Porodični ljekar u jednom od domova zdravlja u BiH u prosjeku pregleda više od 70 pacijenata dnevno. Među njima su hronični bolesnici, djeca, trudnice, ali i brojni akutni slučajevi, koji zbog nedostatka osoblja dolaze bez termina i bivaju pregledani „nabrzinu“. U isto vrijeme, u pojedinim općinama jedan tim porodične medicine pokriva i više od 3.000 osiguranika, što je znatno iznad preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koja iznosi 1.800 osiguranika.
Sistem primarne zdravstvene zaštite, koji bi trebao biti prva linija odbrane zdravlja građana, ozbiljno je narušen.
Iznad standarda
Prema podacima domova zdravlja koje smo kontaktirali, broj registriranih pacijenata po timu se kreće između 2.000 i 3.500, što daleko premašuje optimalne standarde.
Prema riječima Emine Mujčinović, glavne medicinske sestre u Domu zdravlja Bihać, situacija je alarmantna.
- Timovi porodične medicine kod nas u prosjeku imaju 2.200 pacijenata, ali neki ljekari pokrivaju i više od 3.000. Donja granica je 1.500 pacijenata po timu, što dovoljno govori koliko je sistem opterećen. Ovakvo stanje ne odgovara nikome, ni pacijentima, ni doktorima - ističe Mujčinović.
U Domu zdravlja Bihać, doktori dnevno imaju i po 80 pacijenata, što je realno, kako nam kaže Mujčinović, van svake pameti te naglašava da Bihać ima 50.000 stanovnika i trebalo bi barem 25 timova porodične medicine, a ne samo 18, koliko ih je trenutno.
- Poseban izazov su hronični pacijenti kojih je jako mnogo. Neki dolaze jednom mjesečno, a imamo i one koji dolaze svakih pet dana zbog različitih potreba. Ipak, jedan od najvećih problema je i odlazak ljekara i činjenica da sve više pacijenata nema stalnog porodičnog doktora. Dodatno, mladi doktori koji tek zavše fakultet izbjegavaju ambulante i odmah se zapošljavaju u bolnicama, što nas ostavlja bez kadra – upozorava Mujčinović.
Kada uzmete u obzir složenost pacijenta: hronični, gerijatrijski, majke s djecom, jasno je da se zdravstvo održava na entuzijazmu osoblja, poručuju iz Bihaća.
Tiha kriza
U domovima zdravlja širom zemlje zajednički problem je manjak stručnog kadra, ali i neravnomjerna raspodjela postojećih timova.
Prema riječima prim. mr. sci. dr. Mirsada Đuguma, ne radi se samo o broju doktora, već o potpunoj neorganizovanosti sistema.
- Imamo doktore koji su zaduženi za 2.700 pacijenata, dok drugi imaju samo nekoliko desetina. To nije samo nepravedno, to je i nezakonito. Zakon o zdravstvenoj zaštiti se ne primjenjuje već 15 godina, nadležnosti nisu jasno postavljene, a politika je uplela prste u sve sfere. Moć je danas u politici, a ne u struci i upravo tu treba početi ako želimo promjene - ističe dr. Đugum.
Zdravstveni radnici iz svih kantona s kojima smo razgovarali ističu da rješenja postoje, ali da su spora, birokratski kočena i politički ignorisana.
Boli sistem
U Bosni i Hercegovini ne boli samo pacijent. Boli i sistem. Bole i doktori. Ako se hitno ne poduzmu konkretni koraci, zdravlje građana postat će isključivo privilegija onih koji ga mogu platiti, dok će javni sistem postati mjesto bez daha za doktore, za pacijente i za povjerenje koje se godinama kruni.
Pozitivan primjer
I dok većina domova zdravlja bilježi kadrovski kolaps, iz Doma zdravlja Tuzla stižu nešto ohrabrujuće vijesti.
- Imamo ukupo 66 timova porodične medicine koji pokrivaju 90.000 osiguranika, što je brojčano uravnoteženo. Timovi u prosjeku zbrinjavaju od 1.500 do 2.000 pacijenata, što je znatno bliže zakonskim normama u odnosu na druge dijelove zemlje – kaže Adis Nišić, portparol Doma zdravlja Tuzla.
Prema njegovim riječima, dnevni broj pregleda po timovima u centralnom domu zdravlja kreće se između 50 i 60, dok su u 23 ambulante u okviru sistema veći pritisci i do 100 pregleda po timu.
- Problem deficita kadra je i dalje prisutan, ali to je pitanje koje prevazilazi domove zdravlja, to je sistemski izazov na nivou države. Prirodni odliv kadra kroz penzionisanje svakako postoji, ali imamo i pozitivan trend mladih doktora. Zasad smo dobro kadrovski pokriveni, a posebno važno je to da su liste čekanja značajno smanjene - dodaje Nišić.
