UNDP BiH objavio je zahtjev za dostavu ponuda za izradu „Energetske strategije Federacije Bosne i Hercegovine“ za razdoblje 2025–2035, s dugoročnom projekcijom do 2055. godine.
Energetska strategija služit će kao temeljni dokument za dugoročnu energetsku politiku Federacije BiH. Predviđeno je definiranje dugoročnih prioriteta i potreba FBiH u području energetike, utvrđivanje smjerova razvoja obnovljivih izvora energije te identificiranje potrebnih ulaganja u energetsku infrastrukturu i modernizaciju tehnoloških rješenja. Strategija će, također, sadržavati mjere za poticanje tržišnog natjecanja i osiguranje zaštite prava ranjivih krajnjih potrošača, čime će se doprinijeti stvaranju tržišno orijentiranog, transparentnog i uključivog energetskog sektora.
Zelena tranzicija
Strateška namjera je doprinijeti ubrzanju dekarbonizacije i smanjenju emisija CO₂ te osigurati zelenu tranziciju u Bosni i Hercegovini, na temelju sljedeće hipoteze: osnaživanjem i motiviranjem ljudi – donositelja odluka, zajednica, preduzeća i poduzetnika, naučnika, inovatora – te zajedničkim djelovanjem na implementaciji integriranih rješenja i politika koje omogućuju prelazak s fosilnih goriva na čistu energiju, smanjenje otpada i zagađenja, minimizaciju okolišnog kriminala, uvođenje kružnih poslovnih modela, zaštitu i obnovu prirodnih resursa te promicanje održivih stilova života, UNDP i partneri će potaknuti novi zamah u održivoj zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine.
Proces izrade strategije zahtijeva jasan okvir procedura za izradu, razmatranje i usvajanje strateškog dokumenta. To podrazumijeva saradnju sa svim razinama vlasti, uključujući kantone, kao i s relevantnim stručnim tijelima i nevladinim sektorom, s ciljem osiguranja uključivog pristupa i ravnoteže između energetskih, okolišnih i socioekonomskih ciljeva.
Strategijom će biti definirano sljedeće:
- Temeljno usklađivanje sa strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine,
- Dugoročni ciljevi razvoja pojedinačnih energetskih djelatnosti,
- Prioriteti razvoja energetike,
- Dugoročne energetske potrebe FBiH,
- Izvori i načini osiguranja potrebnih količina energije, uključujući dugoročno planiranje strukture izvora energije,
- Smjerovi razvoja korištenja energije iz obnovljivih i novih izvora te unapređenje energetske učinkovitosti,
- Potrebna ulaganja u energetiku,
- Unaprjeđenje zaštite okoliša i ublažavanje klimatskih promjena, uključujući:
smanjenje emisija stakleničkih plinova po sektorima (dekarbonizacija),
očekivani napredak u tranziciji ka ekonomiji s niskim emisijama stakleničkih plinova,
očekivani socioekonomski utjecaji mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova,
- Mjere za jačanje konkurentnosti i liberalizaciju energetskog tržišta,
- Mjere za osiguranje zaštite krajnjih kupaca, uključujući ranjive kategorije potrošača,
- Ostali elementi od značaja za ostvarenje ciljeva energetske i klimatske politike.
Izazov CBAM-a
Energetski sektor Bosne i Hercegovine prolazi kroz značajnu transformaciju, prelazeći s tradicionalne ovisnosti o fosilnim gorivima na obnovljive izvore energije. Evropska komisija predložila je Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika (CBAM) s ciljem smanjenja emisija i sprječavanja preseljenja industrija s visokim emisijama ugljika u zemlje s blažim okolišnim propisima, što će utjecati na energetski intenzivne sektore poput proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.
CBAM bi trebao u potpunosti stupiti na snagu 2026. godine i predstavlja izazov za termoenergetski sektor BiH, u kojem se više od polovine proizvodnje termoelektrana izvozi u Evropsku uniju. Kako bi ublažila negativne ekonomske posljedice, BiH će morati razmotriti usvajanje modela Sistema trgovanja emisijama (ETS) Evropske unije.
Cijene energije u porastu
Neovisno o utjecaju CBAM-a, cijene energije u Bosni i Hercegovini su u porastu, pod utjecajem lokalnih, regionalnih i globalnih faktora. Na domaćem planu, troškovi energije dodatno su opterećeni ovisnošću BiH o proizvodnji električne energije iz uglja, njenom ekonomskom neodrživošću i nestabilnošću, te izazovima prelaska na obnovljive izvore energije, što predstavlja ključni uvjet za približavanje zemlje članstvu u Evropskoj uniji. Uz to, politike usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća od naglih porasta cijena energije sve više predstavljaju prijetnju za poslovanje javnih poduzeća i fiskalnu održivost budžeta.
