pravde i omogućili napredak međunarodnog prava kroz značajan korpus sudske prakse o genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima. 

Nema povratka u tom odlučujućem trenutku za pravdu, niti se njen napredak može zaustaviti. Ako ništa drugo, onda zbog same činjenice da su u ovom trenutku u srži gotovo svih pitanja na dnevnom redu Vijeća masovna kršenja ljudskih života. Žene, djeca i nevini ljudi okreću pogled prema ovoj Komori u nadi zaštite, spasenja i u nadi pravde. Vi nosite teret ispunjavanja svojih obaveza, svojih obaveza i svoje dužnosti, a ne da ih potkopavate - poručio je Lagumdžija tokom svog obraćanja.