Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine, Mirko Pejanović, istakao je da, iako dosad većina političkih lidera u BiH nije podržavala uvođenje instituta vanrednih izbora, takva odredba mora biti usvojena jer predstavlja standard u svim demokratskim državama koje funkcionišu po principu parlamentarne demokratije.
U izjavi za medije profesor Pejanović je danas komentirao činjenicu da Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost vanrednih izbora, što je neuobičajeno za parlamentarne demokratije.
- Sve demokratske zemlje koje funkcionišu po principu parlamentarne demokratije, u kojima vlada većina formirana koalicionim sporazumom u parlamentu, imaju odredbu o prijevremenim i vanrednim izborima - istakao je Pejanović.
Objasnio je da se takva odredba primjenjuje kada političke stranke nakon općih izbora ne uspiju formirati koaliciju u zakonskom roku, koji je obično šest mjeseci.
Također je pojasnio da se prijevremeni izbori mogu raspisati i kada formirana parlamentarna većina u toku mandata ne može da funkcioniše zbog nesuglasica ili sukoba.
- Onda dolazi do prijevremenih izbora, formira se nova volja koju građani oblikuju i formira se nova parlamentarna većina - rekao je Pejanović.
Po njegovom mišljenju, ovo pitanje u BiH može se riješiti tako da se u izborni zakon ugradi odredba o prijevremenim i vanrednim izborima, što bi omogućilo stabilno funkcionisanje parlamentarne demokratije u zemlji.
Napomenuo je da je trenutna situacija u Republici Srpskoj (RS), koja je dovela do raspisivanja izbora, zapravo rezultat sankcija.
Dodao je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o održavanju izbora, ali da zakonska odredba koja bi automatski pokrenula vanredne parlamentarne izbore u takvim situacijama još uvijek nedostaje.
Nedostatak sporazuma
Profesor Pejanović smatra da razlog zbog kojeg se u BiH do sada nije razvila praksa održavanja vanrednih izbora leži u političkoj kulturi i nedostatku formalnih koalicijskih sporazuma.
- U svim drugim slučajevima stranke nakon izbora samo deklarativno tvrde da su formirale partnerstvo, bez jasnih i obavezujućih dogovora - ističe predsjednik ANU.
Međutim, dodaje on, takav pristup nije održiv jer partnerstvo nije ustavni ili zakonski princip upravljanja u parlamentarnom sistemu. Posljedica toga je, naglašava, nestabilna vlast, nefunkcionalan parlament i vrlo nizak zakonodavni učinak, odnosno činjenica da Parlamentarna skupština BiH često ne usvoji ni 20 zakona godišnje.
Većini nije odgovarala odredba
Pejanović također napominje da većini partijskih rukovodstava u BiH dosad nije odgovarala odredba o institutu vanrednih izbora.
- Da je odgovarala, borili bi se za nju, da bude u zakonu o vanrednim i prijevremenim izborima. Posebno nije odgovarala etnonacionalnim strankama, ali do toga mora doći - poručio je.
Naglasio je da BiH ulazi u pregovarački period za prijem u članstvo EU, a u tom periodu donosit će se 100 do 150 zakona godišnje, kao što su to činile i druge zemlje u tom procesu.
- Da bi se to radilo, mora postojati koalicijski sporazum vladajućih stranaka, njihova odgovornost i funkcionisanje parlamentarne većine - zaključio je Pejanović, ističući važnost da zakon predvidi mehanizme za vanredne izbore.
